Život Poslanika II Događaji nakon Tebuka
Kratak Sadržaj
Nakon što je proučio Tešahhud, Teavuz i suru El-Fatiha, halifa hazreti Mirza Masroor Ahmad (aba) je rekao da će nastaviti prepričavati događaj s Hazreti Kabom bin Malikom (ra) i drugim ashabima koji su ostali nakon pohoda na Tebuk.
Zaštita od štete drugih
Da bi dodatno objasnio ovaj događaj, Hazreti Halifa (aba) citirao je hazreti Mirzu Bašir-ud-Dina Mahmooda Ahmada (ra), koji je događaj predstavio pozivajući se na hadis.
Nakon što je predstavio događaj, hazreti Mirza Bašir-ud-Din Mahmood Ahmad (ra) obavijestio je Ahmadija muslimansku zajednicu, ističući činjenicu da onima koji su bili pod disciplinskim mjerama u Medini neće biti dozvoljeno da razgovaraju s drugima, niti će drugima biti dozvoljeno da razgovaraju s njima. Istakao je ovo u vrijeme kada su se neredi širili u Kadianu.
Oni koji su pod disciplinskim mjerama bi pronašli put u Ahmadijske domove i pokušali utjecati na stanovnike. Upozorio je (ra) da su takvi ljudi poput zmija i da će nanijeti štetu samo onima koji ih skrivaju, dok oni koje Bog štiti nikada ne mogu biti povrijeđeni.
Služite isključivo za Allahovo zadovoljstvo
Hazreti Halifa (aba) citirao je hazreti Mirzu Baširud-Dina Mahmuda Ahmada (ra), koji je istakao činjenicu da je hazreti Kab bin Malik (ra) prethodno učestvovao u svim bitkama zajedno sa Časnim Poslanikom (savs). Međutim, nakon što je pogriješio što je ostao po strani od pohoda na Tebuk, suočio se sa društvenim bojkotom.
U tom stanju, hazreti Kab (ra) primio je pismo od kralja Ghassana, koji je pokušao da iskoristi njegove emocije zbog ovakvog tretmana i pozvao ga da mu se pridruži. Međutim, čak i tada, hazreti Kab (ra) je odbio.
Hazreti Mirza Baširud-Din Mahmud Ahmad (ra) rekao je da je danas u Zajednici postalo uobičajeno da, ako se nekoga pita o nečemu, odgovori da se njegove usluge trebaju uzeti u obzir.
Međutim, postoji razlika između održavanja organizacijske strukture i stvarnog obavljanja posla. Ako neko napravi grešku, bez obzira ko je, mora biti pitan o tome. U konačnici, čovjek mora služiti vjeri kako bi otjerao šejtana; međutim, ne bi trebao služiti da bi bio hvaljen ili cijenjen.
Hazreti Halifa (aba) je rekao da su pohod na Tebuk i povratak bili toliko uspješni da se vijest o uspjehu islama brzo proširila i da je zastava islama podignuta širom Arabije.
Pohod hazreti Halida bin Velida (ra) prema plemenu Abd al-Madan u Nadžranu
Hazreti Halifa (aba) je rekao da je nakon povratka s pohoda iz Tebuka, uslijedio pohod pod nazivom pohod Hazreti Halida bin Velida (ra) prema plemenu Abd al-Madan u Nedžranu.
Ova pohod se dogodila 10. godine po Hidžri. Časni Poslanik (savs) je naredio Hazreti Halidu (ra) da tri puta pozove ljude tamo u islam. Upravo to je Hazreti Halid (ra) i učinio, i nakon njegovog propovijedanja, oni su prihvatili islam.
Odatle je Hazreti Halid (ra) poslao pismo Časnom Poslaniku (savs) i obavijestio ga (savs) da je nakon tri dana širenja vjere pleme prihvatilo islam. Rekao je da ostaje među ljudima i uči ih vjeri, te da će čekati daljnje upute od Časnog Poslanika (savs).
Kao odgovor, Časni Poslanik (savs) je rekao da bi trebao povesti nekoliko ljudi iz plemena sa sobom u Medinu kako bi se sreli sa Časnim Poslanikom (savs). Kada je ova grupa srela Časnog Poslanika (savs), zakleli su mu se na odanost.
Časni Poslanik (savs) ih je upitao jesu li to isti ljudi koji bi otjerali svoje neprijatelje. Na trenutak su šutjeli, sve dok Časni Poslanik (savs) nije ponovio pitanje četiri puta, dok konačno nisu odgovorili, rekavši da jesu. Zatim su izrazili zahvalnost Bogu što ih je uputio.
Posljednji pohod u životu Časnog Poslanika (savs)
Hazreti Halifa (aba) je rekao da je posljednji pohod koji je Časni Poslanik (savs) poslao za vrijeme svog života bila vojska Usame (ra). Pozadina ovog pohoda zabilježena je na sljedeći način.
Kada se Časni Poslanik (savs) vratio sa oproštajnog Hadža, još uvijek je postojala prijetnja od Bizantinaca, jer su kršćani još uvijek bili vrlo ponosni na svoju snagu. Odmazda za smrti koje su se dogodile tokom Bitke kod Mute također je još uvijek bila u toku.
Stoga je Časni Poslanik (savs) imenovao vojsku pod vođstvom hazreti Usame (ra) da napadne Siriju. Pripreme vojske su završene dva dana prije smrti Časnog Poslanika (savs).
Časni Poslanik (savs) poslao je vojsku s uputama da osigura odlučnu pobjedu, a da ne želi ratovanje, već samo da uzmu oružje ako se pokrene napad protiv njih. Časni Poslanik (savs) je također dodijelio hazreti Usami (ra) zastavu.
Hazreti Halifa (aba) je rekao da su svi stariji ashabi također bili dio ove vojske. Neki ljudi su počeli postavljati pitanja o tome kako tako mlada osoba može biti postavljena za vođu tako uglednih ashaba.
Ovaj govor nije zadovoljio Časnog Poslanika (savs), koji je potvrdio svoju odluku da postavi Hazreti Usamu (ra) za vođu vojske zbog njegove vrline i sposobnosti.
U međuvremenu, bolest Časnog Poslanika (savs) se pogoršala; međutim, Časni Poslanik (savs) je insistirao da Usamina (ra) vojska treba nastaviti.
Kada se bolest Časnog Poslanika (savs) dodatno pogoršala, Usama (ra) je otišao vidjeti Časnog Poslanika (savs). Časni Poslanik (savs) je insistirao da Hazreti Usama (ra) treba krenuti sa svojom vojskom.
Međutim, baš kada je krenuo, primio je vijest da se Časni Poslanik (savs) bliži svojim posljednjim trenucima; stoga su se Hazreti Usama (ra) i njegova vojska vratili.
Hazreti Halifa (aba) je rekao da je, kada je Hazreti Ebu Bekr (ra) postao Prvi Halifa, naredio da Hazreti Usamina (ra) vojska nastavi sa svojom misijom.Neki su tvrdili da, zbog nereda koji su se zahuktavali u Medini, vojsku ne treba slati; radije, treba ostati u Medini radi njene zaštite.
Međutim, Hazreti Ebu Bekr (ra) je rekao da njegova prva instrukcija kao Halife nikada ne može biti da obuzda upravo onu vojsku koju je Časni Poslanik (savs) sam poslao. Dok je slao vojsku, Hazreti Ebu Bekr (ra) je podsjetio Hazreti Usamu (ra) da ispuni sve instrukcije koje mu je dao Časni Poslanik (savs).
Hazreti Halifa (aba) je rekao da je ovim zaključen niz hutbi o bitkama i pohodma iz života Časnog Poslanika (savs). Hazreti Halifa (aba) je rekao da postoje i drugi aspekti života Časnog Poslanika (savs) koje bi mogao istaknuti u budućnosti.
Dženaze
Hazreti Halifa (aba) je rekao da će predvoditi dženazu sljedećih članova koji su preselili:
Azizur Rahman Halid, imam koji je nedavno preselio u SAD-u. Služio je kao imam u raznim afričkim zemljama i na raznim pozicijama u Pakistanu.
Njegov unuk, Hamza Ubaidullah, također je imam, a Azizur Rahman Halid mu je prepričavao borbe s kojima se suočavao na početku svoje imamske karijere, posebno borbe s pronalaženjem hrane. Hazreti Halifa (aba) je rekao da je proveo neko vrijeme s njim dok je živio u Gani i da ga je smatrao vrlo vrijednim, jednostavnim i nesebičnim.
Iza njega su ostala dva sina i tri kćerke. Hazreti Halifa (aba) je dovio da mu Allah podari oprost i milost te uzdigne njegov položaj.
Edi Hamaidi iz Indonezije. Preselio je u Medini dok je tamo obavljao umru. Strastveno je širio poruku islama Ahmadijata. Redovno je posjećivao džamiju i obavljao namaze. Svakodnevno je učio i proučavao Časni Kur'an.
Redovno je obavljao tahadžud (dobrovoljni namaz prije zore). Dobio je čast da bude ukopan u Džennet al-Bakiu u Medini. Hazreti Halifa (aba) je komentirao da ulema u Pakistanu ne dozvoljavaju Ahmadijama da pokopaju svoje rahmetlije na vlastitim Ahmedi grobljima, ali Allah je učinio da Edi Hamaidi bude ukopan u Džennet al-Bakiu, gdje se nikada ne bi usudili oskrnaviti grob.
Ove hodže će uskoro dočekati svoj kraj. Edi Hamaidi je imao duboko ukorijenjenu ljubav prema Halifatu. Iza njega su ostale četiri kćerke i desetero unučadi. Hazreti Halifa (aba) je dovio da mu Allah podari oprost i milost i uzdigne njegov položaj.