Hranimo za Allahovo zadovoljstvo, ne želimo nagradu niti zahvalnost
Časni Poslanik Muhammed (s.a.v.s.) je rekao:
“Takva osoba nije vjernik, koja je noć prošla ispunjenog želuca, dok je njen bliski susjed ostao gladan” [1]
U posljednjoj epizodi razgovarali smo o tome koje su to okolnosti zbog kojih smo na kraju živjeli u svijetu sa sve većom stopom siromaštva i gladi, umjesto da takav svijet zauvijek eliminiramo. Također se spominjao Božji bijes, u slučaju da ljudi zatvore oči pred brigom i pružanjem skloništa slabima i ranjivima u društvu. Nastavimo.
Obećani Mesija (a.s.) izjavio je:
„Što se tiče učenja islama, ono ima dva aspekta ili se može reći da se učenje islama sastoji od dva glavna cilja. Prvo, vjerovati u jednog Boga i vjerovati u njega na način na koji On zaista postoji. Štoviše, pokazati Mu potpunu ljubav i posvetiti se Njegovoj poslušnosti kako se traži od one u poslušnosti i ljubavi. ”
Pa, suočimo se sa stvarnošću, znate li tko je Bog? Pitanje na koje je teže dobiti odgovor tijekom posljednjih deset ili dvadeset godina. Prema mnogim istraživanjima [2] vidimo sve veći pad vjere u Boga, na način da On zaista postoji. Pogotovo kada su u pitanju molitve ili borba za komunikaciju s Bogom. Mlađe generacije vjeruju u neki entitet kojeg bi nazvali Bogom, no sve veći broj ljudi nema pojma i ne zanima ih tko je on. Koliko bi 17-godišnjih tinejdžera reklo da vole Boga?
Obećani Mesija (as) nastavlja:
„Drugi je cilj potrošiti sve sposobnosti, snage, kapacitete i sposobnosti da služe Njegovoj tvorevini i odnositi se prema njima sa simpatijama, te biti izuzetno zahvalan i dobrohotan zauzvrat svima koji mu čine dobro, bilo da je to kralj ili najjednostavniji od svih čovjeka.“ [3]
Nažalost, jako me žalosti što nove generacije u Europi imaju poteškoća shvatiti tko je Bog i kako će shvatiti važnost voljenja Božjeg stvaranja.
U svijetu bez Boga, ali prepunom logike, ljudi ne opraštaju svojim neprijateljima! Bog s druge strane kaže da treba pokazati suosjećanje čak i prema vašem neprijatelju, pa neka oni postanu vaši prijatelji. U svijetu bez Boga siromašni su zapeli u toj svojoj jadnoj situaciji zbog “vlastitih” nedjela i nedostatka konkurencije. U Božjem svijetu, On vladar zapovijeda da se u društvu moraju uspostaviti pravda i jednakost, a dostojanstvo pojedinca mora biti zaštićeno u vremenima kada ste prijatelji ili neprijatelji.
Allah u Časnom Kur’anu kaže:
“One koji troše kada su u blagostanju i u bijedi, i one koji potiskuju ljutnju i opraštaju ljudima; a Allah voli onoga koji su dobročinitelji.“ [4]
Objašnjavajući koncept milostinje četvrti Kalifa Hazreti Mirza Tahir Ahmad (r.a.) u svojoj knjizi „Islamski odgovor na suvremena pitanja” piše:
“Pojam milostinje općenito shvaćen u svijetu je ustvari mač s dvije oštrice. S jedne strane, to izražava poštovanje vrlina davatelja milostinje, a s druge strane, to stvara neugodnu, ako ne i ponižavajuću sliku primatelja. Samo djelo primanja milostinje umanjuje njegov položaj. Islam iz temelja mijenja ovo poimanje. U sljedećem ajetu Svetog Kur’ana dana je očaravajuća analiza razloga zašto su neki ljudi vrlo siromašni, a neki bogati:
“i u njihovom imetku bio je jedan dio za prosjaka i za siromašnog koji ne traži.” (51:20)
Detalj koji se općenito propušta u upotrebi riječi haq (doslovno znači pravo) kazuje jako mnogo o stajalištu onoga koji daje milostinju, kao i o stajalištu onoga koji prima milostinju. Onaj tko daje prisjeća se da ono što daje siromašnima u stvarnosti nije ni bio njegov imetak. Riječ haq (istina) poručuje da se onaj kome je dana milostinja ne treba osjećati posramljeno jer mu je Bog dao pravo da može živjeti pošteno i dostojno. Ne može se za društvo reći da je zdravo ako su neki siromašni ljudi ostavljeni bez pomoći i prisiljeni prositi za život. U takvom društvu sigurno postoje manje onih koji stvaraju ovu najgoru situaciju. U zdravom ekonomskom sustavu ne bi trebalo biti ljudi bez osnovnih životnih sredstava. Ne postoji istinska potreba da se prosi za preživljavanje. Poruka uručena primatelju milostinje podsjeća ga da nema potrebe da se srami ili da pati od kompleksa manje vrijednosti, jer mu je, zapravo, Bog poklonio temeljno pravo da živi dostojanstveno i časno. Prema tome, što god vam vaš očiti dobročinitelj daje, to je vaše pravo koje je nekako bilo preneseno davatelju.
Kao što je već ranije rečeno, Božja učenja su izravno vezana s ljudskom prirodom. Bilo koji izričit nalog, za koji je moguće da će poremetiti ravnotežu, ispravljen je korektivnim mjerama uravnoteženja.” [5]
Drugom prilikom Allah kaže u Časnom Kur’anu:
„I oni, iz ljubavi prema Njemu, hrane siromaha, siročad i zatvorenika, govoreći: Hranimo vas samo za Allahovo zadovoljstvo. Ne želimo nagradu niti zahvalnost od vas.“ [6]
Bog nam pokazuje put prema stvarnoj sreći i radosti. Društvo u kojem bogati ili koji imaju moć preuzimaju odgovornost za slabe i siromašne. Oni ih ne ostavljaju za sobom, već ih uzimaju za ruku i pokušavaju povući prema višim ekonomskim standardima. Društvo u kojem se uspostavljaju veza ljubavi i uzajamno poštovanje između ove dvije strane i stvara uravnotežena atmosfera koja ne ostavlja prostora predrasudama, rasizmu ili netrpeljivosti. Zamislite bi li svako pojedinačno domaćinstvo potrošilo dio svog bogatstva u svrhu Boga svemogućeg kako bi steklo zadovoljstvo Gospodara svih svjetova, a ne da bi ga društvo nagradilo ili skupljalo zahvalnice i lajkove. Za takve ljude Bog otkriva jedinstveno obećanje:
“Oni koji svoj imetak troše noću i danju, tajno i javno, za njih će biti nagrada kod Gospodara njihovog; nad njima neće biti straha, oni neće tugovati.” [7]
Stoga vas uvjeravam, sve dok se ne vratimo Bogu koji je jedini održavatelj našega svijeta, nećemo moći ispuniti svoje odgovornosti. Danas su ljudi u vjeri slabiji nego ikada prije. Europa koja se više puta oslanja na kršćanske i židovske vrijednosti gubi svoj temelj pritiska nad mladom generacijom.
Peti Kalifa Hazreti Mirza Masroor Ahmad (a.b.a.) rekao je:
Sukladno tome, dužnost je svakog pravog muslimana da pokuša premostiti prazninu koja raste između čovječanstva i Svemogućeg Boga. [8]
Dopustite mi da u ovom trenutku iskoristim priliku da vam predstavim humanitarnu organizaciju koja djeluje prema načelima “Humantiy First”. To je samo primjer koji vam pokazuje da ako prikupimo motivaciju i naša je jedina svrha služiti čovječanstvu, lako možemo pronaći načine kako ove misli provesti u djelo.
Humanity First je humanitarna organizacija osnovana prije 25 godina, a sada je registrirana u 58 zemalja i djeluje u još više država. Humanity First osnovana je blagoslovljenom rukom četvrtog Kalifa Hazretija Mirze Tahira Ahmada (r.a.) i djeluje u skladu s etosom muslimanske zajednice Ahmadija.
Predsjednik Humanity First International iz Velike Britanije opisao je ovaj etos u intervjuu sljedećim riječima:
„… i taj etos je služiti sa strahom od Svemogućeg Boga, i služiti etosu pravde i služiti bez obzira na nečiju religiju, svoju rasu i svoju kastu. [9]
Objašnjavajući cilj i ciljeve Humanity First Hazreti Mirza Masroor Ahmad (a.b.a.) rekao je tijekom Humanity First konferencije u Velikoj Britaniji, 2018.:
„Kao organizacija, temeljna je dužnost Humanity First u potpunosti iskoristiti svoje resurse, te sposobnosti i vještine onih koji joj služe, kako bi pomogli siromašnima. Gdje god se ljudi suočavaju s materijalnom patnjom ili oduzimanjem bilo koje vrste, Humanity First trebao bi nastojati biti na čelu pružanja pomoći. Bez obzira gdje u svijetu ili iz kojih zajednica potječu, Humanity First trebao bi pružiti pomoć onima koji su zaglibili u siromaštvu ili teškoćama.”
Humanity First također je aktivan u Hrvatskoj od 2014. godine i ima snažne odnose s lokalnim humanitarnim organizacijama. Samo ove godine, boreći se protiv Covida i gladi u Hrvatskoj, Humanity First donirao je više od 190.000 kuna.
Trenutno Humanity First, u vrijeme Adventa, priprema pakete hrane za obitelji i pojedince u okolici Zagreba i nekih drugih gradova. Bili bismo zahvalni na vašem sudjelovanju kao donatora. Za daljnje detalje posjetite službenu Facebook stranicu (https://facebook.com/HumanityFirstHrvatska).
Svojoj braći i sestrama u vjeri želim sretno i radosno vrijeme tijekom Adventa i blagoslovljena slavlja povodom Božića. Sjetimo se tko je naš pravi Gospodin, da smo Njegove sluge, da ga volimo, da ćemo uspostaviti mir i suosjećanje u našem društvu i da ćemo zaustaviti svijet da i dalje ostane „slijep“ u mržnji i nepravdi.
Moto muslimanske zajednice Ahmadija je “Ljubav za sve i mržnja ni za koga”.
Neka nam Svemogući Bog da snage da povećamo svoju vjeru i duhovnost, Amin.
Povezan:
- Čovjek bez sposobnosti suosjećanja uopće nije čovjek
- Islam i ljudska prava
- Pravednost temelj trajnog mira
[1] Mustadrak Al Hakim
[2] Kao primjer: https://www.pewforum.org/2019/10/17/in-u-s-decline-of-christianity-continues-at-rapid-pace/
[3] Tohfa-e-Qaisariyya, Ruhani Khazain, str. 281
[4] Časni Kur’an 3:135
[5] Islamski odgovor na suvremena pitanja, str.149
[6] Časni Kur’an 76:9-10
[7] Časni Kur’an 2:275
[8] https://www.reviewofreligions.org/13615/address-by-hazrat-khalifatul-masih-vaba-at-the-humanity-first-conference-2018/
[9] https://www.reviewofreligions.org/24775/a-helping-hand-in-times-of-crisis-interview-with-dr-aziz-hafiz-chairman-humanity-first-uk/