Hazreti Mirza Gulam Ahmed (1835-1908), osnivač Ahmedija pokreta, pripadao je uglednoj muslimanskoj porodici iz Kadijana (u Indiji). Bio je pobožan čovjek koji je, po primitku otkrovenja od Boga, proklamovao 1891. god. da je on bio određen za ulogu Obećanog Mesije i Mehdija, čiji je dolazak bio najavljen od poslanika islama, Muhammeda s.a.v.s. i u knjigama drugih vjera.
Njegova tvrdnja (o toj ulozi dodijeljenoj od Boga) čini osnovu Ahmedija pokreta u islamu. Njegovi sljedbenici vjeruju da je drugi dolazak Isa a.s. (Isusa) bio ispunjen, u duhovnom smislu, dolaskom hazreti Mirze Gulam Ahmeda, isto kao što je ponovni predviđeni dolazak Ilijasa a.s. (Elijaha) bio ispunjen u osobi Jahje a.s. (Ivana Krstitelja ili Joha Baptista).
U skladu sa učenjima Časnog Kur'ana, on je čvrsto vjerovao u istinitost svih religija u njihovom porijeklu (izvoru) i potvrdio ispravnost Bude, Konfučija, Krišne i Zoroastera kao Božijih vjerovjesnika, mada ne kao personifikaciju Boga. Njemu je bilo objavljeno da su sva proročanstva u raznim religijama o dolasku Reformatora u kasnije doba bila istinita i da će on biti jedinstven Reformator u čijoj će ličnosti biti združene odlike, uloga i duhovne moći svih obećanih reformatora, kao živi dokaz temeljnog jedinstva svih vjera pod Božijem okriljem.
On je tvrdio da je bio Reformator ovog doba. U božanskim otkrovenjima mu je bilo rečeno da će on, također, biti personifikacija odlika Krišne u kasnijem dobu, koji je bio Avatar Aryanasa i koji je bio Božiji poslanik.
Osnivač Ahmedija džemata je svoju inspiraciju i uputu dobivao od Časnog poslanika islama, Muhammeda s.a.v.s. On nije predložio nikakvu novu vjeru niti je predstavio ili uveo bilo kakvu teološku novinu. Centralna tačka njegove misije je bila preporod i ponovno oživljavanje islama. Njegova učenja predstavljaju bit islama, oslobođenog svih okova koji su, kroz stoljeća, izokrenuli čistoću islama u njegovom porijeklu (početku).
U vrijeme kada su fanatizam i nazadnost bili glavne odlike sadašnje religijske misli u svijetu, on je predstavio svježi pogled na mudrost i filozofiju islamskih učenja. Njegovo izlaganje je bilo zasnovano isključivo na Časnom Kur'anu, izrekama (hadisima) i praksi Časnog poslanika islama s.a.v.s.
Od sljedbenika Ahmedija pokreta se traži da u svom svakodnevnom životu pokazuju socijalne (društvene), moralne i duhovne vrijednosti usađene islamom. Oni su, također, obavezni da promovišu prijateljstvo, dobru volju i pravednost, ne samo između sebe nego i među ostalim nacijama i zajednicama. Ahmedija pokret progresivno postiže dobro zasluženu prepoznatljivost i poštovanje širom svijeta za svoje misionarske napore i ukazivanje na miran suživot.
Uspjeh Pokreta se može pripisati strogim nalozima njenog Osnivača, da jedino kroz razumijevanje i ljubav srca i razum ljudi mogu biti pridobijeni. Pokret je aktivno angažovan oko socijalne brige i rješavanja obrazovnih potreba ne samo svojih članova, nego i zajednica u kojima žive, posebno u Africi, gdje je osnovano stotine škola i bolnica.
Godine 1908. poslije smrti Obećanog Mesije, hazreti Maulvi Nuruddin, poznati učenjak Časnog Kur'ana i slavni liječnik, postao je njegov prvi nasljednik. Poslije njegove smrti, 1914. naslijedio ga je hazreti Mirza Basiruddin Muhamed Ahmed koji, je bio izabran kao drugi nasljednik. On ne samo da je bio vrlo učen poznavalac islamskog učenja nego je, također, posjedovao široko znanje o drugim religijama.
Bio je i veliki upravitelj i nacionalni graditelj i u toku njegovog dugog službovanja kao poglavara, od 1914. do 1965. godine, bilo je čvrsto postavljeno i učvršćeno utemeljenje Ahmedijata kao međunarodnog pokreta. On je osnovao različite institucije za širenje i promovisanje širom svijeta raširenih aktivnosti Pokreta. Iako, u suštini, vjerski vođa, on je imao veliki interes za socijalnu i političku brigu o ljudima Indijsko-pakistanskog potkontinenta.
Treći nasljednik je bio hazreti Mirza Nasir Ahmed, koji je diplomirao na Oksfordskom univerzitetu i koji je bio istaknuti prosvjetitelj. On je imao poseban interes za obrazovno i kulturno uzdizanje članova Pokreta i stavio je veliki naglasak na pomoć obespravljenim narodima u Africi.
U junu 1982. godine hazreti Mirza Tahir Ahmed bio je izabran kao četvrti nasljednik Obećanog Mesije. On je postigao značajan uspjeh u daljem širenju aktivnosti Pokreta koji je sada utemeljen u više od 180 zemalja svijeta. Pod njegovim vodstvom je 1989. godine Pokret proslavio prvu stoljetnicu svog osnivanja, kompletirajući izdavanje Časnog Kur'ana na skoro 70 jezika. Njegove nadahnjujuće hutbe (propovijedi petkom) i govori o religijskim i drugim temama priznati su širom svijeta.
Rođen 1928. godine, hazreti Mirza Tahir Ahmed je studirao u Kadijanu (Indija), Lahoru (Pakistan) i u Školi orijentalnih i afričkih studija, na Londonskom univerzitetu. On je služio u sjedištu pokreta u različitim svojstvima i stekao veliki ugled kao historičar i teolog, te kao darovit pjesnik, govornik i pisac, sa velikim interesom za među narodne odnose.
Proputovao je širom Azije, Australije, Afrike, Evrope i Amerike. Godine 1984. hazreti Mirza Tahir Ahmed je morao da napusti Pakistan zbog vladine politike protiv Ahmedija, tako da je sadašnje sjedište Pokreta u Londonu, dok se situacija u Pakistanu ne promijeni na bolje.Umro je aprila 2003.
Njegov nasljednik je hazret Mirza Masroor Ahmad, rođen 1950. u Rabvi, Pakistan. Završio je visoku školu i zatim univerzitet u Rabvi. Još od mladih dana je svoj cijeli život posvetio islamu i tokom godina je obavljao čitav niz funkcija u Zajednici. Za petog kalifu je izabran 22. aprila 2003.
Od skromnih početaka, za samo nešto više od sto godina unazad, Pokret je sada porastao i postao poznata, dinamična sila u savremenom svijetu religije. Njene službe su raširene širom svijeta i njen broj od oko 200 miliona sljedbenika čini pozitivni element islama. Prva prekomorska misija Pokreta osnovana je u Velikoj Britaniji 1914. godine, gdje je 1924. godine bio položen kamen temeljac za Londonsku džamiju.
Poslije toga su Ahmedija zgrade i džamije bile otvorene u Sjevernoj i Južnoj Americi, Dalekom Istoku i Pacifičkom regionu, Istočnoj i Zapadnoj Africi te velikom broju zemalja Azije i Evrope. Sadašnje sjedište Pokreta je u Rabvi, u Pakistanu. Veće Ahmedija zajednice žive u Pakistanu, Indiji, Bangladešu, Indoneziji, Gani, Nigeriji, Gambiji, Siera Leoneu, Keniji, Tanzaniji, Mauriciusu, Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Kanadi i Americi.