3. Mediteranski međureligijski forum u Rijeci

Rijeka je vrlo lijep grad na hrvatskoj obali, vrlo bogate povijesti koja seže u prvo stoljeće nove ere. Bio sam nekoliko puta u Rijeci, no ovoga puta imao sam priliku biti dio još jednog značajnog događaja, treće Mediteranske međureligijske tribine koja je započela 29.10.2024. u Rektoratu Sveučilišta u Rijeci u organizaciji Centra za međureligijski dijalog u Rijeci. Događaj je upravo tamo započeo, a zatim se preselio na nekoliko drugih mjesta u Rijeci kao što su Pravni fakultet i džamija u Rijeci.

Prilikom svečanog otvorenja tog događaja pater Vedran Obućina, kao organizator događaja, ukratko je pojasnio cilj događaja, a to je otvoriti vrata dijaloga između predstavnika vjera i drugih udruga radi boljeg razumijevanja između različitih dijelova šireg društva.

Rektorica Sveučilišta u Rijeci Prijić Samaržija vrlo je elokventno objasnila kako su ovakvi događaji od velike važnosti i pomažu u oblikovanju budućih generacija. Zbog toga je ona u ime sveučilišta vrlo ponosna što ima različite projekte koji uključuju studente da se bave društvenim temama.

Petar Mamula zamjenik župana pozdravio je sve sudionike i istaknuo kako je grad Rijeka multikulturalni grad koji ugošćuje ljude iz cijeloga svijeta. U tom smislu događaj koji se održava još je jedan primjer dobre volje grada da podržava i promiče dijalog.

U nastavku je Thomas Wipf, predsjednik Europskog vijeća vjerskih vođa, elaborirao svoja zapažanja o važnosti međureligijskog dijaloga i ulozi njegove organizacije na globalnoj razini. Profesorica islamskog prava Tahira Ifraq sa Sveučilišta u Islamabadu dala nam je uvid u svoj rad u Pakistanu. Istaknula je i borbe s kojima se mora nositi na osobnoj razini jer okruženje u kojem radi ponekad postavlja barijere koje ometaju njezin rad.

Nakon ovih uvodnih riječi i informativnih govora o suštini događaja i njegovom značaju, započela je prva tribina na temu „Religija i izgradnja mira“.

Moderator Nebojša Zelić dao je priliku Jeleni Jorgačević iz Srbije (online sudionik), Branku Sekuliću (Hrvatska), Ernestu Herzogu (Austrija) i meni da se predstavimo. Nakon ovog malog uvoda počela su pitanja i proveli smo oko jedan sat u vrlo strastveno-motivirajućem razgovoru o važnosti međureligijskog dijaloga i izgradnje mira. Jelena Jorgačević spomenula je važnu ulogu vjerskih službenika da na svojim druženjima ne propovijedaju jedno na panelu, a drugo kao privatna osoba. Spomenula je i ulogu medija te da ne ispunjavaju svoju odgovornost koju imaju. Branko Sekulić iz političke i povijesne perspektive objasnio je važnost dobrih uzora u društvu. Objasnio je i kako nam trenutno u politici nedostaju vizionari koji bi u potpunosti razradili rješenja za našu budućnost. Ernest Herzog kao član Svjetskog židovskog kongresa na praktičnom je primjeru pokazao s kakvim se preprekama susreo kao Židov živeći u Srbiji i Hrvatskoj. Čvrsto je stajao iza ideje o održavanju dijaloga za suočavanje s društvenim problemima. Podijelio je sa svim sudionicima tribine ideju da se ne smijemo skrivati ​​od moćnika i da izrazimo svoju kritiku. Ako nešto nije u redu, moramo to nazvati svojim imenom.

Kao sudionik panela također sam imao priliku podijeliti svoja razmišljanja o temi izgradnje mira. Pokušao sam se pozabaviti nekim ključnim elementima za koje vjerujem da su od velike važnosti za uspjeh u međureligijskom dijalogu. Jedan takav element je važnost povećanja vlastitog znanja. Pokušao sam izraziti ideju da je često nedostatak znanja glavna prepreka čak i u uključivanju u međureligijski dijalog. Kao primjer sam naveo da se npr. muslimanske zajednice u Pakistanu svakodnevno proglašavaju i nazivaju nevjernicima što stvara nemir u društvu. Drugim riječima, mnogi muslimani dopuštaju drugima da politiziraju njihova uvjerenja kako bi stvorili podjele među sobom jer sami nemaju znanja o vlastitoj vjeri. S druge strane, musliman koji se obrazovao čitajući Kur’an i hadis zna da je islam vjera mira, promiče jedinstvo i bori se protiv podjela. U tom smislu, dok smo uključeni u međureligijski dijalog s drugima, također moramo riješiti unutarnja vjerska pitanja unutar religija.

U jednom trenutku moderator se nije složio s jednom od mojih procjena da kako svijet (posebno zapad) postaje neupućen u religiju i danas takozvani civilizirani svijet počinje sve više ratova ignorirajući ljudska prava i unoseći sve više nemira u svijet. Međutim, šutke smo se složili da se ne slažemo jer smo već došli do kraja naše rasprave, zbog vremenskog ograničenja, a smatrao sam da je rasprava tek započela.

Bilo je još mnogo toga za reći, podijeliti i naučiti. To je ljepota dijaloga jer uvijek ostavlja prostora sudionicima da se ponovno okupe i nastave ono što su započeli. U tom pogledu jako sam sretan što sam stekao nove prijatelje.

Nakon naše panel rasprave održao se drugi panel na temu Religija i okoliš.  Uz moderatora (ujedno i organizatora) Vedrana Obućinu, panelisti Ibrahim Özdemir (Türkiye, online), Swami Vivek Puri (Hrvatska) i Mladen Kovačević (Srbija) raspravljali su o temama kao što su eko-teologija, teorijski i praktični pristupi religija eko-anksioznosti , degradacija okoliša, klimatske promjene i eshatologije.

Nakon pauze za ručak uz domaće specijalitete, treći panel održan je na Pravnom fakultetu. Uz moderatora Željka Bartulovića, panelisti Giancarlo Anello (Italija), Benjamin Kamine (SAD, online) i Mislav Miholek raspravljali su o ulozi Crkve, vjere i države u Hrvatskoj iz povijesne perspektive. Osim toga, podijeljeno je znanje o situaciji židovskih institucija u SAD-u i ulozi religije i države u Italiji.

Na kraju dana svi su bili pozvani da posjete prelijepu riječku džamiju. Domaći imam je svima poželio dobrodošlicu i ispričao detalje o povijesti džamije i muslimana koji žive u Hrvatskoj.

Večerom i brojnim individualnim razgovorima sudionika završio je prvi dan trećeg Mediteranskog međureligijskog foruma u Rijeci, a ostala su još dva dana. Vratio sam se navečer u Zagreb zbog drugih obaveza i zaželio svima puno blagoslova i plodnih rezultata za njihovu borbu i žrtve koje podnose.

Kao imam Ahmedija muslimanske zajednice u Zagrebu čvrsto vjerujem da je međureligijski dijalog od velike važnosti za promicanje mira u svijetu. Međutim, jedna stvar ostaje ista, bili vi uključeni u neki oblik međureligijskog dijaloga ili ne, to je samoreformacija. Značenje samoreformacije je prvo provjeriti što vaše sveto pismo kaže, koliko toga prakticirate i na kraju, identificirati lažne priče koje ljudi dijele o vašim svetim spisima i razjasniti ih dijeljenjem znanja. To je jedini način da se istinski povežemo sa Svemogućim Bogom i shvatimo svrhu našeg stvaranja. To je razlog zašto je Obećani Mesija hazreti Mirza Ghulam Ahmad^a.s. rekao da postoje dva cilja u religiji, jedan služiti Bogu Stvoritelju i drugi služiti Njegovoj kreaciji. Ako živimo prema ovom standardu da služimo umjesto da osvajamo i dijelimo, sigurno ćemo doći korak bliže svjetskom miru.