U ime Allaha Milostivog Darovaoca bez traženja Samilosnog
Nema drugog boga osim Allaha i Muhammed je Njegov poslanik
Muslimani koji vjeruju da je ,
Hazreti Mirza Ghulam Ahmad iz Kadiana a.s. Imam Mahdi i Obećani Mesija
Historija ahmadijata,

AHMEDIJAT – ISTINSKI ISLAM

Ahmedija zajednica, svjetski raširen pokret u islamu, osnovana je 1889 god. u Qadijanu, malom selu u Pendžabu, Indija. Hazreti Mirza Gulam Ahmed, osnivač pokreta, tvrdio je da je on Obećani Reformator, čiji dolazak su čekali pripadnici raznih religija širom svijeta. Tako su hindusi čekali Krišnu, kršćani Mesiju, budisti Budu, a muslimani Mehdija kao i Mesiju.

Pod Božijom uputom, hazreti Ahmed je revolucionarno obznanio da će se pojaviti samo jedan ovakav reformator koji će predstavljati sve one obećane, te da će čovječanstvo na koncu biti dovedeno u okrilje jedne univerzalne religije. Dalje je tvrdio da se Obećani Reformator neće pojaviti u neovisnom svojstvu, nego samo kao podređen Časnom Poslaniku islama. On je vjerovao da je islam konačni i potpuni životni zakonik  za cijelo čovječanstvo i odatle  njegova tvrdnja da se očekivani reformator morao pojaviti u islamu, kao potčinjeni hazreti Muhammedu (Božiji mir i blagoslov neka budu na njega). Njegov dolazak će, tvrdio je, konačno biti uvod u zlatno doba jedne univerzalne religije o kojoj je čovjek dugo sanjao i žudio.

Pokret je u kratkom periodu postao prepoznatljiv  širom svijeta kao važna i utjecajna vjerska sila u borbi za ciljeve islama. Sveti rat, rekao je Obećani Mesija, ne treba da se vodi materijalnim oružjem. To treba biti potpuno duhovna bitka vođena oružjem razuma i argumenata baziranih na religijskim istinama. Preobražaj čitavog svjetskog poretka je trebalo da se traži putem uvjeravanja, logike, strpljenja i ustrajnosti. U ime religije ne treba prolijevati krv, a opet nikakvo požrtvovanje i gubitak ne treba da budu pošteđeni ako su nametnuti protiv Ahmedija od neprijateljskih sila suprotstavljenih   širenju istine. Ovo je Ahmedijat u najkraćim crtama.

HAZRETI AHMED a.s. I NJEGOVI SLJEDBENICI

Kada je 1908. god. umro hazreti Ahmed, ponovo je uspostavljena institucija halifata, nakon dugog vremenskog razmaka u tradiciji Khalifat-i-Rashida, što je naziv za zlatni period preuzimanja ove službe koje je uslijedilo poslije smrti Časnog Božijeg Poslanika islama (neka je mir i Božiji blagoslov na njega).

Tako je duhovni nasljednik hazreti Ahmeda dobio titulu ”halifa”, i on je duhovni, vjerski i administrativni poglavar Ahmedija pokreta u islamu. Halifa je izabran za cijeli život. Sadašnji, četvrti halifa je hazreti Mirza Tahir Ahmed, koji je izabran 1982. god., nakon smrti svog prethodnika, hazreti Mirze Nasir Ahmeda.

Oko 200 miliona Ahmedi muslimana živi u 213 zemalja širom svijeta. Velike Ahmedi zajednice su osnovane u Pakistanu, Indiji, Indoneziji, te brojnim zemljama istočne i zapadne Afrike, a međunarodno sjedište je smješteno u Rabvi u Pakistanu. Ahmedijat je, također, uspješno utemeljen u azijskim i evropskim zemljama, kao i u Americi i Kanadi. Sjeme Ahmedijanstva je posijano i u istočnoevropskim zemljama kao što su Poljska i Rusija.

POSEBNE ODLIKE

Prijevodi Časnog Kur'ana

Jedno od najvećih usluga islamu, koje ova Zajednica ima čast da obavlja, prevođenje je Časnog Kur'ana. Časni Kur'an je, do danas, preveden i štampan na sljedećim jezicima: engleski, urdu, francuski, njemački, lugandi, holandski, gurmuki, joruba, danski, indonežanski, švahili, esperanto, italijanski, bugarski, fiđian, hindu, ruski, španski, švedski, turski, latvijski, grčki, korejanski, kikuju, japanski, portugalski, bangla i vijentnamski. Prijevodi na mnoge druge jezike su u toku.

Izgradnja džamija

Ahmedija zajednica je sagradila hiljade džamija u mnogim krajevima svijeta. Ahmedije su u Londonu, 1924. god., sagradile prvu džamiju. Zajednica danas ima zavidan ugled, jer je u Kopenhagenu, Geteborgu, Cirihu, Frankfurtu i Hagu sagradila prve džamije koje su u tim gradovima uopće sagrađene. Džamija u Španiji, sagrađena 1982. god. ima historijski značaj, jer je to prva džamija sagrađena nakon rušenja muslimanske uprave prije 500 godina. 1983. god. u Sidneju, Australija, sagrađena je lijepa džamija. Broj sagrađenih džamija je u stalnom porastu, jer im se dodaju nove koje se grade širom svijeta.

Ostala literatura

Ahmedija zajednica je također dala veliki i značajan doprinos na polju islamske literature. Na svim važnijim jezicima svijeta se izdaju knjige i časopisi sa različitim temama. Kada govorimo o Amedija literaturi, nakon Časnog Kur'ana i  tradicija Časnog Božijeg poslanika Muhammeda (neka je Božiji mir i blagoslov na njega), treba spomenuti više od 80 knjiga i brošura koje je napisao hazreti Mirza Gulam Ahmed, koje je slijedila rijeka učenih radova od raznih Ahmedi ljudi od pera.

Novine i časopisi

Zajednica izdaje mnogo listova i časopisa na više od dvanaest jezika. Radi ilustracije navest ćemo samo neke:

  • Review of Religion – na engleskom jeziku,
  • The Daily Al-Fazl – na urdu jeziku,
  • Sinar Islam – na indonežanskom,
  • Al-Taqwah – na arapskom,
  • Le Message – na francuskom,
  • Der Islam – na njemačkom,
  • Al Islam – na poljskom,
  • Voice of Islam – na japanskom,
  • Al-Noor – na bosanskom jeziku.

Pomoć na polju zdravstva i obrazovanja

I pored ograničenih sredstava, Zajednica nije zanemarila potrebu za otvaranjem obrazovnih i zdravstvenih  institucija. Najveći posao u ovom području je napravljen  u Gani, Nigeriji, Siera Leoneu, Zambiji, Obali Slonovače, Liberiji i Ugandi, u duhu bratstva sa narodima koji žive u ovim zemljama.

Ujedinjavanje  čovjeka u jedno  univerzalno bratstvo

Širenjem Ahmedijata u cijelom svijetu, Zajednica je stvorila vezu ljubavi i bratstva među različitim narodima svijeta. Nikakva barijera zbog boje, rase ili nacije ne može stati na put ovom plemenitom ostvarenju. Širom svijeta Zajednica nesebično i neumorno radi na ujedinjavanju ljudi i predstavnici drugih religija su pozvani da se pridruže duhovnim skupovima, da proglase obveznicu bratstva za čovječanstvo.

Finansije

Ahmedija zajednica je bazirana na samofinansiranju i potpuno je neovisna. Pored izvjesnih prihoda od bolnica i prosvjetnih institucija, čiji je vlasnik, glavni izvor prihoda su dobrovoljni prilozi članova. Od svakog člana koji radi očekuje se da za Zajednicu redovno izdvaja dio svojih primanja. Neki članovi daju trećinu prihoda. I to nije sve. Kada se pojavi posebna potreba, halifa apeluje na članove da dodatno izdvoje dio svojih sredstava i svi se sa mnogo entuzijazma, odazivaju pozivu. Ali, glavna snaga Zajednice leži u odanosti njenih članova ideji, što se ogleda u velikom broju sati dobrovoljnog rada svake godine.

Kontaktirajte nas preko Vibera :)
Viber
WhatsApp