Europa pred najvećim rizikom od rata u posljednjih 30 godina, s mogućim nuklearnim posljedicama

Ata-ul-Haye Nasir, Al Hakam

Dana 13. siječnja 2022. godine, tijekom sastanka Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS), ministar vanjskih poslova Poljske, Zbigniew Rau, je rekao da se Europa suočava s najvećim rizikom od rata u posljednjih 30 godina.

“‘Čini se da je rizik od rata u OESS području veći sada nego što je to bio u posljednjih 30,’ izjavio je Rau delegatima ranije. ‘Nekoliko tjedana bili smo suočeni s mogućnošću velike vojne eskalacije u istočnoj Europi.’” (The Guardian, 13. siječnja 2022, “Russia threatens military deployment to Cuba and Venezuela as diplomacy stalls”)

Nastavio je, “Trebali bismo se usredotočiti na mirno rješenje sukoba u Ukrajini i oko Ukrajine,” i pokazati “potpuno poštivanje suvereniteta, teritorijalne cjelovitosti i jedinstva Ukrajine unutar njenih međunarodno priznatih granica”. (Al Jazeera, 13 siječnja 2022, “Russia says NATO talks ‘unsuccessful’ as Poland warns of war”)

U odgovoru, ruski izaslanik u OESS-u, Aleksandar Lukašević, je rekao:

“Ako ne dobijemo konstruktivan odgovor na naše prijedloge u razumnom vremenskom okviru i ako se nastavi s agresivnim stavom prema Rusiji, morat ćemo poduzeti nužne mjere kako bismo osigurali stratešku ravnotežu i uklonili neprihvatljive prijetnje našoj nacionalnoj sigurnosti.” (Ibid)

Razgovori tijekom ovog sastanka bili su usmjereni na ruske sigurnosne zahtjeve Zapadu i okupljanju vojnih snaga blizu Ukrajine. Ruski dužnosnici su naglasili da imaju pravo rasporediti vojne snage na „njihovom teritoriju“ kako god žele te su optužili NATO za destabilizaciju regije.

Također, ruski izaslanik je upozorio, “Kriza na kontinentu može eskalirati s nepredvidivim posljedicama za sigurnost Europe.” (The Guardian, 13 siječnja 2022, “Russia says talks with NATO over Ukraine are hitting a dead end”)

Ruski zamjenik ministra vanjskih poslova je rekao kako je došlo do zastoja u razgovorima sa SAD-om o sigurnosnoj situaciji u Ukrajini i ukazao na mogućnost slanja vojnih jedinica u Venezuelu i Kubu, dok Kremlj nastoji izvršiti pritisak na Washington da udovolji njihovim zahtjevima i zaustavi vojnu aktivnost koju Rusija smatra prijetnjom. (The Wall Street Journal, 13 siječnja 2022, “Russia Suggests Military Deployment to Venezuela, Cuba if Tensions With U.S. Remain High”)

Na dan 14. siječnja 2022. godine, oko 70 internet stranica ukrajinske vlade bilo je privremeno nedostupno, što je proglašeno najvećim cyber napadom na Ukrajinu u posljednje četiri godine. Prije ukidanja mrežnog pristupa, na stranicama se pojavila poruka koja upozorava Ukrajince da se „pripreme na najgore“.  On 14 January 2022, about 70 websites of the Ukrainian government were temporarily down, which was termed as the largest cyber-attack on Ukraine in four years. Before the sites went offline, a message appeared warning Ukrainians to “prepare for the worst”.

“Ukrajina je izjavila da posjeduje „dokaze“ o tome da Rusija stoji iza masivnog cyber napada koji je izbacio iz mreže ključne vladine stranice prošlog tjedna, dok Microsoft upozorava da bi hakerski napad mogao biti daleko ozbiljniji od onog što se početno mislilo.” (The Guardian, 16 siječnja 2022, “Ukraine says evidence points to Russia being behind cyber-attack”)

Ukrajinsko ministarstvo za digitalnu transformaciju izjavilo je da „svi dokazi ukazuju da Rusija stoji iza cyber napada“ i da „Moskva nastavlja voditi kampanju hibridnog rata.” (Ibid)

“Washington je također optužio Rusiju da šalje sabotere obučene za rad s eksplozivima kako bi inscenirali „lažne napade“ koji bi se iskoristili kao povod za invaziju njihova prozapadnog susjeda.“ (Ibid)

Ukrajinska vlada je zahtijevala od Njemačke da se dokaže kao „istinski prijatelj“ slanjem oružja koje bi pomoglo u odvraćanju vojne prijetnje na ruskoj granici. Ukrajinski veleposlanik u Njemačkoj je rekao:

“Ukrajinski narod je duboko razočaran. Došao je trenutak istine u kojem će se otkriti tko su nam istinski prijatelji.“ (The Telegraph, 16 siječnja 2022, “Ukraine demands ‘true friend’ Germany send weapons to ward off Russian invasion”)

Zastupnik britanskih konzervativaca, Tobias Ellwood (predsjednik Odbora za obrambenu politku) je rekao:

“Bojim se da je invazija ruskih snaga neizbježna i neposredna opasnost koju smo mi dopustili. Imali smo priliku rasporediti dovoljno vojne tehnike i osoblja u Ukrajini koje bi navelo predsjednika Putna da dobro razmisli o napadu, ali nismo to učinili.” (Evening Standard, 16 siječnja 2022, “Russian invasion of Ukraine ‘inevitable and imminent’”)

The New York Times izvještava:

“Putin želi proširiti rusku zonu utjecaja na istočnu Europu i od NATO-a želi obvezu neširenja u pisanom obliku. Ako mu se onemogući postizanje tih ciljeva on će težiti osiguranju ruskih sigurnosnih interesa s rezultatima čije će se posljedice oštro osjećati u Europi i SAD-u, pretpostavili su neki od njegovih pomoćnika na margini pregovora prošlog tjedna.

“Postojali su nagovještaji, koji nikad nisu jasno izrečeni, o premještanju nuklearnog oružja – vjerojatno nedaleko od američke obale – koji bi smanjili vrijeme upozorenja nakon lansiranja projektila na svega pet minuta, što bi moglo rasplamsati sukob sličan onome tijekom kubanske raketne krize 1962. godine. ” (The New York Times, 16 siječnja 2022, “Russia Issues Subtle Threats More Far-Reaching Than a Ukraine Invasion”)

BBC izvještava:

“Švedska je premjestila stotine vojnih snaga tijekom vikenda na strateški važan otok Gotland- smješten u Baltičkom moru. Danska je pojačala svoju vojnu prisutnost u regiji nekoliko dana prije toga.

“Rastuće napetosti su ponovno rasplamsale debate u Finskoj i Švedskoj o tome da li bi sada trebale pristupiti NATO savezu.

“Ali najveću zabrinutost na relaciji Zapad – Washington, NATO, Ujedinjeno Kraljevstvo i EU, ne uzrokuje mogućnost konvencionalnog sukoba oko Ukrajine, već namjere Moskve da podjeli i destabilizira Europu – a time i da uzdrma ravnotežu kontinentalnih snaga u korist Kremlja.” (BBC, 17 siječnja 2022, “Russia-Ukraine crisis: Why Brussels fears Europe is ‘closest to war’ in decades”)

Tijekom posjeta u Kijevu, njemačka ministrica vanjskih poslova, Annalena Baerbock je rekla da je spremna na ozbiljan dijalog o zajedničkoj sigurnosti s Rusijom, ali da ne želi odustati „od osnovnih načela poput teritorijalne nepovredivosti, slobodnog odabira savezništva i osuda prijetnji nasiljem“.

Nadodala je, “Svaki daljnji čin agresije će imati ozbiljne posljedice za Rusiju, u ekonomskom, strateškom i političkom smislu ”,te da je “diplomacija jedini način rješenja krize.” (The Guardian, 17 siječnja 2022, “Russia would pay ‘high price’ for attack on Ukraine, says German minister”)

Dana 17 siječnja 2022, Ben Wallace, ministar obrane Ujedinjenog Kraljevstva je rekao parlamentu, “Odlučili smo opskrbiti Ukrajinu lakim protuoklopnim obrambenim oružanim sustavima ”, i “malim brojem” britanskih vojnika koji bi ih obučili da ih koriste (The Guardian, 17 siječnja 2022, “UK supplying Ukraine with anti-tank weapons, MPs told”)

U posjetu ukrajinskom glavnom gradu Kijevu, g. Blinken je rekao da je Rusija nakupila vojne snage u blizini ukrajinske granice „bez ikakve provokacije i razloga“. Dodao je, “Znamo da postoje planovi za daljnje jačanje tih snaga u veoma kratkom vremenu, i to daje predsjedniku Putinu sposobnost za daljnje agresivno djelovanje protiv Ukrajine, također u veoma kratkom vremenskom roku.” (BBC, 19 siječanj 2022, “Ukraine tension: Blinken says Russia could attack at short notice”)

Gosp. Blinken je optužio Rusiju za pokušaj slabljenja diplomatskih institucija Ukrajine i stvaranja podjela u ukrajinskom društvu “koristeći sva raspoloživa sredstva od uplitanja u izboru do dezinformacija i cyber napada.” (Ibid)

“Vjeruje se da su se ruske vojne snage utaborile u Bjelorusiji u vojnoj bazi koja se nalazi oko 50 km od ukrajinske granice“, kao što je rekao predsjednik Biden, on misli da predsjednik Putin planira invaziju.

“Tim za obavještajne podatke o sukobima (The Conflict Intelligence Team (CIT)), skupina neovisnih ruskih istraživača je rekla da je ruska vojna tehnika uočena u bjeloruskoj Gomel regiji, nedaleko od granice s Ukrajinom.” (The Times, 20 siječnja 2022, “Russia will invade Ukraine, says Joe Biden as troops mass near border”)

Premijer Ujedinjenog Kraljevstva, je rekao:

“Ako Rusija na bilo koji način prodre u Ukrajinu, to bi bilo katastrofalno, ne samo za Rusiju već i za svijet.” (Independent, 20 siječanj 2022, “Boris Johnson warns of ‘disaster’ for Russia if it invades Ukraine”)

Prije samo dva tjedna, pet najjačih svjetskih nacija – SAD, Rusija, Kina, UK i Francuska – postigla su sporazum i usuglasile se “da je nemoguće pobijediti u nuklearnom ratu, te da se on nikad ne smije voditi“, u rijetkom zajedničkom obećanju kojemu je cilj bio smanjiti rizik započinjanja takvog sukoba.  (The Guardian, 3 siječnja 2022, “Five of world’s most powerful nations pledge to avoid nuclear war”)

Od svjetskih vođa se očekuje da se čvrsto drže tog obećanja, u protivnom svijetu prijeti veliko razaranje, o kojem je Hazreti Mirza Masroor Ahmad^a.b.a., Khalifatul Masih V upozoravao svijet u prošlih dva desetljeća.

Dana 24. ožujka 2012, tijekom svog glavnog obraćanja na devetom Međunarodnom mirovnom simpoziju Ahmadijskog džemata Ujedinjeog Kraljevstva, Huzoor^a.b.a. je rekao:

“Japan je jedina zemlja koja je pretrpjela strahovite posljedice nuklearnog ratovanja, kad je bila napadnuta nuklearnim bombama tijekom Drugog svjetskog rata […] Nuklearno oružje koje je tada korišteno, i koje je prouzročilo veliko razaranje bilo je mnogo manje razorne snage od nuklearnog oružja koje danas posjeduju i veoma male nacije […] Neka bude jasno, kad bi se danas upotrijebilo nuklearno oružje, sasvim je moguće da bi se dijelovi nekih zemalja mogli u potpunosti izbrisati s karte. Oni bi naprosto prestali postojati […] Nedavno, veoma visoko pozicionirani ruski vojni zapovjednik ozbiljno je upozorio o potencijalnim rizicima nuklearnog rata. Prema njegovu mišljenju, takav se rat ne bi vodio u Aziji ili drugdje, već na granicama Europe, a da bi se prijetnja mogla pojaviti i rasplamsati u zemljama istočne Europe.” (www.reviewofreligions.org/6305/the-devastating-consequences-of-a-nuclear-war-and-the-critical-need-for-absolute-justice/)

Dana 09. ožujka 2019. godine, u svom govoru na 16. Godišnjem mirovnom simpoziju Ahmadijskog džemata u Ujedinjenom Kraljevstvu, Huzur^a.b.a. je izjavio:

“Ukoliko dođe do nuklearnog rata, mi nećemo uništiti samo svijet današnjice već ćemo ostaviti i trajan trag uništenja i bijede za naše buduće generacije. Zbog toga, moramo stati i razmisliti o posljedicama naših djela. Ne smijemo smatrati beznačajnim nijedan problem ili sukob, bez obzira događa li se samo u jednoj zemlji ili na međunarodnoj razini.” (www.pressahmadiyya.com/press-releases/2019/03/head-ahmadiyya-muslim-community-warns-intensifying-global-hostilities-risk-disastrous-nuclear-war/)

Nedavno upozorenje Poljske o velikom riziku rata u Europi također mnogo govori o neprijateljstvu i sukobima unutar Europe.

Postoji velika potreba za de-eskalacijom i uspostavom mira, o čemu je Ahmadijski kalif, Hazrat Mirza Masroor Ahmad^a.b.a. govorio već dugi niz godina.

Tijekom svog obraćanja na 10. Godišnjem mirovnom simpoziju Ahmadijskog džemata u Ujedinjenom Kraljevstvu, 23. ožujka 2013. godine, Hazrat Mirza Masroor Ahmad, Khailfatul Masih V^a.b.a. je rekao:

“Ne smijemo samo sjediti ovdje i biti zabrinuti mogućom upletenošću u sukobe koji se događaju u Aziji, već moramo biti iznimno zabrinuti za probleme pred našim vratima. Ako se osvrnemo na financijsku krizu u Europi i njene dugoročne posljedice, možemo vidjeti da uzrokuje širenje nemira među europskim stanovništvom sa sve više rastućom tjeskobom. Ukoliko to ne riješimo na pravilan način, rezultati takvih frustracija i očajavanja mogli bi biti katastrofalni.

“Dakle, dužnost je svih sila da ispune svoje obveze pravičnog odnosa i ujedinjenja s drugima. Sve strane moraju više ustrajati u dijalogu i otvarati nove linije komunikacije kako bi mogli u miru razgovarati o najboljim načinima rješenja problema u svijetu. Ti su koraci nužni za uspostavu globalnog mira.” (www.reviewofreligions.org/9084/the-critical-state-of-world-peace/)

Dana 14. ožujka 2015. godine, tijekom obraćanja 12. Nacionalnog mirovnog simpozija Ahmadijskog džemata u Ujedinjenom Kraljevstvu, Huzur^a.b.a. je rekao:

“Svijet je prožet raznim problemima koji vode frustracijama i srdžbi, a one pak ugrožavaju mir. Na primjer, učinci financijske krize nastavljaju se osjećati diljem svijeta.[…] Uz te prijetnje imamo i rat u Ukrajini i globalnu utrku u naoružanju. Sve su to prijetnje svjetskom miru koje nisu povezane s islamom, već su se razvile kao rezultat neutažive žudnje za moći, utjecajem i resursima. […]

“Dok neki govore da je još jedan svjetski rat neizbježan, ja vjerujem da je sada vrijeme da se svijet probudi i shvati ozbiljnu realnost i zaustavi tu prijetnju. Kako bismo to učinili, svi narodi i njihovi vođe trebali bi prestati gledati samo u jednom smjeru i prestati gledati samo vlastite interese. Umjesto toga, morali bi biti pravedni, pošteni i iskreni na svim razinama društva.” (www.alislam.org/press-release/muslim-leader-says-justice-and-honesty-required-to-prevent-outbreak-of-third-world-war/)

Dana 23. studenog 2015. godine, obraćajući se posebnoj sjednici koja je održana u Hilton hotelu u Odaibi, Tokio, Huzur^a.b.a. je rekao:

“Mi živimo u izrazito nesigurnim i opasnim vremenima, te postoji veliki razlog da budemo zabrinuti zbog stanja u svijetu. Sukobi i neredi prožimaju svijet i prijete međunarodnom miru i sigurnosti.[…] U istočnoj Europi, neprijateljstvo između Rusije i Ukrajine i ostalih europskih zemljama nastavlja se pojačavati. Nadalje, nedavno su se pojavile veće napetosti između SAD-a i Kine, zbog ulaska američkog ratnog broda u Južno kinesko more.[…]

“Svijet postaje prožet nasiljem i neredima. U suvremenom svijetu, opseg i utjecaj ratovanja je mnogo širi od prijašnjih vremena. Sukobi u jednom dijelu svijeta ne ostaju ograničeni ili lokalni, već se njihovi učinci i posljedice šire mnogo dalje. […] Već dugi niz godina upozoravam svijet da posljedice rata u jednoj regiji mogu i hoće utjecati na mir i stabilnost ostalih dijelova svijeta. […]

“U ovo vrijeme ne posjeduju samo velike sile nuklearno oružje, već i nekoliko manjih zemalja. Dok je sasvim vjerojatno da veće sile koriste nuklearni arsenal kao sredstvo odvraćanja, ne postoje jamstva da će manje zemlje pokazati takvu suzdržanost. Ne možemo uzeti zdravo za gotovo da nikad neće upotrijebiti nuklearno oružje. Jasno je da svijet stoji na rubu propasti.” (World Crisis and the Pathway to Peace, str. 189-191)

Dana 17. svibnja 2016. obraćajući se dužnosnicima švedskog parlamenta, Hazrat Mirza Masroor Ahmad^a.b.a., Khalifatul Masih V je rekao:

“[…] Još jedno zlatno načelo za uspostavu mira dano je u 49. poglavlju, 10. ajetu Časnog Kur’ana, u kojem se nalaže da, ako postoji sukob između nacija i skupina, bi treća strana trebala ujediniti i potražiti mirno rješenje sukoba. Ako ono nije moguće, tada bi nacije trebale stati jedna uz drugu s ciljem da ukinu okrutnost i nepravdu koja se pojavljuje. Ako svijet razumije istinsku vrijednost ovog načela, onda čovječanstvo ima vremena da se otrgne iz ralja budućeg rata.” (www.reviewofreligions.org/12614/world-in-crisis-how-do-we-cope/)

Peti Kalifa Hazreti Mirza Masroor Ahmad (a.b.a.)

Dana 03. rujna 2016. godine, obraćajući se ne-ahmadijskim gostima na Jalsi Salani u Njemačkoj, Hazrat Mirza Masroor Ahmad^a.b.a., Khalifatul Masih V je rekao:

“Neporeciva je činjenica da je svjetski mir na oštrici noža. Svakim danom svjedočimo većem broju sukoba i nesigurnosti diljem svijeta. Čudan je i tragičan paradoks da, unatoč tome što smo povezaniji nego ikada, se svakim danom sve više međusobno udaljavamo jedni od drugih.” (www.pressahmadiyya.com/press-releases/2016/09/head-of-ahmadiyya-muslim-community-speaks-of-risks-of-refugee-crisis-rise-of-the-far-right-in-europe/)

Dana 29. rujna 2020. tijekom virtualnog sastanka medžlisa Atfal-ul-Ahmadiyya u Njemačkoj s Hazrat Mirza Masroor Ahmad^a.b.a., postavljeno je pitanje o tome hoće li se život ikada vratiti u normalno stanje nakon Covida? Huzur^a.b.a.  je odgovorio:

“Alah zna najbolje. Čak i ako se stanje normalizira, gospodarsko stanje nastalo nakon pandemije korona virusa imat će posljedice za cijeli svijet. Čak i ako ne postoji konkretno ratno stanje ili velik sukob, bit će potrebne godine za stabilizaciju globalne gospodarske situacije. Međutim, možemo vidjeti da se gospodarska situacija pogorša nakon takvih okolnosti koje, veoma često, vode do rata. Gledajući na današnje stanje svijeta, zaista se čini da bi eventualno moglo voditi do ozbiljnih sukoba. Ako se rat rasplamsa nakon korona virusa, tada će situacija u svijetu postati čak i više opasnija, i biti će potrebne mnoge godine da se situacija u svijetu normalizira.[…]

“Osjećam da je zaista moguće da izbije rat ili sukob nakon ove pandemije korona virusa i njenih razornih učinaka koji bi mogli potrajati dugi niz godina prije povratka u normalno stanje. Zbog toga, moramo se moliti da ne dođe do takvih okolnosti koje bi mogle voditi u rat, i da svjetski vođe djeluju razumno kako bi se globalno stanje moglo stabilizirati i normalizirati što brže. Kako bismo to postigli, nužno je da se čovječanstvo okrene prema Bogu […] Trebali bismo obavijestiti ljude da postoji samo jedno rješenje za poboljšanje trenutnog stanja u svijetu, a to je ponovno obraćanje Alahu i ispunjenju Njegovih riječi i prava Njegovih stvorenja.” (Al Hakam, 29 listopada 2021, 189. izdanje, str. 7-9)

Dana 22. svibnja 2021. tijekom virtualnog sastanka gambijskih novinara s Hazratom Amirul Muminin^aa, novinar se referirao na Hazretijevu knjigu, Svijet u krizi i put do mira i osvrnuo se da je Huzur^a.b.a.  posvetio mnogo pažnje miru u svijetu. Pitao je o važnosti pravde i zašto je bilo važno govoriti protiv nepravde. U odgovoru, Huzur^a.b.a. je rekao:

“Ako nema pravde, neće biti ni mira. Ako imate dvostruke standarde, koje vidimo u današnjem svijetu kroz djela velikih sila, ona neće moći održati mir u svijetu. […] Zbog toga danas možemo vidjeti poremećaje u svijetu. Dakle, ako nema pravde, neće biti ni mira.” (Al Hakam, 28. svibnja 2021, 167. izdanje, str. 1-2)

Dana 11. rujna 2021, tijekom virtualnog sastanka Khuddam-a Ujedinjenog Kraljevstva s Hazretijem Amirul Mumininom^aa, postavljeno je pitanje o tome kakvo je Hazretijevo mišljenje o trenutnom stanju u svijetu? U odgovoru, Huzur^a.b.a. je rekao:

“Govorio sam svo ovo vrijeme, svim ljudima u svijetu – političarima, vođama – da bi se trebali promijeniti i pokušati uspostaviti istinsku pravdu, apsolutnu pravdu u svijetu i prepustiti svoje obveze njihovu Stvoritelju i svojim bližnjim bićima. U protivnom, neće biti jamstva o tome što će se dogoditi, a tada će se moći nazrijeti veoma mračan i stravičan kraj svijeta.“ (Al Hakam, 17. rujna 2021 183. izdanje, str. 6)

Tijekom virtualnog sastanka 13. veljače 2022. godine, odgovarajući na pitanja u vezi mogućnosti izbijanja trećeg svjetskog rata, Huzur^a.b.a. je rekao:

“Rečeno je da, ako Ukrajina i Rusija uđu u rat, postoji opasnost od pretvaranja tog sukoba u svjetski rat, a time i mogući nuklearni rat.

“Već duže vrijeme upozoravam da bi vlade diljem svijeta trebale biti razborite. Ipak, čini se da Rusija tvrdi da „nemaju namjeru ući u rat.“ te da Amerika i Europa željno iščekuju rat s Rusijom. U trenutnoj situaciji ni Europa ni Rusija ne želi napustiti Ukrajinu. Vidjet ćemo što će se dogoditi.”

Ova upozorenja traju već duže vrijeme a sada je svijet na rubu veoma moguće nuklearne katastrofe između nacija. Neka Alah omogući da svjetski vođe obrate pozornost na najiskreniji savjet i smjernice ahmadijskog kalifa, Hazrata Mirze Masroora Ahmada^a.b.a.. Amin.

Povezan:

• Kalifa o krizi u Rusiji i Ukrajini – Priopćenje za javnost
• Knjiga – Svjetska kriza i put do mira