Na putu do zvijezda: intervju s novinarkom i autoricom Kholom Maryam Hübsch

Obilježena kao ‘javno lice muslimanskih žena u Njemačkoj’, Khola Maryam Hübsch vjerojatno treba samo malo da se predstavi našim njemačkim čitateljima. Rođena i odrasla u velikoj obitelji u Frankfurtu kao Ahmadi muslimanka, Khola je naslijedila jedinstveno naslijeđe od  majke Indijke i oca Nijemca (pokojni Hadayatullah Hübsch), koji su prešli na islam.

Magistriravši novinarstvo, psihologiju i germanistiku, Khola je imala odlično predznanje kako bi nastavila svoju karijeru u novinarstvu te izrazila svoju strast prema islamu kroz svoje pisanje. Njezine knjige[i] i članci pokrivaju suvremena islamska pitanja kao što su ‘Tolerancija u islamu’, ‘Islam i feminizam’, ‘Antimuslimanski rasizam’ i ‘Desničarski populizam i njemački strah od islama’. Tekstove su objavili diljem zemlje novine kao što su ‘Frankfurter Allgemeine Zeitung’, ‘Die Zeit’ i ‘Die Welt’.

Godine 2015. Khola je bila član odbora stručnjaka za ljudska prava u njemačkom Bundestagu (Njemački savezni parlament). Trenutno je članica upravnog odbora (Rundfunkrat) pokrajine Hessen te nadzire medijske sadržaje. Khola je također gostujući predavač studentima sveučilišta i dala je javne intervjue o islamu na raznim nacionalnim televizijskim mrežama.

Njezin utjecaj nadilazi granice budući da joj je Talijansko sociološko društvo (AIS) također dodijelilo nagradu ” Monoreligioni Award” 2019. za „suprotstavljanje nepravdi, progonu i zlostavljanju“. Sve to postigla je uporedo s tim kada se udala i rodila četvero djece. Urednica ženskog odjela ‘The Review of Religions’, Munavara Ghauri, imala je zadovoljstvo razgovarati s Kholom o njezinu životu i vrijednostima.

MG: Dobro došli u The Review of Religions Magazine Khola. Hvala vam što ste odvojili vrijeme za razgovor s nama!

KH:   Hvala vam što ste me primili. Svaka čast!

MG:  Khola, vi ste njemačko/indijskog porijekla. Vaš pokojni otac je bio Nijemac (Hadayatullah Hübsch), a vaša majka (Sadiqa Sultana) je Indijka (Qadian). Doslovno, živjeli su u različitim svjetovima! Kako je došlo do njihovog braka?

KH:   Moj otac je prihvatio islam nakon nekih duhovnih iskustava s Allahom. Prethodno je bio aktivist, književnik i hipi i nije imao nikakve veze s islamom. Budući da ga je sam Allah uputio u islam, treći Halifa , Hazreti Mirza Nasir Ahmad^r.h.  dao mu je ime ‘Hadayatullah’ što znači ‘onaj kojeg je Allah uputio’.

Moj otac je sanjao da mu je ‘derviš’ (jedan od 313 drugova koji su ostali da čuvaju grad Qadian u Indiji, tadašnje središte muslimanske zajednice Ahmadija u vrijeme podjele 1947. ) dao prsten. Tako je otišao u Kadian i oženio se mojom majkom, kćerkom derviša iz njegovog sna. Također, moja majka je već vidjela mog oca u snu. To je ono što je držalo moje roditelje na okupu iznad svega, njihov duhovni odnos s Allahom. Bila je to veza zbog koje je njihova ljubav procvjetala. Stoga sam imala sreću da se rodim kao Ahmadi muslimanka, Alhamdolillah [Sva hvala pripada Allahu].

MG:  Kakva je to nadahnjujuća priča o Allahovoj uputi na vrlo osobnoj razini i to za oba vaša roditelja u vezi s njihovim brakom.

MG: Čitala sam da njemačko muslimansko stanovništvo trenutno iznosi oko 6-7%. Vjerojatno je bilo još manje u 1980-ima tijekom vašeg djetinjstva. Kako je bilo odrastati kao njemački musliman odnosno musliman u Njemačkoj?

KH:  Bila sam jedina u razredu, a kasnije i u školi i na studiju, koja je nosila maramu. U kombinaciji s mojim upečatljivim njemačkim prezimenom, to me izdvajalo iako sam bio prilično sramežljiva. Shvatila sam da sam lice islama za one oko sebe; nisu poznavali druge muslimane. To mi je pomoglo da postanem samouvjerena, jer sam osjećala odgovornost da dopustim da ljepota moje vjere zablista, da se suprotstavim svoj tami koju su povezivali s islamom.

MG: Dakle, čini se da ste od malih nogu osjećali veliku odgovornost da osobno dobro predstavljate islam. Svojim dobrim osobnim ponašanjem pokušali ste pokazati drugima što islam zaista uči. Podsjeća me da je Hazreti Mirza Ghulam Ahmad^a.s., Obećani Mesija i osnivač Ahmadija muslimanske zajednice rekao:

‘Časni Kur’an jasno zabranjuje upotrebu sile za širenje vjere i usmjerava njeno širenje kroz svoje urođene kvalitete i dobar primjer muslimana.’[ii]

MG: Što vas je onda navelo da se bavite novinarstvom?

KH:   Formativni događaj moje mladosti bilo je osnivanje MTA (Muslimanska televizija Ahmadiyya – prvi 24-satni muslimanski satelitski kanal koji je pokrenula Muslimanska zajednica Ahmadija 1995. godine). Tamo sam stekla svoje prvo novinarsko iskustvo, a također sam pisala za časopise zajednice Ahmadija i bavila se književnim radom. Htjela sam sa svijetom podijeliti fascinantna iskustva i uvide koje sam mogla steći kroz islam. To je bila duboka, iskrena želja u meni, a masovni mediji su se činili učinkovitim načinom za to.

MG:  Dakle, što biste savjetovali drugim mladim muslimanskim ženama koje možda razmišljaju o karijeri u novinarstvu?

KH:  Čitaj, čitaj, čitaj i puno piši! Steknite znanja iz mnogih područja života. Razvijte istinsko zanimanje za ljude. Kao novinar želim pomoći drugima da steknu znanja koja će im promijeniti život. Empatija i snažan osjećaj za pravdu i istinu također su važni. Preduvjet za to je izoštravanje vlastitog prosuđivanja. To se može učiniti samo uz Allahovu pomoć.

MG: Puno  ste pisali o temama poput ‘Islam i tolerancija’ ili ‘Ljubav u islamu’. Ove se riječi rijetko mogu vidjeti zajedno u tisku! Kako su čitatelji reagirali na vaše članke?

KH:  Dobila sam puno povratnih informacija i dosta su varirale. Ima komentara mržnje i kritika, ali ima i ljudi koji mi pišu da su počeli učiti islam i da su zahvalni na ovoj novoj perspektivi. Posebno sam dirnuta porukama čitatelja koji mi govore kako su kroz moje članke ili knjige pronašli put do Boga. Neki čak postanu muslimani ili Ahmadi muslimani. To je najljepša povratna informacija i za to se svaki trud isplati.

MG:  Jasno je da vaša pisana riječ ima dubok utjecaj na određene pojedince. Napisali ste dvije knjige o islamu. Možete li nam ukratko reći o čemu se radi i zašto ste imali potrebu da ih napišete?

KH:  Moja prva knjiga trebala je biti odgovor na uobičajene kritike islama. Počela sam s poglavljem o ženama, ali bilo je toliko članaka da je bilo dovoljno za cijelu knjigu. Bavi se feminizmom i zašto islam donosi stvarnu ravnopravnost spolova – također u svjetlu trenutnih socioloških nalaza.Nakon toga sam napisala svezak eseja o velikim pitanjima: Bog u vremenima ateizma, ljubav u vremenima kapitalizma, ljepota u vremenima Instagrama, smrt u vremenima materijalizma… Uvijek na pozadini osobnih iskustava s Allahom i islamskim izvorima. Zato što mnogi ljudi nisu dobili ove fascinantne uvide u čudesni svijet islamske mudrosti. Oni ne poznaju Allaha. To je za mene jako bolno, pa imam želju podijeliti spoznaje, pogotovo s onima koji ne poznaju ovaj svijet i vjeruju da on ne postoji. To je pokušaj pokazati nekome tko ne vidi ono što i sami doživljavate. Da pomogne slijepoj osobi da progleda.

MG: Tvoja strast za dijeljenjem učenja islama je opipljiva, Khola. Imate li planova za daljnje pisanje knjiga?

KH:  Da, već mi se neko vrijeme mota po glavi ideja za romanom, a u mislima sam napisala i još eseja, ali još ih treba staviti na papir. Također sam napisala islamsku knjigu za djecu i tražim nekoga da je ilustrira. Dakle, ako ima zainteresiranih dobrih ilustratora, slobodno me kontaktirajte!

MG: Kako uzbudljivo! Kao majka troje djece, također sam osjećala da postoji manjak islamskih knjiga koje se fokusiraju na muslimansku djecu. Međutim, u proteklih nekoliko godina, osjećam da je naša zajednica, Ahmadija muslimanska zajednica, razmotrila ovo pitanje i izdala neke sjajne knjige za djecu… ali još uvijek postoji potreba za više. Možete li nam reći temu svoje knjige za djecu?

KH:  Naslov je ‘Wir Kinder von der Nuur-Moschee‘ (Djeca iz Nur džamije). Namijenjen je djeci od 9 do 12 godina. Pokriva živote skupine muslimanske djece tijekom godinu dana i u formatu je kratkih priča. Prepričava njihova iskustva kao muslimana i sitne događaje kao što je primanje dova od strane Allaha Svemogućeg. Uvelike je inspiriran stvarnim iskustvima koja sam stekla u djetinjstvu i sa svojom djecom.

MG: Zvuči zanimljivo Khola. Kratke priče uvijek su popularne i mislim da ta određena dobna skupina ima manje islamskih knjiga napisanih za njih. Također imate predavanja o islamu na sveučilištima diljem Njemačke. Vaša se publika može sastojati od do 1.000 učenika. Imate li ikad tremu govoreći u javnosti? Dolazi li to prirodno ili je to vještina koju ste razvili?

KH:  Iako sam bila sramežljiva, već sam u školskim danima mogla držati uzbudljive govore. Ipak, to je i stvar prakse: publika je s vremenom postala malo veća, pa sam i ja „rasla“ s njom. Zatim, pred milijunskom publikom na TV talk showu, jednom sam se zapravo onesvijestila na početku. Ali odmah sam osjetila Allahovu pomoć jer sam shvatila kako reagiram i nitko nije primijetio moju nesvijest. Tako da nisam zabrinuta jer je sve u Allahovoj ruci, On je najbolji pomagač!

MG: Vrlo točno, ali divim se vašoj hrabrosti da se izložite javnosti! Trenutačno ste u upravnom odboru (Rundfunkrat) pokrajine Hessen, i nadzirate sav medijski sadržaj. Zvuči kao prilično utjecajna uloga, gdje potencijalno pomažete u sprječavanju iskrivljavanja islamskih učenja na internetu .

KH:   Da, u Njemačkoj postoji javni RTV servis i svatko ima mogućnost podnijeti prigovor na program. Ovo se također odnosi i na izvještavanje o islamu. Vijeće za radiodifuziju ispituje ove pritužbe i u tom kontekstu, ja mogu doprinijeti svojom ekspertizom o islamskim temama. Ipak, važno je da gledatelji pošalju svoje pritužbe ako im se nešto čini pogrešnim. Tek kada svi poduzmu nešto, producenti će postati svjesni potrebe preispitivanja njihovog izvještavanja o islamu.

MG: Također doprinosite nacionalnim TV kućama i novinama koje gledaju i čitaju milijuni ljudi. Čak vas je i njemački Bundestag (parlament) konzultirao. Kako ste razvili svoje islamsko znanje i razumijevanje? Ako naši čitatelji žele povećati svoje znanje o islamu, koje izvore biste preporučili?

KH: Kad sam bila dijete, otac me često vodio na vjerske sastanke s pitanjima i odgovorima koje je vodio. Naučio je mnogo od Četvrtog Halife, Njegove Svetosti, Mirze Tahira Ahmada. Kasnije sam počela čitati knjige Zajednice i slušala sam sve što sam mogla pronaći od Huzura^aba (Njegove Svetosti, peti Halif). Kao Ahmadi muslimani, toliko smo blagoslovljeni Hilafetom (duhovnim vodstvom), da se redovito hranimo duhovnom hranom za naše duše. Knjige ostaju najvažniji izvor. Dok kuham i čistim, volim istovremeno slušati podcaste i videe. Ali dobro je i samo baviti se spominjanjem Allaha. Sve znanje ostaje šuplje bez duhovnog napretka.

MG:  Njemački emiter ARD vas je nazvao ‘javnim licem muslimanskih žena u Njemačkoj‘. To je baš naslov! Kako se osjećate predstavljajući muslimanke u svojoj zemlji? Je li nošenje hidžaba u Njemačkoj izazovno?

KH:  Svaka žena koja nosi hidžab također nosi odgovornost da bude percipirana kao lice islama. Kada sam kao tinejdžerica počela nositi hidžab, bojala sam se da ću biti izopćena. Ali sam sebi rekla: “Alejsallahu bi kafin abdohu” tj. “Zar Allah nije dovoljan Svome robu?” (Objava Obećanog Mesije^a.s.). Tko ima Allaha za prijatelja, čega se još treba bojati?

MG:  Da, doista. Čini se da imate vrlo jaku vjeru Khola, onu koja je oblikovala svaki aspekt vašeg života. Na primjer, imali ste dogovoreni brak u svojim ranim 20-ima. Takav je koncept vjerojatno prilično stran domaćim Nijemcima. Kako svojim prijateljima i kolegama objašnjavate dogovorene brakove?

KH:  Ne sviđa mi se termin „dogovoreni brak“ jer postoje mnoge lažne asocijacije na to. Nisu roditelji ili drugi ti koji dogovaraju brak, to je Allah. Obitelj i prijatelji podržavaju nas dajući prijedloge i pomažući nam molitvama tijekom procesa donošenja odluka. Kao muslimani, imamo veliku prednost što nismo prepušteni sami sebi da donesemo ovu važnu životnu odluku. Posebno kao žena, prednost je što je muškarac (muž) od početka stavljen na čelo i mora preuzeti odgovornost. Ne može samo neozbiljno iskorištavati ženu za svoju kratkotrajnu zabavu. Mislim da je islam religija koja je vrlo prijateljska prema ženama – to se vidi između ostalog i po pravilima za odabir partnera i sklapanje braka.

MG: Istina je da je islamski sustav braka osmišljen kako bi zaštitio žene od iskorištavanja učeći da roditelji/staratelji djevojke dijele odgovornost da joj pronađu životnog partnera koji joj odgovara. Nadalje, mi kao muslimani znamo da je islam jasno i naglašeno zabranio prisilne brakove. Časni Poslanik^s.a.v.s. islama je učio, ‘Dajte žene za muškarce koje odobravaju’.[iii] Također je vrlo lijepo sažeo značaj lijepog ponašanja prema ženi kada je rekao: ‘Najbolji od vas su oni koji se najbolje ponašaju prema svojim ženama‘.[iv]

Islam također podučava muškarce da se doslovno ‘nadmudre’ i snose financijski teret plaćanja svih kućnih računa kako bi uzdržavali svoje žene i djecu. Zapravo, ne mislim da je bilo koji drugi vjerski tekst ili Poslanik toliko puta naglasio prava supruga.

Željela sam pitati da, budući da ste izvorno Nijemica i muslimanka, mislite li da postoji ikakvo preklapanje između islamskih vrijednosti i vrijednosti u njemačkoj kulturi?

KH:  O da, ima mnogo preklapanja! Ovdje se visoko cijene osnovne vrline poput poštenja, iskrenosti, discipline, marljivosti, nepotkupljivosti i osjećaja dužnosti. Moj suprug je odrastao s takvim odgojem u Fuldi, vrlo tradicionalnom njemačkom gradu. Kada smo tražili svoj stan, bojali smo se da ćemo biti diskriminirani među mnogim drugim podnositeljima zahtjeva zbog toga što smo muslimani. Ali kad je stanodavac čuo da je moj muž iz Fulde, brzo smo ga uvjerili. Dobili smo stan i pokazali mu da su te njemačke vrline također duboko islamske.

MG:  Baš zanimljivo! Također osnažuje muslimansko vjerovanje da su islamska učenja savršeno usklađena s ljudskom prirodom kao što je Svemogući Allah rekao u Časnom Kur’anu:

‘Danas sam Ja za vas usavršio vašu vjeru i upotpunio Svoju blagodat prema vama i izabrao sam za vas islam kao vjeru.”[v]

MG: Khola, blagoslovljena ste s četvero djece. Koje su vrijednosti koje im najviše želite usaditi?

KH:   Željela bih da budu pošteni i bogobojazni te s ljubavlju i empatijom za sva stvorenja.

MG: I na kraju Khola, najvažnije pitanje o hrani! Kad bih ponovno posjetila Njemačku (posjetila sam je nakratko u prošlosti), koje jelo biste preporučili da probam?

KH: ‘Königsberger Klöpse’  (mesne okruglice s krumpirom) je tradicionalno jelo u Njemačkoj koje je ukusno! Ipak, svakako naručite janjeće ćufte, a ne svinjske!

MG: Primljeno na znanje! Hvala vam, Khola. Bilo je fascinantno učiti o vašem jedinstvenom naslijeđu, vašem pisanju i dubini vaše vjere. Čini se da pozitivno utječete na svoju rodnu Njemačku upoznavajući ljude s pravim učenjem islama. Želimo vam sve najbolje u vašim budućim nastojanjima i molimo vas da razmislite o prijevodu svojih radova na engleski kako bi što više nas moglo imati koristi od njih!

Povezan:

• Na putu do zvijezda: Intervju s čudom od djeteta, Sitarom Brooj Akbar
• Dr. Abdus Salam – prvi musliman koji je osvojio Nobelovu nagradu
• Znanje je svjetlost – „tražiti znanje od kolijevke do groba”

---

Završne bilješke:

[i] Khola je objavila  2 knjige na njemačkom jeziku: ‘Sloboda pod velom – Što islam može doprinijeti istinski emancipiranoj slici žene’ , 2014. & ‘Pobuna čežnje – Zašto neću dopustiti da mi se oduzme vjera’, 2018.
[ii] Suština islama , Vol II, Trans Ch. Muhammad Zafrulla Khan, Islam International Publications Ltd, 2004., str.325
[iii] M Zafrulla Khan, Mudrost Svetog proroka , Unwin Brothers Ltd, 1981., str.8
[iv] Ibid, str.11
[v] Časni Kur’an (5:4)