Poslušnost državi
Kratki sadržaj
Huzur je u svojoj današnjoj hudbi petkom izlagao o poslušnosti državi, i rekao je da danas želi ponoviti ono što je spomenuo prije nekoliko sedmica u pogledu upute da činimo dove za svijet islama. On je tražio od Ahmadi muslimana da mole Allaha da muslimanskim vođama dadne razum tako da muslimanske zemlje budu sačuvane od poraza. Uz to, poruka masama je bila da trebaju izbjeći da postanu žrtvom ekstremista i ljudi izvana. Huzur je rekao da su Ahmadi muslimani, s Božijom milošću, razumijeli da je dova jedino ‘oružje’ i oni ne učestvuju u žestokim protestima. Međutim, ponekad padne na pamet misao koliko strpljenja čovjek mora pokazati prema pogrešnoj politici tirana. U nekim Afričkim zemljama su pitali o tome kakva treba biti reakcija prema takvim vođama, na primjer, kao što je sadašnja situacija na Obali Slonovače. Do koje mjere Ahmadi muslimani trebaju učestvovati u radikalnoj reakciji javnosti ili demonstracijama protiv vlade. Huzur je rekao da čak neki obrazovani ljudi nisu razumjeli duh njegove poruke. Ponekad, oni žele da imaju određen odgovor o tome da li mogu učestvovati u misiji da nasilno uzmu svoja prava i također koliko tlačenja trebaju podnositi.
Huzur je organizovao sastanak sa Arapima (u Londonu) gdje je gospodinu Haani Tahiru detaljno objasnio u pogledu afričkih nacija koje govore arapskim jezikom, kakvo treba biti ponašanje Ahmadi muslimana u sadašnjoj situaciji. Huzur je također dao nalog da ove njegove naredbe trebaju pismeno biti poslane zemljama kojih se to tiče, radi boljeg razumijevanja. Međutim, sudeći po nekim pismima i pitanjima, izgleda da neki ne razumiju gledište Ahmadija Džemata u ovom pogledu – gledište koje je bazirano na Kur’anu, hadisima i govoru Obećanog Mesije a.s. Prema tome, Huzur je osjećao potrebu za daljim objašnjenjem s ciljem da umanji sve sumnje.
Huzur je rekao da Kur’an kaže, i ovaj dio ajeta se uči svakog petka: “Allah… zabranjuje bestidnost, i ru’an govor i prekoračenje (očito zlo).” (16:91)
Obećani Mesija a.s. je objasnio arapsku riječ Bagh’i (prekoračenje) da označava pretjeranu kišu koja uništava žetvu. Huzur je objasnio da ovo znači ko umanjuje dužna prava ili prekoračuje u zakonitim pravima. Allah zabranjuje oboje; ni upravljač ni mase ne smiju umanjivati ni prekoračivati u ovom pogledu, ako to čine, oni prekoračuju granice koje je Allah postavio. Pošto ovih dana mase poduzimaju oštre korake protiv vlada, Huzur je želio odgovarajuće osloviti ovaj predmet. Hadisi nas obavještavaju da, čak ako vođa nije u pravu, poruka koja je naređena je da budemo strpljivi. Časni Poslanik s.a.v.s. je rekao: “Poslije mene vidjet ćete nepravdu, ugušena prava i da je drugima data prednost nad vama. Vidjet ćete stvari koje osuđujete.” Kad su ga pitali kakva je naredba u takvim okolnostima, Poslanik s.a.v.s. je odgovorio: “Dajte im (vođama) njihova prava a tražite od Boga svoja prava.” Časni Poslanik s.a.v.s. je također rekao: “Ko god nešto ne odobrava što su uradili upravljači treba biti strpljiv, jer ko god je neposlušan upravljaču čak koliko jedan pedalj umrijet će smrću neznanja (džahilijeta).” Jedan je čovjek došao Poslaniku s.a.v.s. i prigovarao da je on odredio tog i tog kao upravljača, a da nije odredio njega, na što je Poslanik s.a.v.s. odgovorio: “Poslije mene vidjet ćete da je drugima data prednost nad vama ali trebate biti strpljivi do Sudnjeg dana.” Jedanput su pitali Poslanika s.a.v.s. kako ljudi trebaju reagovati ako im je nametnut nepravedan upravljač. On nije odgovorio, pa su ga ponovo pitali i on je ponovo odbio da odgovori. Kad je bio zapitan treći put odgovorio je da u takvim situacijama treba da se pokore upravljaču: ‘On će biti odgovoran za dužnosti koje su mu date dok će potčinjeni biti odgovorni za dužnosti koje su na njima.’ Jedanput je Poslanik s.a.v.s. uzeo zavjet odanosti (Bai’at) poslije čega je rekao da kad jednom neko bude određen za upravljača onda se s njim ne treba svađati ukoliko javno ne čini kufr (nevjerovanje) i za ovo oni (ljudi) imaju dokaz od Boga.
Huzur je objasnio da gornje navedeno objašnjava da je buna protiv vlade protivna šerijatu. Huzur je rekao da vehabi škola mišljenja i drugi ekstreman pogled iz ovog hadisa zaključuju da, ako vođa čini očit kufr, treba mu biti silom oduzeto vodstvo. Oni izdaju strogo obavezujuću fetvu (ukaz) da su također kafiri oni koji ne priznaju kafirima ljude koje su oni proglasili kafirima. Huzur je rekao da ovaj hadis spominje poslušnost a ne upućuje na bunu.
Huzur je rekao da u našem Džematu ima jedan primjer ‘neposlušnosti’ zemlji a to je u Pakistanu gdje nam je rečeno da sebe ne nazivamo muslimanima, niti da učimo Kur’an, niti izgovaramo kelimei šehadet, niti da nazivamo islamski pozdrav ‘selam’ itd. Ovo je za nas religijska stvar i mi u ovome ne trebamo poslušati. Zaista, mi ne dižemo bune i držimo se svih drugih zakona zemlje. Huzur je u daljem objašnjavanju ovog hadisa naveo tumačenje imama Nawawia r.a. On je rekao da kufr ovdje označava grijeh, dodajući da ako se kod vlade otkrije nešto pogrešno, stvar treba podići na istinoljubiv način, ali ne smije biti prijestupa, čak i ako su oni koji upravljaju ugnjetački tirani. Suprotno ovome danas su ‘obje strane’ u sukobu i musliman ubija muslimana.
Huzur je citirao slijedeći hadis: “Primjer onih koji se drže Božijih pravila (hudud) i onih koji ih krše je kao slučaj nekih koji su bacali kocku za svoje mjesto na brodu. Kao rezultat neki su sjedili na gornjoj a drugi na donjoj palubi. Kad su ovi s donje palube trebali vodu morali su se popeti na gornju da bi donijeli vodu što je stvaralo neugodnost ljudima tamo. Jedna osoba sa donje platforme je počela bušiti rupu na dnu broda i ljudi s gornje su ga pitali šta radi na što je on odgovorio: ‘Kad idem gore da dohvatim vodu, vi ste u neugodnosti, a ja ne mogu bez vode.’ Tako, ako ga oni na gornjoj palubi zaustave, spasit će i njega i sebe od potapanja. Ako ga puste da napravi rupu na dnu broda, ubit će i njega i sebe.” Neki ljudi iz ovog hadisa zaključuju da ako oni koji čine zlo budu zaustavljeni silom to nije ispravno, i stvara nered. Ako ovo razumijemo da znači bunu protiv države, onda je to oprečno riječima Časnog Poslanika s.a.v.s. Ovaj hadis znači da je opravdavajuće zaustaviti bunu; međutim,ovo nije primjenjivo gdje je u pitanju država. Časni Poslanik s.a.v.s. nije mogao reći nešto što je oprečno Kur’anu. On je rekao: “Ako vidite nešto što osuđujete trebatet o otkloniti rukom, ako nemate snage za ovo, učinite to svojim govorom a ako nemate snage za ovo, onda to učinite svojim srcem a to je najmanje vjere.” Huzur je rekao da je imam Mullah Ali Kari objasnio ovaj hadis ovako: naredba da se ‘to otkloni rukom’ je za upravljače, naredba da to učinimo svojim ‘govorom’ je naredba za ulemu (vjerske učenjake), a naredba da nešto ne volimo otklonimo svojim srcem je za mase koje vjeruju. Huzur je rekao da je ovo fino objašnjenje ovog hadisa i što se tiče toga i raniji hadis o brodu, da samo oni koji su na vlasti imaju pravo da zabrane drugima. Ako svako počne zabranjivati jedan drugom nastat će nered. A Kur’an nam govori:
“…a Allah ne voli nered.” (2:206)
i kao što je ranije spomenuto:
“Allah… zabranjuje bestidnost i ružan govor i prekoračenje (očitozlo).”
Huzur je rekao da imamo primjer Božijih poslanika i njihovu poslušnost državi. Hadisi nas obavještavaju da je na svijet došlo 124 000 poslanika. Kur’an spominje 20 do 25 poslanika i niko od njih nije rekao ništa protiv upravljača zemlje u svjetskim stvarima ili čak poduzeo demonstracije sa svojim sljedbenicima. U terminima religijskih vjerovanja svi poslanici su otvoreno opovrgli vjerovanje upravljača svojih oblasti i u potpunosti raširili istinska vjerovanja. Primjer hazreti Jusufa a.s. se često navodi u ovom pogledu. Kur’an kaže:
“Mi tebi objavljujemo ovaj Kur’an i time ti objašnjavamo najljepše historijski potvrđene događaje, a prije toga si ti bio među nemarnim (o tome).” (12:4)
Huzur je rekao da sura Jusuf sadržava pripovijest života hazreti Jusufa a.s. a da je kratki sadržaj ovoga da je on bio ministar financija u vladi paganskog kralja Egipta, faraona. Da je kralj mislio da mu hazreti Jusuf nije odan i da je bio popustljiv u, Bože sačuvaj, licemjernom putu, on ga nikada ne bi odredio za ministra. Čak je uvredljivo i začeti takvu ideju o hazreti Jusufu a.s. Allah kaže u Kur’anu:
“Tako smo Mi napravili plan za Jusufa. Za njega nije bilo mogućeda zadrži svoga brata po kraljevom zakonu, da Allah nije htio.”(12:77)
Zakon kralja Egipta nije dozvoljavao da hazreti Jusuf zadrži svog brata tamo. Tako je Allah htio da u bisagama njegovog brata ostane kraljeva čaša za mjerenje i nakon pretrage su je tamo našli. Ovo pokazuje da je hazreti Jusuf a.s. bio odan zakonima paganskog i idolopokloničkog kralja Egipta ali on se njemu nije povinovao u religijskim stvarima. Allah kaže u Kur’anu:
“O vjernici! Pokoravajte se Allahu, i pokoravajte se Poslaniku i onima koji imaju vlast nad vama. A ako se u bilo čemu razilazite (sa onima koji imaju vlast), uputite takvu stvar Allahu i Poslaniku ako uistinu vjerujete u Allaha i Sudnji dan. Ovo je najbolji način i najbolje po ishodu.” (4:60)
U objašnjavanju ovog ajeta, Obećani Mesija a.s. je rekao da on naređuje da se pokoravamo Bogu, Poslaniku i upravljaču. On je također rekao: “O muslimani, ako imate ikakvo uzajamno neslaganje povjerite tu stvar na presudu Allahu i Njegovom Poslaniku. Ako vjerujete u Sudnji dan, zauzmite ovaj put, jer ovo je najbolja interpretacija.” Huzur je objasnio da Božiji sud i sud Njegovog Poslanika, kao što je ranije spomenuto, nije da ustajemo protiv, bez obzira s kakvom vrstom ovosvjetske situacije se suočili. Obećani Mesija a.s. je rekao: “Časni Kur’an kaže: ‘Budite poslušni Allahu, i Njegovom Poslaniku i onima koji su na vlasti nad vama.’ U ovome je jasna naredba da budete poslušni ‘onima koji su na vlasti nad vama’. Ako neko kaže da u ovome nije uključena vlada, to je njihova jasna greška. Šta god vlada radi unutar Šerijata uključeno je u ovom pogledu.“ On je rekao: “Ako je upravljač ugnjetač nemojte ga kritikovati, umjesto toga, popravite sebe. Allah će ga zamijeniti ili ga učiniti pobožnim. Bilo koja teškoća koja zadesi je zbog čovjekovih ličnih loših djela… moj savjet je samo ovo: da postanete uzor vrlina na svaki način. Nemojte prisvajati Božija prava i prava ljudi.”
Objašnjavajući isti ajet hazreti Halifatul Mesih II r.a. je rekao da neki muslimani pogrešno zaključuju da je ovaj ajet samo o muslimanskim upravljačima. On je rekao da je ovo protiv pravila Kur’ana i ovdje značaj nije o istovjernicima. Allah se obraća nevjernicima u Kur’anu:
“… Zar vam nisu došli poslanici između vas…” (6:131)
Prema tome nije neophodno da zaključak bude o istovjernicima. Naredba je da se pokoravamo onima koji upravljaju u našoj zemlji. Ako postoji neslaganje sa državom, to treba biti povjereno Allahu i Njegovom Poslaniku. Hazreti Halifatul Mesih II r.a. je rekao da pripovjedanje o hazreti Jusufu a.s. u Kur’anu svjedoči da je neophodno pokoravati se upravljaču bez obzira koje je religije. Huzur je rekao da u situaciji gdje postoji neslaganje sa upravljačem i masama, bez obzira na religiju, naredba Časnog Poslanika s.a.v.s. je: “Ja vam naređujem da imate strah od Boga i da vaš put bude pokornost čak i ako je vaš upravljač crni rob. Oni koji mene nadžive doživjet će veliko neslaganje među ljudima. U takvo vrijeme, ja vam naređujem da praktikujete moj put i poslije mene, put mojih ispravno upućenih Halifa. Držite se čvrsto ovog puta baš kao što se nešto drži čvrsto zubima, držite se ovog puta i nikada nemojte napustiti put koji je moj ili put koji je put mojih ispravno upućenih Halifa.”
Huzur je objasnio da trebamo biti poslušni upravljaču čak i ako je nepravedan i trebamo upućivati dove Allahu da se popravi. Ahmadi muslimani trebaju zapamtiti uvjete zavjeta odanosti (bai’ata). Drugi uvjet je:
‘Da će se uzdržati od neistine, bluda, brakolomstva, grijeha očiju, razvrata, razuzdanosti, okrutnosti, neiskrenosti, nereda i bune; i da neće sebi dozvoliti da bude zaveden strašću, koliko god jaka bila.’
A četvrti uvjet je:
‘Da pod nagonom bilo kakve strasti neće izazvati štetu nikakvom Božijem stvorenju niti svojim jezikom ni rukama niti bilo kojim drugim sredstvima.’
Obećani Mesija a.s. je rekao da je uništavanje mira gore od ubijanja. On je rekao da je učestvovanje u štrajku itd., na koledžima i univerzitetima protivno našem učenju i to je kao učestvovanje u buni. Hazreti Halifatul Mesih I r.a. je rekao da je za muslimane neophodno da budu poslušni onima koji su na vlasti nad njima; i ako neko na vlasti radi nešto protiv Božije naredbe ili naredbe Poslanika s.a.v.s. onda ga ne treba poslušati ili se treba iseliti. Huzur je rekao da neki stavljaju pod pitanje miting koji je hazreti Musleh Maud r.a. organizovao u potporu ljudi Kašmira i smatraju da je ta stvar jednaka s bunom. Međutim, ovaj postupak je bio da se ljudima Kašmira daju njihova prava i nije zahtijevao nikakvu pobunu. Ovdje je pažnja skrenuta prema uzimanju imetka ljudi Kašmira gdje je cijeli prihod uzimao Radža. Kad je hazreti Musleh Maud r.a. bio pitan šta treba biti stajalište Ahmadi muslimana o štrajku 1929. godine, on je rekao da oni ne trebaju učestvovati u tome ali mogu učestvovati u mitinzima kako je to vlada dozvolila. Njemu je bilo rečeno da ako Ahmadi radnje ostanu otvorene oni budu batinjani da ih zatvore. On je naložio da treba obavijestiti policiju, ako su oni voljni da obezbjede zaštitu, radnje mogu biti otvorene, inače ne. On je rekao: “Štrajk izaziva gubitak i za kupca i za trgovca. Mi nikada ne možemo sarađivati s onima koji savjetuju kršenje zakona zato što je to protiv naše vjere. Nije važno koliko su strašno Ahmadi muslimani proganjani, zakon Šerijata i zakon zemlje se ne smiju prekršiti.” Huzur je rekao da je proučio djelimično ajet 2:206, a cjelovit ajet glasi:
“A kad je na vlasti, on hoda tamo-amo Zemljom da stvara nered na njoj i uništava usjeve i potomstvo; a Allah zaista ne voli nered.” (2:206)
Huzur je objasnio da ovaj ajet upozorava nepravedne upravljače. Kur’an ne upravlja samo mase, on također naređuje upravljačima i govori im da ne budu oholi o svojoj moći i nepravedni. U sadašnjem stanju stvari ista se priča može čuti sveobuhvatno, da su nacionalni prihodi opljačkani i da su mase lišene svojih prava. Kako je žalosno da su oni koje je Allah obavijestio o tome svemu ti koji čine ova zlodjela. Oni na vlasti imaju veliku odgovornost nad svojim narodom i neispunjavanjem svojih odgovornosti ovi upravljači stvaraju nered a Allah jako osuđuje nered. Muslimanske vođe trebaju slijediti korake uzora koji su tamo za radi njih.
Hazreti Omer r.a. je upravljao na način da su ljudi (ne samo muslimani) zabrinuti u toku kršćanske uprave željeli da se vrati muslimanska uprava. Ono što je potrebno je bogobojaznost, koja danas ne postoji među muslimanima – ni među upravljačima ni masama. Jasna naredba za Ahmadi muslimane je da se zaštite od nereda i da krajnje iskreno uče dove; Allah će jednog dana poslušati iskrene dove. I ako su njihovi upravljači nepravedni, oni će se izbaviti od njih. U budućnosti, promjene koje su u pokretu mogu donijeti mir na privremenim osnovama ali to neće biti za stalno. Kad je moć stečena kroz prijestup ili kroz revoluciju, poslije nekog vremenskog perioda vraćaju se opresorske vlade. Zato, također učite dove da Allah nikada nad nama ne nametne ugnjetačke vlade. Da Allah učini da muslimanski svijet prepozna svoja prava i obaveze i tako predstave svijetu prelijepa učenja islama.
Zatim je Huzur najavio nekoliko dženaza u odsustvu koje će klanjati poslije džume namaza. One su za: Gospođu Amtul Wadood, ženu gospodina Syed Abdul Hai Šah, Nazir Iša’at Anđuman Ahmadija u Rabvi koja je prije nekoliko dana umrla u Rabvi. Imala je 72 godine, bila je predan Ahmadi muslimanka, majka gospodina Ahmad Jahje, predsjednika Humanity First (Humanitarne organizacije).
Gospodin Muhammed Saeed Ašraf koji je umro u Rabvi poslije saobraćajne nesreće. Bio je odveden u bolnicu, ali je poslije nekoliko minuta nakon što je tamo stigao,umro.
Gospođa Naeema Begum, umrla je u Ohio, SAD. Ona je bila kćerka dr. Hašmatullah Khana, posebnog doktora hazreti Halifatul Mesiha II r.a. Imala je vrlo iskrenu vezu sa Halifatom od vremena drugog Halifata do sada.
Gospodin Naeem Ahmad Waseem koji je umro 6. marta u SADu. On je obavljao posao na obezbjeđenju sa hazreti Halifatul Mesihom III prije nego što je on postao halifa. Bio je iskren Ahmadi musliman i služio je Ansar (organizaciju) u SAD-u. Prije nekoliko mjeseci imao je srčani udar. Prva stvar nakon što se vratio k svijesti bilo je da pita o ažuriranju članarine skupljene za džamiju. Huzur je činio dove da Allah uzdigne položaj umrlih i da njihove vrline istraju u njihovoj djeci.