Namaz i Fikha Obećanog Mesije a.s.

Kratki sadržaj

Hazreti Musleh Maud, neka je Allah zadovoljan njime, je rekao da su dvije vrste pročišćavanja jako bitna za čovjeka; jedna je pročišćavanje misli i pogleda a druga je da ima čista i pobožna osjećanja. Duboka i trajna pobožna osjećanja i emocije imaju srca koja su u potpunosti očišćena. Stalne i trajne čiste misli nose očišćeni umovi i ovo stanje na arapskom se zove ‘tanveer’. To je stanje kada se svjetlost stvara u čovjeku koja uvijek proizvodi čiste misli. Tanveer ne znači stvaranje čistih i ispravnih misli uz napor, već kad osoba bude sposobna da uvijek ima ispravne i čiste misli i kada se loše misli nikada ne javljaju. Ovo stanje nastaje sa stalnim trudom i Božijom milošću.

Hazreti Musleh Maud, neka je Allah zadovoljan njime, je rekao da je čuo da je Obećani Mesija,neka je mir na njega, sva pitanja u vezi islamske pravne filozofije prepustio onima koji su dobro upućeni u stvar i koji su imali sakupljene odgovore.

Prepustio bi te odgovore ljudima kao što su Hazrat Maulana Nur ud Din ili Hazrat Maulawi Abdul Karim (neka je Allah zadovoljan njima) ili drugim hodžama. Međutim ponekad je Obećani Mesija, neka je mir na njega, osjećao da uputa treba da dođe od onog koga je Bog poslao pa bi on sam objasnio stvar. S druge strane, ponekad bi jednostavno rekao, pitajte Maulawi Sahiba, čak I u skupovima u kojima je on bio prisutan prepustio bi stvar drugim religijskim učenjacima koji su također bili prisutni. Ponekad bi rekao, moj prirodni instinkt mi kaže da bi stvar trebala biti takva i takva,iskusio sam da ponekad iako nemam znanje o posebnoj stvari ja instinktivno dam odgovor za koji je kasnije dokazano da je tačan u svijetlu hadisa i suneta. Hazreti Musleh Maud, neka je Allah zadovoljan njime, je rekao da je zaista tanveer!

Objašnjavajući, rekao je, da tanveer znači da sve misli koje dođu do ljudskog uma budu tačne i ispravne. Stanje dobrog zdravlja može značiti biti dobrog zdravlja u određeno vrijeme i stanje dobrog zdravlja može također biti kada osoba ostane dobrog zdravlja.

Tanveer je vlasništvo misli i viđenja gdje su kao rezultat misli i viđenja u budućnosti također dobra i ispravna. Tanveer u mislima je bitan za duhovni razvoj kao što su pravednost i čistoća. Tanveer je povezan sa umom dok je pravednost (taqva) povezana sa srcem. Nekad ljudi smatraju da su pobožnost i pravednost jedno te isto, iako pobožnost znači raditi nešto dobro ili imati namjeru to uraditi dok pravednost znači da će sve buduće misli biti također pobožne.

Tanveer označava misli, razmišljanja i povezan je sa umom dok je pravednost kada su emocije čvrsto uspostavljene na pobožnosti i to ima veze sa srcem.

Iako je Obećani Mesija, neka je mir na njega, prepustio neka pitanja drugim religijskim učenjacima, ponekad bi on ispravljao te učenjake u nekim manjim stvarima, na primjer, u skraćivanju namaza u toku putovanja.

Obećani Mesija, neka je mir na njega, je rekao da je njegovo vjerovanje da čovjek ne treba sebe stavljati u previše problema. Objasnio je, da stanje putovanja može biti kada osoba ode samo nekoliko kilometara dalje. Sve je relativno, kao što hadis kaže, djela se sude prema motivima. Ponekad osova ode sa prijateljima I ne izgleda kao da putuje. Međutim, kada se izađe nakon što je spakovana jedna torba, to znači da osoba ide na put.

Hazreti Halifatul Mesih, kaže da je stanje putovanja kada osoba ima namjeru putovati. Rekao je da je nedavno otišao u Leicester na jednodnevni put, I dok je bio tamo predvodio je cijelu jaciju namaz. Postavljeno je pitanje, zašto namaz nije skraćen. Huzur je imao na umu riječi Obećanog Mesije da je stanje putovanja kada osoba spakuje torbu. Kada sam putovao u Leicester to nije bilo tako I to je razlog zašto namaz nije skraćen. Osim toga, držajući se hadisa da se dijela sude prema motivima,osoba se ne treba staviti u previse teškoća ali ne treba ni pretjerati u korištenju olakšica.

Hazreti Musleh Maud, neka je Allah zadovoljan njime, je rekao da osoba treba imati na umu šta je nečija namjera iza nečega što uradi. Ako osoba putuje/svakog dana putuje onda to nije stanje putovanja. Ustvari stanje putovanja je kada neko posebno odluči da ode negdje, to je poznato kao putovanje. Izaći u šetnju, nekoliko kilometara nije putovanje. Namaz treba biti skraćen kada je nečije srce sklono da je osoba u stanju putovanja.

Obećanom Mesiji, neka je mir na njega, je postavljeno pitanje da li osoba treba skraćivati namaz kada posjećuje vjerski centar. Ovo pitanje se postavlja do dan danas. Obećani Mesija, neka je mir na njega, je rekao da kada osoba ide da ostane u vjerskom centru na tri dana, onda je ispravno za nju da skrati namaz. Kada je namjera da putuje, onda čak I ako je nekoliko kilometara daleko, smatrat će se stanjem putovanja. Međutim, ako je imam iz tog područja (u centru), on će klanjati cijeli namaz I u tom slučaju putnik također treba klanjati cijeli namaz za imamom. Također je rekao kada zvaničnici imaju neke obilaske I posjete, to se ne smatra putovanjem, to je kao šetnja u nečijem vrtu.

Sljedbenik Obećanog Mesije, neka je mir na njega, Qazi Amir Hussein Sahib, je rekao da je bio uvjeren da nije ispravno skraćivati namaz u toku putovanja I da je to dozvoljeno samo u slučaju rata I često je pričao o ovoj stvari sa Hazrati Maulana Nur ud Din Sahibom (neka je Allah zadovoljan njime).

Jednom je pratio Obećanog Mesiju, neka je mir na njega u Gurdaspur kako bi prisustvovao slučaju na sudu. Hazrat Maulana Nur ud Din Sahib and Hazrat Maulawi Abdul Karim Sahib (neka je Allah zadovoljan njima) su također bili prisutni. U vrijeme podne namaza Obećani Mesija, neka je mir na njega je upitao Qazi Sahiba da predvodi namaz. On je odlučio da klanja cijeli namaz kako bi stvar bila riješena u potpunosti. Baš kada je bio spreman da započne namaz, Obećani Mesija, neka je mir na njega, koji je stajao iza njega na desnoj strani, je iskoračio naprijed I rekao mu na uho, klanjat ćeš samo dva rekata namaza, je li tako? Na to je Qazi Sahib odgovorio potvrdno, samo dva I time je stvar riješena za njega.

Hazreti Halifatul Mesih je rekao da je Obećani Mesija, neka je mir na njega, razjasnio razna pitanja o sudskoj praksi koje su sada mukotrpno sakupili učenjaci iz Rabwe I objavili pod naslovom ‘Fiqh e Mesih’. Džemat treba dobiti ovu knjigu kako bi imao informacije o raznim pitanjima sudske prakse. Neka Bog nagradi one koji su sakupili ovaj material na jako lijep način!

Hazreti Musleh Maud, neka je Allah zadovoljan njime, je rekao kako mu je rečeno da su u toku namaza petkom neki prijatelji imali neslaganja. Rečeno je da je Obećani Mesija, neka je mir na njega, dao iskaz, da ukoliko je džuma namaz sastavljena sa ikindijom, onda se prvi, srednji I drugi sunet ne klanjaju. Kada se podne I ikindija sastave onda prvi I srednji sunet se ne klanjaju. Ili kada se akšam I jacija sastavljaju srednji I drugi sunet se ne klanjaju. Međutim neslaganje se desilo jer je neko rekao kako je bio sa Hazreti Musleh Maudom na prethodnom putovanju gdje je on klanjao sastavljeno džumu namaz I ikindiju ali također klanjao prvi sunet namaz džuma namaza. Hazreti Musleh Maud je rekao kako su oba slučaja ispravna. Kada su dva namaza sastavljena sunet se ne klanja I također je tačno da je on klanjao sunet prije džume namaza u toku putovanja, I on ih klanja zbog putovanja. Razlog ovoga je da je Nawafil namaz klanjan prije džume namaza drugačiji od prvog suneta prije džume namaza. Časni Poslanik, neka su mir I Allahovi blagoslovi na njega, ih je ustanovio u čast petka. Oboje je ispravno, da se klanja džuma namaz kada putujemo I također da ga zamijenimo sa podne namazom. On je vidio da Obećani Mesija, neka je mir na njega, radi oboje.

Kad je jednom putovao u Gurdaspur radi sudskog procesa, Obećani Mesija a.s. je rekao da on i njegovi ashabi neće klanjati džumu namaz pošto putuju.  Jedan ashab koji je putovao s njima mislio je da je Obećani Mesija ovo rekao zato što hazreti maulana Nur ud Din nije bio među njima, koji je često predvodio džumu namaz. Tako da je ovaj ashab, koji je bio vrlo otvorene prirode, počeo insistirati kako je i on također znao kako predvoditi džumu namaz i da zato trebaju klanjati ovaj namaz. Na njegovo insistiranje se Obećani Mesija a.s. složio da u toj prilici klanjaju džumu namaz.

Hazreti Musleh Maud r.a. je rekao da je vidio Obećanog Mesiju a.s. da obavlja džumu namaze dok je putovao a ponekad ih je zamijenio zuhr (podne) namazom. On je rekao kad je Obećani Mesija klanjao džumu namaz u toku putovanja on je također klanjao sunnet i po njegovom mišljenju se sunnet namazi trebaju obavljati zato što su osobito u čast petka. Prvi sunnet se također treba obaviti kad se džuma namaz sastavlja sa zuhr (podne) namazom.

Hazreti Musleh Maud r.a. je rekao da je Obećani Mesija a.s. došao da učini da ljudi slijede islamska učenja i posvoje put umjerenosti. Tako je on dao uputu o vanjskim malim stvarima koji su svjetovne prirode. Obećani Mesija a.s. je odobrio stavljanje osvjetljenja ili svjetala. U vrijeme proslave 60 godišnjice kraljice Viktorije napravljeno je dodatno osvjetljenje kao i za kralja Edvarda VII. Musleh Maud je rekao da djeca vole takve stvari tako da se on vrlo dobro sjećao da su bile upaljene male lampe sa strana džamije Mesdžid Mubarak i kad su se ugasile Obećani Mesija je poslao da se donese još lampi. Hazreti Musleh Maud je rekao da je bilo postavljeno osvjetljenje u njihovoj kući kao i na Medresi. Obećani Mesija a.s. je bio Sudac (Hakm) i arbitar (Adl) ovog vremena i kao takav on nije radio ništa što je bilo oprečno Časnom Kur’anu. Zbog toga nije bilo potrebe da drži rasprave o tome je li ispravno imati osvjetljenje ili ne. Način na koji je Obećani Mesija je stavio osvjetljenje je bio izraz radosti i iza toga je postojala mudrost. Ako bi bilo prihvaćeno da osvjetljenje bude napravljeno u svakoj kući to bi izazvalo troškove bez ikakve stvarne koristi. Međutim, u redu je kad je to urađeno na nacionalnom nivou ili iz političkog razloga ili je urađeno gdje je potrebno više svjetla. Imaju hadisi da je hazreti Omer r.a. organizovao dodatno osvjetljenje u džamiji i džamija je na mjestu gdje dodatno osvjetljavanje pomaže ljudima da tamo uče Časni Kur’an i druge knjige. U islamu se radosne prilike proslavljaju na način koji koristi ljudima. Na primjer na Bajram budu zaklane životinje i raspodijeljeno meso i fitrana fond je dat da se pomogne siromašnim. Tako, islamsko izražavanje sreće ima za cilj da postigne što je moguće više koristi za ljude. Ne vidi se da osvjetljavanje ima bilo kakvu takvu korist ali je to Obećani Mesija a.s. činio iz političkog razloga. Isto tako, ponekad je Obećani Mesija a.s. dao da djeca uživaju male vatromete da bi se zabavili. On je također govorio da vatromet ima dinamit koji čisti zrak. Mnogo puta je naručio male vatromete kao iskrenje za djecu da uživaju. Iako je to vrsta gubitka ali to ima privremenu korist. Premad to nije značajna korist ali to djecu čini sretnim i tako je izbjegnuta šteta izazvana potiskivanjem djece.

Hazreti Halifatul Mesih je rekao da Obećani Mesija a.s. nije rekao da Džemat treba da se zauzima u vatrometu, on je samo dozvolio djeci da povremeno uživaju u njima pogotovu pošto to također pomaže da se pročisti zrak. U redu je za djecu da imaju neku zabavu, njihova osjećanja ne treba potpuno potisnuti tako da razumiju da islam ne odbacuje njihove ispravne zahtjeve u toku dana za igru, kao što su osvjetljavanje i vatromet. Kad su ove proslave na nacionalnom nivou one će također učiniti da djeca spoznaju o vezi sa svojom zemljom. Nema ničeg pogrešnog u tome da se ima zabava u pravo vrijeme i na pravom mjestu i umjereno, ali djeci treba jasno objasniti da su naše proslave unutar opsega učenja islama i zakona zemlje.

Hazreti Musleh Maud r.a. je rekao da ima sjećanje iz djetinjstva o boravku u Lahoru kad mu je bilo oko 7 ili 8 godina. Bila je u toku izložba voštanih likova koja je prikazivala scene kraljevskog dvora. Ljudi su tražili od Obećanog Mesije da vidi izložbu voštanih figura jer je obrazovna ali je on odbio.  Onda su oni započeli ubjeđivati hazreti Musleh Mauda da ide i vidi izložbu.  Zbog svojih dječijih godina on je počeo nagovarati Obećanog Mesiju a.s. da ide i vidi voštane figure. I na njegovo insistiranje ga je Obećani Mesija odveo.  Voštana djela su  oslikavala  životne priče raznih kraljeva. Obećani Mesija se zaista složio da ode zato što su ljudi dali vrlo pozitivna mišljenja o tome, pogotovu o obrazovnom vidiku voštanih radova i on to nije uradio jednostavno zato što je dijete insistiralo.

Drugi primjer kojeg se hazreti Musleh Maud sjeća iz vremena istog boravka u Lahoru je da je neko pozvao Obećanog Meisju a.s. u svoju kuću u unutrašnjosti Lahora ili je on možda posjećivao bolesnu osobu. Kad su se vraćali hazreti Musleh Maud je opazio grupu ljudi izvan Zlatne džamije i neki čovjek je stajao u sredini skupine. Dok je njihova nosiljka prolazila pored grupe hazreti Musleh Maud je mislio da je to bio vašar. On je promolio glavu napolje da vidi i vidio je nešto što nije mogao zaboraviti.  Jedan čovjek bez ruke sa zavojem oko batrljka, udarao je batrljkom o drugu ruku i uzvikivao: ‘Mirza je pobjegao, Mirza je pobjegao’. Zamislite čovjeka koji je bio bez ruke ali je mislio da on može, Bože sačuvaj, ukloniti Ahmadijat sa svojim batrljkom. Kakva opasna mržnja! Ljudi imaju takvu mržnju i u ovo vrijeme oni su naporno nastojali da zaustave ljude da ne dolaze u Kadian da prime Ahmadijat. Hazreti Musleh Maud je rekao da je bilo mnogo Ahmadi muslimana koji su putovali do Batala da dođu u Kadian ali ih je u Batali zaustavio maulavi Muhammed Husein koji je od njih tražio da se vrate kući.

Sva ova mržnja svećenstva bila je bazirana na njihovom neznanju i određenim interesima ali oni su nahuškali javnost u ime religije. Iako je ono na čemu su oni bazirali svoju mržnju  tačno razlog dolaska Obećanog Mesije a.s. a to je da utemelji istinska učenja islama i da utemelji položaj konačnosti poslanstva Časnog Poslanika s.a.v.s. i zbog ovog zadatka je ovaj njegov istinski sluga i istinski poklonik došao, tako da može kazati svijetu da je danas spas jedino moguć kroz Pečat svih poslanika. Nesreća je takozvanih muslimana da umjesto da prihvate ovog Mesiju oni protiv njega iznose optužbe da on, Bože sačuvaj, negira konačnost poslantva Časnog Poslanika s.a.v.s. i sebe smatra višim od njega. Činjenica je da je Obećani Mesija a.s. pozvao sve svjetske vjere da je sada spas u tome da budemo sluge Časnog Poslanika s.a.v.s. Suprotstavljeno sveštenstvo čini napore ali je u sudbini ove zajednice istinskog i revnog predanika da ona raste i nastavit će rasti. Da nas Allah osposobi da u sebi napravimo promjene koje je Obećani Mesija a.s. želio i očekivao!

Zatim je najavljena dženaza u odsustvu za Amatul hafiz Rahman sahibu koja je umrla 15. aprila. Bila je muusi i služila je dugo vremena u Leđni u Pakistanu.