Među prirodnim stanjima čovjeka je stanje koje liči na hrabrost, kao kad malo dijete nekad nastoji da gurne ruku u vatru zbog svog prirodnog stanja neustrašivosti. U tom stanju čovjek se neustrašivo suočava sa tigrovima i drugim divljim životinjama, i istupa sam da se bori sa velikim brojem ljudi. Ovakav čovjek se smatra vrlo hrabrim. Ali to je samo prirodno stanje koje se nalazi čak i kod divljih životinja i pasa. Istinska hrabrost, koja je jedna od moralnih vrlina, uvjetovana je mjestom i prilikom, koji su spomenuti u Časnoj Božijoj riječi kako slijedi:
1وَ الصّٰبِرِیۡنَ فِی الۡبَاۡسَآءِ وَ الضَّرَّآءِ وَ حِیۡنَ الۡبَاۡسِ2وَ الَّذِیۡنَ صَبَرُوا ابۡتِغَآءَ وَجۡہِ رَبِّہِمۡ3اَلَّذِیۡنَ قَالَ لَہُمُ النَّاسُ اِنَّ النَّاسَ قَدۡ جَمَعُوۡا لَکُمۡ فَاخۡشَوۡہُمۡ فَزَادَہُمۡ اِیۡمَانًا ٭ۖ وَّ قَالُوۡا حَسۡبُنَا اللّٰہُ وَ نِعۡمَ الۡوَکِیۡلُ4وَ لَا تَکُوۡنُوۡا کَالَّذِیۡنَ خَرَجُوۡا مِنۡ دِیَارِہِمۡ بَطَرًا وَّ رِئَآءَ النَّاسِ
´´I onih koji su strpljivi u bijedi i patnji i u vrijeme rata.´´ (2:178)
´´I oni koji su strpljivi radi zadovoljstva Gospodara svoga.´´ (3:23)
´´Oni kojima su ljudi rekli: ´´Narod se okupio protiv vas, zato ih se bojte,´´ ali je ovo samo povećalo njihovo vjerovanje, i oni su rekli: ‘’Za nas je dovoljan Allah, a kako je On dobar staratelj.´´ (3:174)
Znači da je istinski hrabar onaj koji, kad dođe prilika za borbu ili neka nevolja, ne bježi. Njihovo strpljenje u borbi i u vrijeme teškoća je s Božijim zadovoljstvom. Oni samo traže Njegovo zadovoljstvo, a njihov cilj nije da tek pokazuju svoju hrabrost. Oni bivaju upozoreni da su se ljudi okupili zajedno da ih progone i da treba da ih se boje, ali umjesto straha njihovo se vjerovanje
još poveća, i oni kažu: ´´Dovoljan je za nas Allah.´´ Na taj način njihova hrabrost i junaštvo nisu kao hrabrost i junaštvo pasa i divljih životinja, koje potječe iz prirodnih sposobnosti i samo su jednostrani. Njihova hrabrost ima dva aspekta. Oni se ponekad bore iz svoje osobne hrabrosti protiv osjećaja svog nafsa i savladavaju ga; ponekad kad osjećaju da je prikladno da se bore protiv neprijatelja, oni istupaju protiv njih, ne zbog bilo kakvog poticaja pobuđenog nafsa, nego radi podrške istini. Oni se ne oslanjaju na sebe, nego se oslanjaju na Boga i pokazuju hrabrost. Oni svoju hrabrost ne pokazuju za samohvalisanje i ne slijede svoj nafs, i u svakom pogledu daju prednost Božijem zadovoljstvu. (prema ajetu 8:48)
Ovi ajeti pokazuju da je korijen za istinsku hrabrost strpljivost i čvrstina. Biti strpljiv naspram svake vlastite strasti ili protiv bilo koje nevolje koja napada kao neprijatelj, i ne okrenuti se zbog kukavičluka istinska je hrabrost. Tako postoji velika razlika između ljudske hrabrosti i hrabrosti divljih životinja. Divlja životinja, kad je potaknuta i ljuta, drži samo jedan pravac, a čovjek koji posjeduje istinsku hrabrost izabire da se bori ili ne bori, zavisno od prikladnosti prilike i vremena.
- Časni Kur'an 2:178
- Časni Kur'an 13:23
- Časni Kur'an 3:174
- Časni Kur'an 8:48