Tri nivoa dobrote II Pravda, ljubaznost i srodstvo

Hazreti Mirza Masroor Ahmad

Peti Halifa i poglavar Ahmadija muslimanskog džemata

Kratki sadržaj

Nakon učenja Tešahuda , Teavvuza i sure Fatiha , Halifa Hazreti Mirza Masroor Ahmad ^(aba) je proučio sljedeći ajet Časnog Kur'ana.

”Zaista, Allah naređuje pravednost, i dobročinstvo, i da dajete kao (što dajete) bližnjim svojima; i zabranjuje bestidnost, i ružan govor, i prekoračenje. On vas savjetuje da primite pouku.” ( Časni Kur’an, 16:91 )

Nakon toga, Hazreti Halifa ^(aba) je naveo da se ovaj ajet uči kao druga hutba svakog petka i u oba Bajrama. U njemu Uzvišeni Allah daje upute šta treba činiti, a čega se suzdržavati. Da bi pravi vjernik ojačao svoju vjeru, potrebno da postupa po uputama Uzvišenog Allaha, osim toga musliman ne može postati pravi vjernik.

U pogledu vrlina spomenutih u ovom ajetu, Hazreti Halifa ^(aba) je rekao da će predstaviti ono što je Obećani Mesija ^as objasnio .Obećani Mesija ^as je spomenuo ove vrline iz različitih perspektiva, u rasponu od međusobnih odnosa između ljudi do pokazivanja pravde, dobrote i odnosa sa Allahom Svemogućim.

Obećani Mesija ^as objašnjava ovaj ajet vrlo detaljno što pomaže vjerniku da shvati šta znači istinski se povezati sa Bogom i odvodi vjernika na veči nivo vjerovanja. Ovaj ajet i tumačenje Obećanog Mesije ^as sadrže nacrt za stvaranje društva koje ispunjava i ljudska prava i prava Boga. Žalosno je da je ovih dana svijet u cjelini – uključujući i muslimanski svijet – sklon uzurpiranju prava drugih. Iako muslimani ispovijedaju učenja islama, mnogi od njih širom svijeta postali su žrtvom takvih bolesti.

Pravda u ispunjavanju Božijih prava i Njegovih stvorenja

Obećani Mesija ^as kaže da je Bog odredio da treba se postupati pravedno prema Njemu i Njegovim stvorenjima, ili drugim riječima, ispuniti njihova prava. Ako se može ići dalje od toga, ne samo da treba pokazati pravednost, već i pokazati ljubaznost kao da ih zaista doživljava. Nadalje, ako se može ići dalje od ovoga, onda se i prema Bogu i prema Njegovim stvorenjima treba odnositi nesebično i bez očekivanja nadoknade, slično onome ko radi srodstva nesebično  postupa prema svojima.

Obećani Mesija ^as dalje kaže, da čovjek uvijek treba biti pažljiv na njihov odnos i poslušnost Bogu. Čovek treba da posmatra Boga kao Jednog i bez ikakvog partnera, i da Ga posmatra kao jedinog dostojnog obožavanja. Ovo je odnos sa Allahom koji pokazuje pravdu. On je Gospodar, Hranitelj i Opskrbitelj, i to je Njegovo pravo. Njegovo je pravo da ga volimo i da se pokoravamo samo Njemu. Činiti to je pravda prema Bogu.

Ako neko želi da ode dalje od ovog stepena, onda mora pokazati ‘ihsan’ ili ‘ljubaznost’, što znači istinski shvatiti Božju veličinu i postati zaokupljen Njegovom ljepotom kao da Ga je vidio. Čovek ne može pokazati dobrotu prema Bogu, tako da iskazivati ​​dobrotu prema Bogu znači biti potpuno zaokupljen Njegovom ljubavlju i obožavanjem kao da ste zaista svjedočili Njegovoj moći i osobinama.

Obećani Mesija ^as zatim kaže da je stepen iznad ovoga stepena srodstva. Prije ovog stepena potrebno je uložiti napor i trud. Međutim, u ovoj fazi se uklanjaju sve formalnosti i napori, i ta ljubav prema Bogu postaje prirodna, slična ljubavi prema bližnjima. Ova ljubav je nesebična.

U odnosu na ljude, pravda znači pokazati svojim bližnjima pravdu, dati im njihova prava i tražiti svoja prava od njih na pravedan način. Sljedeća faza je ljubaznost. Ako je neko okrutan prema vama, pokažite mu dobrotu i milost. U ovom stepenu pokazujte ljubaznost prema drugima bez obzira na njihovo ponašanje prema vama.

Sljedeći stepen je srodstvo. U ovom stepenu, sva ljubaznost i suosjećanje prema drugima postaju nesebični i nema očekivanja nadoknade, niti ima sebične želje na umu. Takva dobrota treba da bude prirodna i da izlazi iz srca poput ljubavi koja postoji između porodice i rodbine.

Ovo je najviši oblik ljubavi prema ljudskom rodu koji je slobodan i čist od bilo kakve sebičnosti i skrivenih motiva. Hazreti Halifa ^(aba) je izjavio da je to standard koji treba da pokažemo jedni drugima, a zatim proširimo tu ljubav na druge.

Zatim, u pogledu Allahovih prava, Obećani Mesija ^as navodi da nas gore spomenuti ajet upućuje da Bogu damo njegova prava jer vas je On stvorio i opskrbio vas. Zbog toga On s pravom zaslužuje naše obožavanje. Nadalje, treba ići iznad i dalje od ovoga i biti Mu poslušan, što je drugi stepen.

Obećani Mesija ^as objašnjava da se na stepenu ‘ljubaznosti’ čovjek prisjeća naklonosti onoga ko je bio ljubazan prema njemu. U tom pogledu, kada pokazujemo ‘ihsan’ ili ‘ljubaznost’ prema Bogu, Njegovi atributi su ispred nas.

Tri vrste onih koji su pokorni

Obećani Mesija ^as zatim objašnjava da je onih koji su pokorni Uzvišenom Allahu tri vrste: Prvo, postoje oni koji, jer im je otežan vid, nisu u stanju da u potpunosti razaznaju blagodati Svemogućeg Allaha. Ili im je otežan vid, ili se više oslanjaju na materijalna sredstva. Uvid koji im nedostaje može se postići ako se, kao što je potrebno u fazi ‘ljubaznosti’, razmisli o Božijim naklonostima. Kada neko razmišlja o Božijim blagodatima, srce postaje oživljeno u Božjoj ljubavi.

Mnogi ljudi prihvataju Boga kao svog Stvoritelja samo kao formalnost i ne razumiju istinski dubinu onoga u šta veruju. Razlog za to je njihovo veliko oslanjanje na materijalna sredstva, što dovodi do toga da Božje pravo lice postaje nejasno. Takvo pogrešno razumijevanje je opterećeno ovozemaljskim stvarima i ne može otkriti pravu prirodu Boga. Pojedinac kao što je ovaj nudi vjerske obaveze samo kao formalnost, a ne iz srca. Čak i takvim ljudima, Uzvišeni Allah pokazuje milost i prihvata njihovo stanje.

Drugo, nakon što se nečija sklonost pređe sa materijalnih sredstava na Božije blagodati, tada se potpuno oslanja na Boga. U ovoj fazi materijalna sredstva nemaju nikakvu važnost, a Bogu se potpuno vjeruje. Mnogi ljudi pridaju važnost vlastitoj snazi ​​i sposobnostima ili pomoći drugih, ali osoba koja dostigne ovu fazu shvati da se sve materijalizira samo zahvaljujući Bogu.

Obećani Mesija ^as navodi da u ovoj fazi, neko ne doživljava Boga kao nevidljivog, već istinski opaža Njega i vidi kao Prisutnog ispred sebe. Nečiji ibadet se potpuno transformiše i kada je u namazu, čovjek može vidjeti Boga ispred sebe. Ova faza ibadeta je poznata kao ‘ihsan’ u  Časnom Kur'anu.

Obećani Mesija ^as navodi da postoji faza iznad ‘ihsana’ poznata kao ‘davanje bližinima. Kada neko nastavi da razmišlja i svjedoči o moći i osobinama Boga i bude uporan u obožavanju i nastojanju da postigne Njegovu ljubav, na kraju će takva osoba postati potpuno zaokupljena Božjom ljubavlju koja liči na odnos sa bližnima. U ovoj fazi, nečije obožavanje nije zasnovano samo na ljubavi koja se rađa iz svjedočenja o Božijim blagodatima, već ta ljubav potiče iz srca kao nešto lično i voljeno.

Obožavanje u ovoj fazi nije da tražite ili preklinjete Boga za nešto, već liči na odnos u kojem dijete uživa sa svojim roditeljima. Iz tog razloga na drugom mjestu u Časnom Kur'anu Uzvišeni Allah kaže:

”Spominjite Allaha kao što spominjete svoje pretke, čak mnogo višim spomenom.” ( Časni Kur’an, 2:201 )

Hazreti Halifa ^(aba) kaže da u ovoj fazi nečija ljubav prema Bogu postaje čista. Obećani Mesija ^as objašnjava da se u trećoj fazi ne trudi da ispuni svoja vlastita zadovoljstva i želje, već umjesto toga teži Božijem zadovoljstvu.

Nadalje, Obećani Mesija ^as je rekao da takvi ljudi, iz svoje ljubavi prema Bogu, služe čovječanstvu na način punim ljubavi i kao rezultat toga, ne očekuju ništa zauzvrat osim zadovoljstva i pažnje Božije. Dakle, takav odnos sa Allahom ne bi trebao rezultirati samo demonstracijom ljubavi samo prema Bogu, već i prema Njegovim stvorenjima.

Razlika između stepena ‘ljubaznosti’ i ‘davanja bližnjima’

Obećani Mesija ^as kaže da ono što razlikuje ovu fazu ‘ljubaznosti’ i ‘srodstva’ ili drugu i treću fazu je to što u drugoj fazi, neko može pokazati dobrotu prema drugima i očekivati ​​nešto zauzvrat. Ova ljubaznost potiče od ljubaznosti drugih i trebalo bi da bude više od onoga što je primljeno. Takođe se može otvoreno reći da su se prema drugima ponašali ljubazno. Međutim, u trećoj fazi, čovjek se udaljava od toga i postaje nesebičan u iskazivanju ljubaznosti.

Obećani Mesija ^as kaže da se prema drugima treba odnositi kao da su istinski s njima povezani. Ako neko pokaže nekome ljubaznost, ponekad i spomene da je bio ljubazan i iznese svoja djela ljubaznosti. Nasuprot tome, majka nikada ne spominje usluge i ljubav koju je pokazala svom djetetu. Naš tretman prema drugima treba da bude kao odnos majke prema svom dijetetu.

Obećani Mesija ^as kaže da jednostavno rečeno, ‘pravda’ znači vratiti ono što ste primili. ‘Ljubaznost’ znači vratiti više od onoga što ste dobili. I konačno, ‘davanje bližnjim’ odnosi se na tretman koji je bezuslovan.

Sprovođenje pravde u slučaju dugova

Nadalje, Obećani Mesija ^as objašnjava da se u fazi ‘pravde’ mora boriti sam sa sobom i donijeti reformu.Da bi se promijenio dio sebe koje podstiče na zlo, mora se dostići stepen ‘pravde’. Na primjer, ako je neko dužan drugome,on bi volio da se dug koji duguje zaboravi; jedan pokušava da uzurpira pravo drugog. Međutim, treba biti svjestan da Uzvišeni Allah pazi na svaki njihov postupak.

Hazreti Halifa ^(aba) je spomenuo da u pitanjima pozajmljivanja novca, ponekad ljudi nepotrebno vjeruju drugima. Uzvišeni Allah nam naređuje da svaku stvar u vezi sa pozajmljivanjem novca dovedemo u pisanom obliku i sastavimo formalni ugovor. Ovo može spasiti stvari od pada u nevolje. Vjernik bi trebao imati na umu ovo.

Obećani Mesija ^as navodi da islam stavlja veliki naglasak na plaćanje vaših dugova. U stvari, Časni Poslanik ^(savs) ne bi klanjao dženazu namaz osobe koja je pobjegla od plaćanja svojih dugova. Tako se usvajanjem učenja o ‘pravdi’ mogu prevazići takve bolesti, loše navike.

Nakon toga, čovjeku je omogućeno napredovanje na viši stepen vrline poznat kao ‘ljubaznost’. Međutim, čak i u ovoj fazi, neko se može pohvaliti dobrotom i ljubaznošću koju pokazuju prema drugima. Jednom kada je neko u stanju da to prevaziđe i odustane od svog hvalisanja, onda napreduje u završnu fazu.

U ovoj fazi se prema drugima odnosi dobro kao što majka odgaja svoje dijete. Majka nema sebične želje u vaspitanju svog djeteta, ona podnosi bol da bi njenom djetetu bilo udobno, njena ljubav prema djetetu je čista i nesebična.

Neuporediva učenja Kur'ana o pravdi

Obećani Mesija ^as kaže da Uzvišeni Allah želi da dostignemo najviši stepen dobrote, a to je ‘davanje bližnjima.’ Svemogući Allah želi da postanemo iskreni i nesebični u svojoj dobroti. Svaki naš postupak treba da traži samo Božje zadovoljstvo. Obećani Mesija ^as kaže da se tako uzvišeno i savršeno učenje ne može naći nigdje drugdje. Tevrat, niti Biblija ne sadrže takvo učenje, a samo Časni Kur’an prenosi ovo učenje.

Obećani Mesija ^as objašnjava da čovjek također mora biti inteligentan u iskazivanju ljubaznosti. Bez potpune procjene situacije ili tamo gdje ljubaznost nije neophodna, ne smijete biti neograničeni u pokazivanju ljubaznosti. Slično tome, čovjek mora pokazati ljubaznost kada je potrebno. Mora postojati i odgovarajuća mjera ljubaznosti, a svaka situacija varira. Stoga se i u ovome mora koristiti mudrost.

Što se tiče onih koji se hvale svojom dobrotom, Obećani Mesija ^as citira ajet Časnog Kur'ana.

”O vi koji vjerujete! Ne kvarite svoju milostinju prigovaranjem i vrijeđanjem, kao onaj koji svoj imetak troši da bi ga ljudi vidjeli, a ne vjeruje u Allaha i u Sudnji dan” ( Časni Kur’an 2:265 )

Obećani Mesija ^as objašnjava da kada jednom počnemo da se razmećemo svojom dobrotom, to ne ostaje vrlina. Mnogi koji pokazuju ljubaznost i blagonaklonost prema drugima često se razmeću svojom dobrotom i očekuju zahvalnost zauzvrat. Kao što je Allah Svemogući rekao, takva dobrota je uzaludna. Zatim, tu su i drugi koji, nakon što su pokazali ljubaznost, vrše pritisak na druge da uzvrate uslugu. Ponekad takav pritisak prevazilazi ljubaznost koju su pokazali. Čovjek također mora izbjegavati takvo ponašanje kako bi ubrao blagoslove njihove dobrote.

Pravedno postupanje u odgovarajućim prilikama

Obećani Mesija ^as objašnjava da sve tri stepena dobrote treba pokazati u odgovarajuće vrijeme i na odgovarajućem mjestu. Ove vrline nisu primjenjive u svim scenarijima. Ponekad iskazana ljubaznost više nego što je potrebno je poput kiše koja je preoštra i uništava usjeve umjesto da donosi bilo kakvu korist. Dakle, Uzvišeni Allah nas upućuje da budemo svjesni situacije i razmislimo o tome kada je pravda, dobrota i davanje bližnima najprikladnije.

U tom smislu, Obećani Mesija ^as pripovijeda lični incident. U Sialkotu  bio je čovjek koji se svađao sa svima do te mjere da ga je čak i njegova porodica bila sita. Obećani Mesija ^as se prema njemu dobro ponašao, i kao rezultat toga, i on se ophodio prema Obećanom Mesiji ^as ljubazno. Jedan Arap koji je posjetio Obećanog Mesiju ^as bio je oštro protiv vehabija. Kada bi se vehabije i spomenule, on bi ih klevetao.

Međutim, Obećani Mesija ^as je bio blag i ljubazan prema njemu i zanemario njegovu klevetu. Jednog dana, Arap se razbjesnio i otvoreno oklevetao vehabije. Neko je rekao Arapu da je osoba koju je ugostio [tj. Obećani Mesija ^as)] je također je vehabija. Na to je Arap ućutao.

Obećani Mesija ^as je objasnio da nije pogrešno da se o njemu govori kao o vehabiji, jer vjeruje da se poslije  Časnog Kur'ana treba pridržavati hadisa. Nakon tog incidenta, Obećani Mesija ^as je jednog dana susreo tog Arapa u Lahoreu. Iako je gajio određeno neprijateljstvo prema vehabijama, njegov bijes prema njima se ohladio i on je sa velikom ljubavlju pozdravio Obećanog Mesiju ^as . On je potvrdio da kako ga je Obećani Mesija ^as dočekao u svoju džamiju i služio je mu kao sluga. Tako je Obećani Mesija ^as pokazao kako dobrota može promijeniti osobu.

Dvije vrste morala

Obećani Mesija ^as kaže da je morala dvije vrste: Prvo, tu je moral koji predstavljaju oni koji su obrazovani u ovoj modernoj eri, koji se izvinjavaju i slažu se unaprijed, ali u svojim srcima gaje protivljenje. Takav moral je u suprotnosti sa  Časnim Kur'anom.

Drugo, postoji moral koji uči istinskom saosećanju i oslobađanju srca licemerja. Ne treba biti neiskren i bez osnova saglasan.

Obećani Mesija ^as kaže da ne trebamo ograničavati svoj obim dobrote i širiti ga. Trebalo bi da napredujemo u stepenu dobrote dok ne dostignemo vrlinu koja je nesebična i predstavlja primer ljubavi majke prema svom dijetetu. Čak i kada bi kralj naredio majci da ne hrani svoje dijete, ona bi bez ikakvog straha prekorila kralja. Takav bi trebao biti naš nivo dobrote i ljubaznosti.

Hazreti Halifa ^(aba) je rekao da je Obećani Mesija ^as , u svojim spisima i skupovima kojima je prisustvovao, vrlo detaljno pomenuo ove vrline. Govorio je o značajnim karakteristikama islama, a vrline koje se danas spominju bile su među tim vrlinama.

Na kraju, Hazreti Halifa ^(aba) je molio da nam Uzvišeni Allah omogući da radimo prema ovim učenjima i napredujemo u pokazivanju naše ljubavi prema drugima do te mjere da postanemo uzori na svijetu. Da opravdamo svoju zakletvu na vjernost postupajući po ovim učenjima. Slušajući riječi ovog ajeta svakog petka, neka se s velikom brigom podsjetimo na naše odgovornosti kao što ih je spomenuo Obećani Mesija ^{as .}

Hazreti Halifa ^(aba) je također uputio da se molimo za Ahmadi muslimane u Pakistanu i teškoćem sa kojima se oni suočavaju. Mi kao Ahmadi nastavićemo da pokazujemo vrline i dobrotu suočeni sa njihovim šejtanskim spletkama i smicalicama. Neka nam Allah omogući da tako nastavimo i ojačamo našu vjeru. Neka Allah kazni i one koji nisu sposobni za reformaciju. Kada razvijemo blizak odnos sa Svemogućim Allahom, vidjet ćemo kako dolazi do uništenja neprijatelja.