Život Poslanika II Uzorci za bitke na Uhudu
Kratki sadržaj
Nakon učenja Tašahhuda, Teavvuza i sure Fatiha, halifa hazreti Mirza Masroor Ahmad (aba) je rekao da će spominjati lik i primjer Časnog Poslanika (savs) tokom bitki.
Časni Poslanik (savs) u vremenima rata
Hazreti Halifa (aba) je rekao da smo već vidjeli kako je Časni Poslanik (savs) postupao sa zarobljenicima tokom bitke na Bedru i kako im je pružao udobnost. Časni Poslanik (savs) je uputio svoje ashabe da se prema njima dobro ponašaju, a sami zatvorenici su potvrdili činjenicu da će im ashabi dati bolju hranu od one koju su sami jeli. Časni Poslanik (savs) ih je također oslobodio pod vrlo jednostavnim uvjetima.
Zapravo, za neke bi njihova otkupnina bila učenje drugih da čitaju i pišu. Ovo pokazuje da Časni Poslanik (savs) nije imao nikakav lični animozitet prema bilo kome, već da je njegova bitka bila protiv onih koji su željeli iskorijeniti odabranu Božiju vjeru.
Hazreti Halifa (aba) je rekao da su na strani protivnika bili oni koji zapravo nisu htjeli da se bore protiv muslimana, ali su bili primorani da to urade zbog svojih okolnosti. Časni Poslanik (savs) bi se prema njima odnosio s velikom ljubaznošću. Mnogi od tih ljudi bi kasnije postali muslimani. Tada je Časni Poslanik (savs), također uspostavio pravila ratovanja i ratificirao ugovore kojih bi se pridržavao. Nije bilo kao u današnjem svijetu, gdje se stvaraju mnoga pravila, ali se ona ne poštuju zbog dvostrukih standarda.
Hazreti Halifa (aba) je rekao da je život Časnog Poslanika (savs) bio praktičan odraz zapovijedi u Časnom Kur'anu koji uspostavlja osnovne principe kao što su pravda i uspostavljanje mira. Na primjer, Časni Kur'an kaže:
”O vjernici! Budite čvrsti radi Allaha, svjedočite u ime pravde i nemojte da vas neprijateljstvo nekog naroda navede da ne postupate pravedno. Budite pravedni, to je najbliže bogobojaznosti. I bojte se Allaha. Zaista je Allah uvijek obaviješten o onom što vi radite.’ ( Časni Kur'an 5:9)
Hazreti Halifa (aba) je rekao da je Časni Poslanik (savs) postavio najuzvišeniji primjer u tom pogledu koji je obuhvatio sve aspekte.
Hazreti Halifa (aba) je rekao da postoje mnogi historijski aspekti u vezi sa temom lika i primjera Časnog Poslanika (savs) tokom bitaka, što može postati i serija hutbi. Hazreti Halifa (aba) je rekao da će u ovoj hutbi govoriti o ovoj temi u vezi s bitkom na Uhudu.
Incidenti koji su doveli do bitke na Uhudu
Hazreti Halifa (aba) je rekao da su ovu bitku pokrenuli protivnici zbog njihovog neprijateljstva, prisiljavajući muslimane da dođu u bitku. Zabilježeno je da se ova bitka odigrala u subotu u Shawwalu 3. po Hidžri, prema većini historičara. Uhud je ime planine koja se nalazi oko 3 kilometra od Medine.
Hazreti Halifa (aba) je rekao da je u Životu i karakteru Pečata Poslanika (savs) hazreti Mirza Bashir Ahmad (ra) zabilježio datum bitke kod Uhud Shawwala 3. godine po hidžri kao mart 624. godine.
Hazreti Halifa (aba) je rekao da je jedan od većih faktora koji su doprinijeli bitci na Uhudu to što su nakon poraza Mekanlija u bitci na Bedru, neke istaknute poglavice Kurejšija otišli kod Ebu Sufjana, jer su također imali bogatstvo uloženo u trgovinu u karavanu koji je doveo do bitke kod Bedra.
Stoga su rekli Ebu Sufjanu da su mnogi njihovi ljudi ubijeni, da se bogatstvo koje je donio karavan treba iskoristiti za osvetu prema Časnom Poslaniku (savs) i da treba formirati vojsku. Abu Sufjan je prihvatio ovaj prijedlog, nakon čega su Kurejšije od karavana zaradile 50.000 dinara i iskoristile ih za pripremu vojske. Svemogući Bog je ovo spomenuo u Časnom Kur'anu na sljedeći način:
”Zaista, oni ljudi koji ne vjeruju troše svoj imetak da zaustave od Allahovog puta. Oni će ga i dalje trošiti, ali će onda to (imanje) za njih postati kajanje, i onda će biti (potpuno) pobijeđeni. A nevjernici će biti skupa odvedeni prema Džehennemu.’ (Časni Kur'an 8:37)
Hazreti Halifa (aba) je spomenuo da su postojali i drugi faktori koji su doveli do bitke na Uhudu, kao što su njihov neuspjeh i frustracija u drugim pohodima nakon bitke na Bedru.
Hazreti Halifa (aba) je rekao da kada je formirana vojska da se osveti Časnom Poslaniku (savs), Kurejšije su također formirale strategije da im se pridruže i okolna plemena. Nekim plemenima se pristupilo na ličnom nivou, dok su konvoji slani na druga. Jedan od ljudi kojima je prišao bio je Abu Uzza Jam'i bio je među zarobljenicima Bedra i oslobođen od strane Časnog Poslanika (savs) bez ikakve otkupnine, jer je imao kćeri o kojima je trebao brinuti.
Zakleo se da se nikada neće boriti protiv Časnog Poslanika (savs) niti će pomoći bilo kome protiv njega. Međutim, kada su mu prišle Kurejšije, on je prekršio ovu zakletvu i pristao da se pridruži Kurejšijama protiv Časnog Poslanika (savs). Ne samo da je pomagao, već je svojom poezijom podsticao i druge.
Hazreti Halifa (aba) je rekao da je hazreti Abbas (ra) uhvatio došaptavanja o pripremama Kurejšija i obavijestio Časnog Poslanika (savs). Hazreti Halifa (aba) je citirao hazreti Mirzu Bashir Ahmada (ra) koji piše:
„Prihodi koje je ostvario trgovački karavan koji se pominje u događajima u bitci na Bedru iznosio je 50.000 dinara. Ovaj iznos je još uvijek bio siguran u Darun-Nadwah prema odluci poglavara Mekke, kako bi se pripremili za napad na muslimane. Sada je taj novac izvučen i počela je priprema za rat punom snagom i trudom. Da nije bilo budnosti i mjera predostrožnosti Časnog Poslanika (savs), muslimani ne bi ni znali za ovu pripremu i nevjernička vojska bi stigla do samih pragova muslimana.
Drugim riječima, Časni Poslanik (savs), je izričito uputio svog strica po ocu, ‘Abbasa bin ‘Abdil-Muttaliba, koji je u njegovom srcu bio sa Časnim Poslanikom (savs) da ostane u Medini, i on će obavijestiti Časnog Poslanik (savs) o kretanjima Kurejšija. Kao takav, i ovom prilikom, ‘Abbas bin ‘Abdil-Muttalib je poslao brzog jahača sa Banu Gifara prema Medini, obećavajući mu veliku nagradu, i tako obavijestio Časnog Poslanika (savs) o ovom motivu Kurejšija, putem pisma.
Nadalje, on je ovom izaslaniku striktno naglasio da treba prenijeti ovo pismo Časnom Poslaniku (savs) u roku od tri dana. Uzgred, kada je izaslanik stigao u Medinu, Časni Poslanik (savs) je otišao u Quba’, koja se nalazila na periferiji Medine.
Izaslanik je slijedio Časnog Poslanika (savs) do Kube'a i predao mu ovo zatvoreno pismo. Časni Poslanik (savs) je odmah predao ovo pismo svom ličnom pisaru Ubayy bin Ka'b Ansari (ra) i uputio ga da pročita pismo. Kada je Ubejj ra pročitao pismo, ono je sadržavalo užasnu vijest da se žestoka vojska Kurejšija približava iz Mekke. Čuvši ovo, Časni Poslanik (savs) je strogo naložio Ubejju bin Ka'bu (ra) da sadržaj pisma čuva u tajnosti.’ (Život i karakter Pečata Poslanika (savs), tom 2, str. 320-321)
Hazreti Halifa (aba) je rekao da je vojska Kurejšija otišla iz Mekke pod vodstvom Abu Sufjana sa 3.000 vojnika. Bilo je i žena koje su insistirale na pratnji muškaraca iz vlastite strasti za osvetom. Među njima je bila i Hind, žena Abu Sufjana, koja je uspjela uvjeriti muškarce da dozvole ženama da ih prate, zabilježeno je da je 15 žena pratilo vojsku.
Hazreti Halifa (aba) je rekao da je Hind sklopila zavjeru sa Wahshijem, koji je imao oštro koplje koje je ubilo onoga koga je pogodilo, a Hind ga je uputila da ubije hazreti Hamzu ra, jer je ubio njenog strica u borbi.
Vojske su krenule prema Uhudu
Hazreti Halifa (aba) je rekao da su i kurejške i muslimanske vojske krenule prema Uhudu. Izvršen je popis muslimana, pokazalo se da je tada u Medini živjelo 15.000 muslimana, što se tada smatralo velikim brojem.
Hazreti Halifa (aba) je citirao hazreti Mirzu Bashir Ahmada (ra) koji piše:
”Možda je pred kraj ramazana 3. godine po Hidžri, ili početkom ševala, vojska Kurejšija krenula iz Mekke. U vojsci su bili i mnogi prvaci iz drugih plemena Arabije. Abu Sufjan je bio komandant vojske. To je bila vojska od 3.000 ljudi, među kojima je 700 ratnika bilo u oklopima. Bilo je i dosta sredstava za transport; 200 konja i 3.000 deva.
Ratna oprema je također bila više nego adekvatna. Jahale su i neke žene, od kojih Hind, žena Ebu Sufjana; žene Ikrame bin Ebu Džehla, Safvana bin Umejje, Halida bin Velida, ‘Amra bin Al-‘Asa; i idolopoklonička majka Mus'aba bin ‘Umaira ra su posebno vrijedni spomena. Po drevnom običaju Arabije, ove žene su sa sobom ponijele svoje muzičke instrumente, kako bi pjevale motivacijske kuplete i udarale u bubnjeve, kako bi probudile duhove svojih muškaraca.
Nakon putovanja od desetak ili jedanaest dana, ova vojska Kurejšija stigla je blizu Medine, okružila je sjeverno od Medine i zaustavila se blizu planine Uhud. U blizini se nalazilo bujno zeleno polje ‘Arid, gdje su pasle životinje Medine, a ovdje su se također bavili poljoprivredom. Prije svega, Kurejšije su upali na ovaj pašnjak i nanijeli pustoš na njemu.
Kada je Časni Poslanik (savs) primio vijest od svojih doušnika da je vojska Kurejšija stigla u blizinu, poslao je ashaba po imenu Habbab bin Mundhir ra da dobije informacije o broju i snazi neprijatelja. Štaviše, Časni Poslanik (savs) je također naglasio da ako je snaga neprijatelja veća od njihove vlastite, muslimani su u opasnosti, Habbab ra ne bi trebao javno objaviti ovu vijest po povratku na skupu; nego bi ovu vijest trebao prenijeti nasamo, da niko ne bude obeshrabren. Habbab (ra) je tiho otišao i vratio se sa velikom vještinom u kratkom vremenskom periodu, podnoseći svoj izvještaj Časnom Poslaniku (savs).
Bio je četvrtak, a vijest o dolasku vojske Kurejšija proširila se Medinom. Njihov napad na ‘Arid također je postao nadaleko poznat. Iako masama nije data detaljna saznanja o vojsci nevjernika, ipak je ova noć u Medini bila jedna od velikih straha i opasnosti. Odabrani ashabi čuvali su dom Časnog Poslanika (savs) cijelu noć.’ (Život i karakter Pečata Poslanika (savs), Vol. 2, str. 321-322)
San Časnog Poslanika (savs) u vezi bitke
Hazreti Halifa (aba) je rekao da im je Časni Poslanik (savs), prilikom savjetovanja sa ashabima o ovoj bitci ispričao san u kojem je vidio da kolje kravu i da mu je vrh mača slomljen. On je to objasnio da je klanje krave značilo da će neki od njegovih ashaba biti ubijeni, a njegovo lomljenje mača značilo je da će neko iz porodice Časnog Poslanika (savs) biti ubijen.
Časni Poslanik (savs) je predložio da ostanu u Medini i da se žene i djeca čuvaju u tvrđavama. Ako bi se neprijatelj infiltrirao u Medinu, onda bi se borili s njima na ulicama, koje su poznavali bolje od neprijatelja, i mogli bi ih gađati kamenjem sa vrhova brda. Stariji ashabi su se složili sa prijedlogom Časnog Poslanika (savs).
Međutim, postojala je grupa muslimana koji nisu učestvovali u bici na Bedru i bili su željni statusa šehida, pa su zatražili da ih Časni Poslanik (savs) izvede iz Medine da se bore. I neki drugi ashabi su se složili, da neprijatelj ne pomisli da su se muslimani uplašili. Oni ovog mišljenja bili su toliko uporni da je Časni Poslanik (savs) prihvatio njihov prijedlog, i najavio da se muslimani trebaju pripremiti za izlazak u bitku.
Hazreti Halifa (aba) je rekao da će ove detalje spominjati i ubuduće.
Apel za molitve za Palestince
Hazreti Halifa (aba) pozvao je na kontinuiranu dovu za Palestince. Hazreti Halifa (aba) je rekao da će nakon pauze u borbi ponovo doći do neselektivnog bombardovanja, usljed čega će živote izgubiti još nevinih ljudi. Koliki će biti obim ove okrutnosti? Samo Allah zna najbolje. Namjere velikih sila za njih su veoma opasne. Stoga, moramo mnogo doviti za njih, da se Uzvišeni Allah smiluje.