Vjera

To je zato što, opet, to je područje uzroka i posljedice, gdje nemate izbora. Izbori su neophodni za nagradu ili kaznu, a izbor samo može doći u igru kada imate znanje o Bogu „učiniti ili ne učiniti” gdje imate opciju slijeđenja učenja ili ne, iako ste moralna osoba postepeno poboljšavajući svoju moralnost na temeljima koje sam upravo objasnio, naravno, bit ćete nagrađeni za svu dobrotu, ali ako se desi da budete dobri kao golubica onda ni ona ni vi nećete biti nagrađeni.

Zašto umiru, nevino? Ko je odgovoran? Je li to nepoštenje u čovjeku ili je to Bog koji je odgovoran? Ako pošteno i iskreno istražite uzroke ljudske patnje, doći ćete do definitivnog zaključka da je čovjek taj koji je okrutan prema samom sebi zbog njegove sebičnosti, zbog njegovog ega u odnosu na njegovu rasnu i nacionalnu pripadnost, grupne interese i tako dalje. On je taj koji je odgovoran za okrutnost prema drugima živim bićima i tako se gradi okrutnost, i također je rezultat rađanja nepravilne i malformirane djece. Na kraju, čovjek je odgovoran za to.

Jedan od najvećih paradoksa ovog doba je da je sve više religioznosti, a sve manje duhovnosti?!  Puno je ljudi koji tvrde da ispovijedaju ovu ili onu vjeru, imaju sa sobom svoje svete knjige u kojima su učenja za njih, kako o moralu tako i o Stvoritelju.  Nažalost, svjedoci smo sve gore i gore slike svijeta. Nikada dosad nemoral i pokvarenost svake vrste se nisu tako raširili po svijetu, kako kaže Časni Kur'an, ‘morem i kopnom’, i tako duboko zahvatili sve slojeve društva i pojedince, kako na lokalnom tako i na globalnom nivou. Kijameti se nižu jedan za drugim, kao da je nestalo Božijeg blagoslova sa Zemlje. Zašto onda sve to?

Religije se uvijek ponovo bude uz Božija uputstva. Allah dž.š. je uvijek slao reformatora da odvrati ljude od materijalizma i vrati ih njihovom Stvoritelju.  Reformator uvijek poziva na izuzetne žrtve u ime Boga. On poziva ljude naporu iznoju; ustrajanosti i strpljenju, i obavještava ih da oni koji teže  da žive moraju biti spremni da se

Knjiga “Islam u poređenju s drugim religijama u Indiji”, koja je poznata kao predavanje u Lahoru, napisao je Obećani Mesija, a.s., i u njegovom prisustvu ga je pročitao maulana Abdul Karim iz Sialkota pred velikim skupom u Lahoru, 3. septembra 1904. Ovo  predavanje sadrži uporedno učenje islama, hinduizma i Kršćanstva i  pokazuje da su učenja

Filozofija učenja islama’ je dobro poznati esej o islamu od Hazreti Mirze Ghulam Ahmada, osnivača Ahmadija pokreta u islamu. Original je bio napisan sa ciljem da bude pročitan na konferenciji velikih religija održanoj u Lahoru, 26-29. decembra 1896. godine. Od tada je služio kao uvod u islam za tragače religijskog znanja i istine u raznim