U ime Allaha Milostivog Darovaoca bez traženja Samilosnog
Nema drugog boga osim Allaha i Muhammed je Njegov poslanik
Muslimani koji vjeruju da je ,
Hazreti Mirza Ghulam Ahmad iz Kadiana a.s. Imam Mahdi i Obećani Mesija

Život Poslanika II Pohodi nakon osvajanja Meke

Peti Halifa i poglavar Ahmadija muslimanskog džemata

Kratak Sadržaj

Nakon što je proučio Tešahhud, Teavuz i suru El-Fatiha, halifa hazreti Mirza Masroor Ahmad (aba) je rekao da će spomenuti daljnje pohode koji su se dogodili nakon osvajanja Meke i povratka Časnog Poslanika (savs) u Medinu.

Pohod Kais bin Sad bin Ubadaha

Hazreti Halifa (aba) je rekao da je 8. godine po Hidžri bila pohod Kaisa bin Sada bin Ubade prema Sudi. Kada se Časni Poslanik (savs) vratio u Medinu iz Džirane, poslao je bataljone u razna područja kako bi širili poruku islama, uključujući Sanu i Hadramaut.

Pripremljena je vojska, čiji je vođa bio Kais bin Sad. Dobio je 400 ljudi i poslan je u Sudu u Jemenu da širi poruku islama. Prema predajama, Časni Poslanik (savs) im je također rekao da se pripreme za bitku, što znači da bi se muslimani suočili s neposrednom prijetnjom od Sude.

Hazreti Halifa (aba) je rekao da je, dok je hazreti Kais bio na putu, čovjek iz Sudaha, koji je već bio musliman, prošao pored vojske i saznao da je ova vojska na putu da se bori protiv njegovog plemena. Čovjek je, vidjevši to, otišao do Časnog Poslanika (savs) i zamolio ga da opozove svoju vojsku, a zauzvrat bi on bio garant da njegov narod neće napadati muslimane, te je također garantovao da će njegov narod prihvatiti islam.

Časni Poslanik (savs) je to prihvatio i opozvao bataljon. To pokazuje da Časni Poslanik (savs) nije imao interesa da osvaja zemlju ili prisiljava ljude da prihvate islam; naprotiv, poslao je bataljon kako bi osigurao zaštitu muslimana, ali uz garanciju jednog od plemena, opozvao je bataljon. U stvari, Časni Poslanik (savs) je također sastavio mirovni sporazum za Sudah.

Pohod Ujainah bin Hisn Fazarija

Hazreti Halifa (aba) je rekao da je bio pohod Ujainah bin Hisn Fazarija prema plemenu Bani Tamim 9. muharrema po Hidžri. Časni Poslanik (savs) je poslao hazreti Bišra (ra) prema plemenu Banu Kab, ogranku plemena Khuzaah, kako bi prikupio zekat. Ovo mjesto se nalazilo između zemlje Sukjah i plemena Banu Tamim.

Benu Huzaah su davali zekat; međutim, od Benu Tamima, koji nisu bili muslimani, ništa nije stiglo. Prigovorili su i izvukli sablje. Vidjevši to, hazreti Bišr (ra) je otišao, a Benu Huzaah su bili vrlo nezadovoljni zbog toga i protjerali su Benu Tamim, rekavši da im, ako nisu u rodu, ne bi bilo dozvoljeno da se vrate u svoje gradove.

Benu Huzaah su se bojali nezadovoljstva Časnog Poslanika (savs) ovim pitanjem. Kada je Časni Poslanik (savs) obaviješten o tome, pitao je ko će te ljude naučiti lekciji. Hazreti Ujaina bin Hisn (ra) se dobrovoljno javio, pa mu je Časni Poslanik (savs) dao 50 jahača i poslao ih.

Kada je ovaj bataljon stigao do Benu Tamima, pobjegli su, ostavljajući sve iza sebe. 11 muškaraca, 11 žena i 30 djece vraćeno je Časnom Poslaniku (savs). Kasnije je grupa od 90 ljudi otišla Časnom Poslaniku (savs) i zatražila da razgovaraju s njim. Časni Poslanik (savs) izašao je iz svoje kuće, klanjao popodnevni namaz, a zatim razgovarao s Benu Tamim. Banu Tamim je predložio održavanje takmičenja kako bi se utvrdilo čiji su pjesnici superiorniji.

Časni Poslanik (savs) je rekao da to nije svrha njegovog dolaska. Međutim, ako žele predstaviti svoje govornike i pjesnike, onda to mogu slobodno učiniti, a Časni Poslanik (savs) je naredio jednom od ashaba da odgovori, što je i učinio na vrlo rječit način. Časni Poslanik (savs) je također pozvao Hazreti Hassana bin Sabita (ra) da predstavi svoju poeziju kao odgovor Banu Tamim. Banu Tamim je shvatio superiornost muslimana i na kraju su svi prihvatili islam.

Nakon njihovog prihvatanja, njihovi zarobljenici su vraćeni, a Časni Poslanik (savs) im je također dao poklone. Utarid bin Hadžib, koji je bio dio ovog odreda iz plemena Banu Tamim, ponudio je Časnom Poslaniku (savs) ogrtač koji je prethodno pripadao Khosroseu. U vezi s tim, hazreti Mirza Bashir Ahmad (ra) piše:

„Jedne prilike, kada je Časni Poslanik (savs) odnekud na poklon primio komade svilene tkanine, nekoliko ashaba je s velikim čuđenjem govorilo o njihovoj mekoj i nježnoj teksturi, smatrajući ih neobičnim. Časni Poslanik (savs) je odgovorio: „Da li se diviš mekoći ove tkanine? Tako mi Boga, Sadovi ogrtači u Džennetu su daleko mekši i vrijedniji od ovih.“

Ova izjava Časnog Poslanika (savs) bila je metafora, a namjera je bila ukazati na prebivalište mira koje je Sad (ra) primio u Džennetu. Kao što se utvrđuje iz Časnog Kur'ana i hadisa, u principu, blagodati Dženneta ne mogu se porediti s blagodatima fizičkog svijeta, niti se mogu smatrati ‘fizičkim’ u našem smislu te riječi.U stvarnosti, riječi koje su spomenute u Kur'anu i hadisima samo su metafore i poređenja koja se koriste kako bi se ukazalo na jedinstvene izvrsnosti blagodati Dženneta. (Život i karakter Pečata Poslanika (savs) – tom II, str. 509-510)

Pohod Kutbe bin Amira

Hazreti Halifa (aba) je rekao da je još jedan pohod bio pohod Kutbe bin Amira u Safaru 9. godine po Hidžri. Poslan je sa 20 ljudi plemenu Khasam. Prema drugoj predaji, poslan je u okolinu Tabale, koja se nalazi na putu za Jemen, udaljena osam dana putovanja od Meke.

Dobio je naredbu da izvrši iznenadni napad, a pleme bi sigurno izazivalo nered. Zarobili su jednog od pripadnika plemena koji je počeo dizati buku kako bi upozorio pleme. Pleme je bilo na oprezu, pa su muslimani čekali do sumraka da bi započeli napad, što je rezultiralo žestokom bitkom koju su muslimani na kraju dobili. Plijen su vratili u Medinu, koji je potom podijeljen.

Pohod Dahhaka bin Sufjana Kilabija prema Banu Kilabu

Hazreti Halifa (aba) je rekao da se dogodio pohod Dahhaka bin Sufjana Kilabija prema plemenu Benu Kilab u Rebiul-Avalu, 9. godine po Hidžri. Časni Poslanik (savs) je poslao Hazreti Dahhaka bin Sufjana Kilabija (ra) prema plemenu Kilab, koje je bilo ogranak plemena Benu Bekr, na udaljenosti od sedam dana putovanja od Meke. Otišao je i prenio poruku islama, ali pleme je odbilo, te je došlo do bitke koju su muslimani dobili.

Hazreti Halifa (aba) je rekao da se tokom ovog pohoda dogodio događaj koji je nadahnuo vjeru. Salamah bin Kurt bio je nevjernik i bio je među vođama nevjernika. Međutim, njegov sin Asjad u Salami bio je musliman i bio je dio muslimanske vojske u ovom pohodu.

Kada je neprijatelj pobjegao jer nije bio ravan muslimanskoj vojsci, među onima koji su pobjegli bio je i Hazreti Asjadov otac. Salamah je skočio u vodu pokušavajući se spasiti dok je njegov sin trčao za njim. Hazreti Asjad (ra) je pokušao pozvati svog oca u islam; međutim, njegov otac ga je umjesto toga prokleo.

Vidjevši to, Hazreti Asjad je prerezao tetive očevom konju, a neko drugi je ubio Salamu. Postoji još jedna predaja koja kaže da je, kada je Hazreti Asjad (ra) prihvatio islam, njegov otac poslao pismo na koje je Hazreti Asjad (ra) odgovorio, zbog čega je njegov otac prihvatio islam.

Pohod Alkamah bin Mujazziza prema Džedi

Hazreti Halifa (aba) je rekao da je postojao i pohod Alkame bin Mudžaziza prema Džedi u Safaru 9. godine po Hidžri. Časni Poslanik (savs) je saznao da su neki abesinski vojnici stigli u Džedu s namjerom da napadnu Meku. Časni Poslanik (savs) je poslao Hazreti Alkamu sa 300 ljudi prema Džedi. Čuvši za to, Abesinci su se ukrcali u svoje čamce i pobjegli u more.

Hazreti Halifa (aba) je rekao da je jedna grupa iz ove vojske zatražila dozvolu da se vrati odmah nakon što je njihova misija završena. Dozvola je odobrena, a hazreti Abdullah Sahmi (ra) je imenovan za vođu odreda. Imao je razigranu osobnost; usput su se zaustavili da zapale vatru i ugriju se.

Hazreti Abdullah (ra) ih je pitao, budući da je imenovan za njihovog vođu, hoće li poslušati sve što kaže. Rekli su da hoće.

Hazreti Abdullah (ra) im je zatim rekao da uskoče u vatru. Dok su neki ustajali i pripremali se da to učine, on ih je zaustavio, rekavši da se samo šali. Kada je vijest o ovome stigla do Časnog Poslanika (savs), rekao je da se ne treba slušati nijedan vođa koji nalaže neposlušnost Allahu. Vođa se mora slušati u onome što je dobro.

Pohod Hazreti Alija (ra) prema plemenu Banu Tai

Hazreti Halifa (aba) je rekao da je u Rabi al-Ahiru, 9. godine po hidžri, bio pohod Hazreti Alija (ra) prema plemenu Benu Tai. Pripadnici plemena Benu Tai su obožavali idola po imenu Fuls. Časni Poslanik (savs) je poslao Hazreti Alija (ra) sa 150 ljudi da unište idola Fuls.

Ova vojska se sastojala samo od Ensarija, osim Hazreti Alija (ra). Idol je uništen, a plijen i zarobljenici su prikupljeni. Ratni plijen je podijeljen, osim kćerke poznatog vođe Hatima Taija, koja je vraćena u Medinu. Jednom tamo, zatražila je milost od Časnog Poslanika (savs).

Nakon tri dana od njenog zahtjeva, Časni Poslanik (savs) je prihvatio i rekao da će biti odvedena kod svog brata u Siriji koji je pobjegao. Također je zabilježeno da je nakon što je oslobođena prihvatila islam. Kada je stigla u Siriju, izgrdila je svog brata što je pobjegao i ostavio je.

On se izvinio, a zatim ju je pitao za njeno mišljenje o Časnom Poslaniku (savs). Savjetovala mu je da ga brzo posjeti jer, u oba slučaja, bio on poslanik ili kralj, neće biti ništa loše u njegovoj posjeti. Stoga je njen brat Adi otišao u Medinu da se sretne sa Časnim Poslanikom (savs).

Adi se predstavio i Časni Poslanik (savs) ga je odveo svojoj kući. Usput, jedna starija gospođa je zaustavila Časnog Poslanika (savs) da postavi pitanje, a Časni Poslanik (savs) je neko vrijeme stajao razgovarajući s njom.

Adi je pomislio da ovo ne može biti kralj koji bi se toliko dugo zaustavio da razgovara sa starijom gospođom. Jednom kada su stigli u kuću Časnog Poslanika (savs), Adiju je ponuđena kožna klupa puna palmi datula da na nju sjedne.

Adi je insistirao da Časni Poslanik (savs) sjedne na nju, međutim, Časni Poslanik (savs) je sjeo na zemlju. Adi je ponovo pomislio da ovo ne može biti kralj. Zatim su razgovarali i tokom razgovora, Časni Poslanik (savs) je spomenuo određene stvari koje je samo Adi mogao znati. To je uvjerilo Adija da je ovo sigurno poslanik. Nakon razgovora i vidjevši visoki moralni karakter Časnog Poslanika (savs), Adi je prihvatio islam.

Hazreti Halifa (aba) je rekao da je nakon prihvatanja islama, hazreti Adi (ra) bio posvećen učenjima islama. Jedna od stvari zabilježenih od hazreti Adija (ra) je da je vidio ženu iz Heere koja je sama putovala da obiđe Kabu. Hazreti Halifa (aba) kaže da ovo također podržava odgovor na pitanje da li muškarac mora pratiti ženu da obavi hadž.

Pohod Ukashaha bin Mihsana prema Jinabu

Hazreti Halifa (aba) je rekao da postoji i pohod Ukashaha bin Mihsana prema Džinabu u Rabi al-Ahiru 9. godine po Hidžri. Ovo je bilo prema plemenima Udrah i Balli koja su živjela u blizini Džinaba. Nema mnogo detalja o ovoj ekspediciji.

Preliminarni detalji o bitci kod Tabuka

Hazreti Halifa (aba) je rekao da će iznijeti neke preliminarne detalje u vezi s Bitkom na Tabuku. Ova bitka se dogodila u Redžepu, 9. godine po Hidžri. Ovo je bila posljednja bitka za života Časnog Poslanika (savs). Tabuk je bio udaljen preko 600 km od Medine i poznat je pod nazivom Bitka na Tabuku jer se Časni Poslanik (savs) ulogorio u blizini izvora zvanog Tabuk.

Ova bitka je u Časnom Kur'anu opisana kao ‘Čas nevolje’ (Časni Kur'an, 9:117). Stoga je ovo poznato i kao Bitka nevolje, jer su se muslimani suočavali s mnogim teškim okolnostima, kao što su ekstremna vrućina, duga putovanja, nedostatak jahaćih životinja, nestašica vode na putu, nedostatak sredstava za pripremu vojske i druge poteškoće.

Hazreti Halifa (aba) je rekao da je pozadina ove bitke bila ta što je Medina bila u stalnoj prijetnji napada naroda Banu Ghassan, koji su bili saveznici Bizantinaca. Jedan izaslanik trgovaca iz Sirije rekao je muslimanima da su Bizantinci okupili veliku vojsku u Siriji i da su im se pridružila razna kršćanska plemena.

Drugi faktor bio je taj što su arapski kršćani napisali pismo Herakliju prenoseći lažnu vijest o porazu Časnog Poslanika (savs) i rekavši da je ovo vrijeme da se potvrdi dominacija kršćanstva. Kada je Časni Poslanik (savs) saznao za ovu vojsku, Časni Poslanik (savs) je također naredio da se muslimanska vojska pripremi.

Hazreti Halifa (aba) je rekao da će nastaviti iznositi ove detalje u budućnosti.

Napad na Mehdi džamiju u Rabvi

Hazreti Halifa (aba) je rekao da je danas došlo do napada na džamiju Mahdi u Rabvi, u kojem je ranjeno četiri ili pet Ahmadi muslimana. Dvoje je teško povrijeđeno i prevezeno je na operaciju. Hazreti Halifa (aba) je dovio za poboljšanje njihovog stanja i da Allah podari blagoslov svim ranjenima.

Teško ranjeni su pogođeni mecima u stomak. Jednog od terorističkih počinilaca napada upucao je i ubio zaštitar, dok je drugi pobjegao. Ovo je dosadašnji izvještaj. Hazreti Halifa (aba) je dovio da Allah brzo kazni ove teroriste, one koji su prekršili zakon i protivnike Ahmadijata.

Vlada Pendžaba tvrdi da je kriminal u Pendžabu stopostotno pod kontrolom i da više nema kriminalaca. Pa ipak, Ahmadi muslimani i dalje bivaju ubijani, povrijeđeni i pljačkani; možda oni ne razmatraju ovaj zločin. Neka Allah podari razum ovim vladama i neka Allah brzo pokaže znakove u korist ove Zajednice.