Rastuća inflacija, kamatne stope i troškovi života: Globalna ekonomija traži srednji put
Tokom istorije, velike svjetske krize često su izazivale ekonomski haos . Uzmimo Versajski sporazum – on je označio kraj svjetskog rata, ali je upalio osigurač finansijskih previranja. Njemačka, koja se davila u poslijeratnim dugovima i ratnim reparacijama, pala je u hiperinflaciju. Polako, ali sigurno, povjerenje javnosti se urušavalo u uništenoj ekonomiji.
Sukob između Iraka i koalicija predvođenih SAD-om izazvao je slične posljedice, odnosno recesiju u Zaljevskom ratu. Rastuće cijene nafte, uz udvostručenje cijene sirove nafte po barelu, ponovo su dovele do inflacije, izazvavši potrese u globalnoj ekonomiji i uznemirujući finansijska tržišta.
Danas smo svjedoci situacija sličnih gore navedenim studijama slučaja. Covid-19 još uvijek nije gotov (sa novom varijantom u usponu), ali recesija koju je izazvao nazvana je ‘Veliko zaključavanje’. U međuvremenu, s obzirom da rusko-ukrajinski rat ne poznaje kraj, mi smo ostavljeni da snosimo teret rastućih cijena goriva, hrane i komunalnih usluga – troškovi života teško grizu.
Kako smo izlazili iz sjene karantina i zaključavanja, ponovno oživljavanje putovanja značilo je veću potražnju za gorivom. Međutim, sukob na Dalekom istoku je ograničio isporuke nafte i gasa iz Rusije. Potražnja je veća od ponude, što uzrokuje da putanja cijena polako raste, pri čemu je inflacija prirodan ishod.
Ah, dragi šampion kapitalizma! Kakvo čudesno rješenje donosi ovaj cijenjeni ekonomski model za takav problem? Pa, da bismo se uhvatili u koštac s inflacijom, povećajmo kamatne stope. Kakva popravka!
Ideja je da kada su kamate visoke, pozajmljivanje novca postaje skuplje, što smanjuje kupovnu moć potrošača. Sa smanjenom potrošnjom, potražnja će se smanjiti, efikasno ukrotiti inflaciju i pružiti privremeno i simptomatsko rješenje. Samo u posljednjih mjesec dana kamatna stopa je porasla sa 5% na 5,25% – najviše u posljednjih 15 godina.
Ovo ima direktan uticaj na širu javnost: otplate kreditnih kartica, bankarskih kredita, finansiranja automobila itd. će se povećati. Otprilike trećina domaćinstava sa hipotekama (prema Anketi britanske vlade o stanovanju u engleskom jeziku) doživjet će skok u svojim mjesečnim plaćanjima. Da se to stavi u perspektivu, povećanje sa 5% na 5,25% znači da bi oni koji imaju tipičnu hipoteku za praćenje plaćali oko 24 funti više mjesečno, a oni koji imaju hipoteku sa standardnom varijabilnom stopom (SVR) suočili bi se sa skokom od 15 funti.
Dakle, primjećujemo da se interes koristi kao sredstvo odvraćanja društva sa evidentnim negativnim efektima – upravo afirmirajući stav islama protiv njega. Ovo gledište dijele ne samo islam već i antički filozofi poput Platona, Aristotela, Seneke, Katona i Plutarha, kao i glavne svjetske religije uključujući judaizam i kršćanstvo.
Stoga, razmetljivo rješenje kapitalizma izgleda manje obećavajuće. Iako nudi prolazno olakšanje, često dovodi do ponavljajućih ekonomskih kriza, koje su uvijek u osnovi čak i vremena prividne remisije. To je slično primjeni privremenog lijeka na slomljenu kost kada je potrebno trajnije i djelotvornije rješenje.
Ekonomski ustav islama bilo je predavanje koje je 1945. održao hazreti Mirza Bashir-ud-Din Mahmud Ahmad ra , drugi halifa Ahmadija muslimanskog džemata. U tome je jasno istakao islam kao jedino rješenje za nedostatke kapitalizma i komunizma. Dopuštanje slobodnom tržištu da procvjeta pod državnom kontrolom je ono što islamu omogućava da predloži finu i pragmatičnu ravnotežu između oba.
Stalno podizanje kamatnih stopa pokazalo se neefikasnim u rješavanju rastućih ekonomskih izazova Zapada. Sada je ključno da svijet posluša dugogodišnje rješenje islama. Ovo je naglasio Wolfgang Schaeuble tokom sastanka G20, gdje se velike ekonomije okupljaju kako bi oblikovale našu globalnu budućnost:
“Islamske finansije postaju sve važnije za globalnu ekonomiju. Stoga je važno da međunarodne finansijske institucije razmotre pitanja vezana za integraciju islamskih finansija u globalne finansije.”
Rješenje svjetske ekonomske krize definitivno nije u podizanju kamatnih stopa. Niti leži u komunističkim okovima državne kontrole. Oba su isprobana i testirana; srednji put je potreban i dostupan je, ali zanemaren.