Značenje petka u islamu

Kratki sadržaj

 

Huzur je dao izlaganje o značenju petka u islamu. On je počeocitiranjem slijedećih ajeta iz sure Al Džuma:“O vi koji vjerujete! Kad se pozove na namaz u petak u jedan diodana, pođite žurno da spominjete Allaha, i ostavite trgovinu. To jebolje za vas, da znate.A kad se namaz završi, onda se raširite po Zemlji i tražite nešto odAllahove blagodati, i mnogo spominjite Allaha, da biste uspjeli.No, kad oni budu vidjeli neku trgovinu ili zabavu, potrčat će prematome i ostavit će tebe samog da stajiš. Ti reci: ‘Ono što je kod Allahapuno je bolje od zabave i trgovine, i Allah najbolje opskrbljuje.’(62:10-12)Huzur je rekao, elhamdulillah (sva hvala pripada Allahu), da on želipriznati da je svakog petka prisustvo u Baitul Futuh džamiji bilo dobroi da je za klanjače moralo biti obezbjeđeno mjesto u hodnicima. Zapravosu neki od njih morali klanjati napolju. Prethodno je ovakvo prisustvobilo rezervisano za posebne prilike ‘opraštanja’ od (zadnjeg) petkaramazana. Ahmadi muslimani treba da zapamte da dolazak na namazepetkom s posebnim trudom, u sebi sadržava ‘oproštajni petak’. To jest,čovjek ostavlja u stranu sva svoja zauzeća i dolazi radi namaza petkomda traži sve blagoslove vezane s tim. Poslije namaza naređeno mu je daide natrag i traži blagostanje s molitvom i odlučnošću da ne ispusti izvida spominjanje Allaha. Tako, jedan petak vodi dobrodošlici narednogpetka sa snažnom gorivošću, suprotno čekanju na jedan petak u cijelojgodini. Ljudi teže da zaborave da je tu također 51 dodatnih(pojedinačnih) petaka u godini koje na sličan način treba dočekati sadobrodošlicom. Ovaj petak treba da usmjeri pažnju onih koji su moždabili zanemarivi u toku godine da su se zavjetovali da će s dobrodošlicomdočekat naredni petak kad se oproste od njega. Huzur je rekao da senada da će Božijom milošću prisustvo koje je bilo očito u Baitul Futuh utoku ramazana također biti vidljivo u svim našim džamijama širomsvijeta. On je molio Allaha da ova obećavajuća naklonost bude stalna ineprekidna. On je rekao da svaki Ahmadi musliman treba da moli (Boga)za ovo jer je ovo njihova velika odgovornost u sadašnjem dobu kao štonaprijed spomenuti ajeti pokazuju.Huzur je rekao da kad je napravljen poziv za džumu, sve drugo jedrugorazredne važnosti. Ajeti koji prethode onom koji je naprijed citiranspominju Jevreje, za koje je bio objavljen Tevrat. Oni se njemu nisupokorili i također su odbili Časnog Poslanika s.a.v.s. uprkos toga što jenjegov dolazak bio pretskazan. Ovo odbijanje se dogodilo pošto su onizaboravili učenja Tevrata za koje su iznosili mnoga objašnjenja. Zaistasura Džuma ih izjednačava sa ‘magarcima koji nose teret knjiga’ (62:6).Oni su također zaboravili svoj poseban dan određen za obožavanje –Sabat, koji pada u subotu. Kur’an kaže:“A vi ste, sigurno, saznali o onima među vama koji su prekršiliSabat…” (2:66)Zbog svog omalovažavanja Sabata Jevjeri su bili kažnjeni. CitiranjemJevreja koji su skrenuli s pravog puta ovdje je skrenuta pažnja muslimanada iskažu dužnu počast petka. Ovo je jasan ukaz da ako ove dužnepočasti ne budu iskazane, oni također mogu biti kažnjeni.Huzur je rekao da je petak naš Sabat. Svaki musliman treba da moli(Boga) i da čini napor da ga čuva i oda mu dužna poštovanja. Osobaodaje dužna poštovanja koja pripadaju petku obustavljajući sav posao ikrečući u džamiju. U ovo vrijeme i doba gdje je nemoguće svuda čutiezan postoje alternativni načini i sredstva da se podsjetite o vremenuza džumu. Na primjer, ezan može biti odslušan preko (mobilnih)telefona. Huzur je rekao da on nema lično iskustvo o ovome ali ovotreba da bude promovisano. Ako se ezan za džumu može slušati prekao(mobilnog) telefona to može biti vrlo korisno i može voditi prilikamaza prenošenje poruke islama. U svakom slučaju, osoba može bitipodsjećena preko jednostavnog sistema za buđenje.Hazreti Halifatul Mesih I r.a. je rekao da u suri 62:10: “O vi kojivjerujete!” može jedino podrazumjevati one koji vjeruju u ObećanogMesiju. Ovdje se također mislilo na muslimane općenito ali kao što jeova sura vezala značenje namaza petkom sa vremenom Mesije, zbogtoga je njegovo značenje mnogo veće za sljedbenike Obećanog Mesijea.s.. Odbijajući ga, drugi muslimani su sebe stavili u kategoriju:“… Zar vi, onda, vjerujete u jedan dio Knjige a drugi odbijate?… ”(2:86)Istinski vjernici su oni koji vjeruju u Časni Kur’an od početka dokraja i koji prihvataju sve poslanike od Adema a.s. do Obećanog Mesijea.s. Zato je njihova obaveza da naprave posebne napore za ovaj dan,(privremeno) obustavljajući svoje trgovine.Huzur je rekao da je era Obećanog Mesije također povezana satrgovinom. Trgovina se u ovo doba razgranala na nečuvene načine.Gubitak i dobitak burze nam govori da su oni koji tamo rade takookupirani da ni za trenutak ne mogu smaknuti oka sa ovog tržišta novcaa da ne izazovu gubitak koji može iznositi na milione. Slično tome,manja tržišta koja prije nisu bila tako strastveno organizovana, sadajesu. Međutim, Bog kaže da nije važno koliko malo vremena imate, tonema značaja u poređenju sa namazima petkom. Neophodno je napravitinapor za namaz petkom, bez obzira. Danas mi Ahmadi muslimani trebada budemo oni istinski vjernici koji će čuvati petak, samo onda možemobiti primaoci Božijeg zadovoljstva.Huzur je dalje hadisom objasnio značenje petka. U hadisu iz Buharizbirke hadisa, Časni Poslanik s.a.v.s. je rekao da ćemo na Sudnjem danuuprkos toga što smo od kasnijeg (naroda) mi biti prvi, uprkos činjeniceda su oni bili prvi kojima je bila data Knjiga. Za njih je bio određenobavezujućim poseban dan ali su oni prigovarali nad tim. Međutim,nas je Bog uputio u ovoj stvari. Huzur je rekao da ovaj hadis tražiobjašnjenje. Ukratko, u doba drugog Ahmadija Halifata bio dat zadatakhazreti Seid WaliUllah Shah sahibu da sastavi Buhari hadis sa kratkimkomentarom. Bilo je objavljeno nekoliko tomova ovoga ali je onda prošaodugi period bez ičega. Prije nekoliko godina Huzur je osnovao Noorfond i pod njegovim nadzorom su bili objavljeni dalji tomovi hadisa. Uobjašnjavanju naprijed spomenutog hadisa u pogledu namaza petkom,hazreti Seid WaliUllah Shah sahib je dokazao da je namaz petkom,suprotno mišljenjima nekih pravnika, obavezujući. On je takođerobjasnio doslovna značenja riječi Sabat i dokazao to iz historije Jevreizmada je jednom Sabat bio također petak, ili dio petka ali se onda topromijenilo u subotu. Sabat znači da sebe potpuno isključimo od drugihposlova i zauzimanje u obožavanju Boga, i to je bilo specifično zaIzraelićane. Međutim, oni se nisu pokorili ovoj naredbi i bili su kažnjeni.Muslimani nisu petkom ograničeni na način kako su bili Izraelićani nasvoj Sabat. On je također zapazio da ako su kršćani mogli promijenitisvoj specifičan dan od subote na nedelju nije nevjerovatno da su Jevrejitakođer učinili isto. Historijski događaji pokazuju da su Jevreji posvojilimnoga vjerovanja drugih ljudi i zbog toga uveli promjene u svoju vjeru.Huzur je dao dalje historijske detalje mijenjanja Jevrejskog Sabata odpetka na subotu. Musa a.s. je pretskazao da će nepoštivanje Sabata bitiuzrok pada Izraelićana.Huzur je rekao da će danas, poslije 1500 godina, Božijom milošću,muslimani, bez obzira koje vrste, na jedan ili drugi način učiniti naporradi namaza petkom. Sve dotle dok se ljudi okupljaju radi namazapetkom oni će ubirati ove blagoslove. Huzur je rekao u ovo doba, kojeje doba Mesije, postoje posebni blagoslovi povezani s petkom, i zato, miAhmadi muslimani treba da učinimo poseban napor da nasnepridržavanje ovoj naredbi ne bi učinilo metom bilo kojeg upozorenja.Huzur je rekao da je bila Božija odredba da su Jevreji napustili petakkao svoj Sabat jer je ovaj dan trebao postati specifičan Časnom Poslanikus.a.v.s. i njegovom narodu.Objašnjavajući značenje ovog dana kroz hadise Huzur je rekao da jeČasni Poslanik s.a.v.s. rekao: ‘Od svih vaših dana petak je najbolji dan, toje dan kad je hazreti Adem bio rođen, to je dan kad je on umro i to je dankad će truba biti ispuhana i bit će izazvana nesvijesnost. Obilato prizivajtesalavate na mene u ovaj dan jer ovo je dan kad će vaša učenja salavatabiti meni predstavljano.’ On je također rekao: ‘Petak je poglavica svihdana i najveći je u Allahovim očima. To je dan koji je u Allahovim očimaveći od dana Adha (ramazanskog bajrama) i dana Fitr (hadži bajrama).On ima pet značenja; to je dan kad je hazreti Adem bio rođen, to jedankad je on bio poslan na Zemlju, to je dan kad je on umro, to je dan u tokukojeg dolazi momenat kad će sve što je traženo, osim zabranjenog, bitipoklonjeno i to je dan kad će se dogoditi Sudnji dan.’ Huzur je rekao daovaj hadis također objašnjava značenje učenja salavata. Mi treba danapravimo poseban napor da učimo salavate petkom jer je prizivanjesalavata tijesno povezano sa primanjem molitvi – kao što je rečeno uKur’anu:“Allah i Njegovi meleki šalju milost na Vjerovjesnika. O vi kojivjerujete! I vi prizivajte blagoslove (salavatima) na njega i mnogoga pozdravljajte selamom.” (33:57)Ako se mi zauzmemo u tome onda će s njegovim blagoslovima molitveučinjene u druga vremena postići prihvatanje.Huzur je rekao muslimani nisu vezani nikakvim ograničenjima upetak. Poslije namaza njima je naređeno da idu natrag svojim sredstvimaza uzdržavanje. Međutim, to je uvjetovano da oni idu i traže Božijumilost (u svojim sredstvima za život) i dok tako čine, da ne zaboravespominjanje Boga. Kad se traži Božija milost onda sve stvari treba dadržimo kristalno jasnim i čistim. Nadalje, spominjanjem Boga ćemodržati na umu da osiguramo obožavanje Boga i činjenicu da kakav goduspjeh imamo da je zbog našeg oslanjanja na Boga i da je Bog jediniOpskrbljivač. Nakon prihvatanja Obećanog Mesije a.s. u kasnijem dobuovosvjetski prizori (spektakli) treba da za nas budu udaljena stvar. Inačećemo se kretati dalje od cilja za koji je Obećani Mesija a.s. napravio ovuZajednicu. Njegovi ciljevi za nas su bili da kujemo posebnu vezu sBogom, da svoje živote ukrasimo s Njegovim obožavanjem ispominjanjem, i da odamo dužno poštovanje Njegovom stvaranju. Toje, kao da nas je Bog poslao da budemo kušani i ispitivani o tome dokoje mjere imamo vezu sa Mesijom kasnijeg doba i do koje mjere smoistiniti u svojoj tvrdnji da ćemo ispuniti svoj zavjet bai’ata ObećanomMesiji a.s.. Za ovo je prisustvovanje na namazima petkom bilopostavljeno kao oznaka (mjerilo). Svaki Ahmadi musliman treba dazapamti da je prisustvovanje na namazima petkom u d’amiji iliokupljanje radi toga na jednom mjestu, vrhunske važnosti. Ovo nijesamo za petke ramazana ili zadnji petak ramazana, zapravo to trebabiti tako da tokom cijele godine naše džamije izgledaju pune izvankapaciteta.Navodeći još nekoliko hadisa Huzur je rekao da je Časni Poslaniks.a.v.s. rekao: “Namaz petkom je obavezujući za svaku osobu koja vjerujeu Boga i u Sudnji dan, osim bolesnih, putnika, djece i robova. Bog se naisti način neće starati za onog ko je nemaran o petku.” On je takođerrekao da je u petak nagrada dobrih djela mnogostruko uvećana. ČasniPoslanik s.a.v.s. je rekao da će osobi koja se okupa u petak, i očisti se uskladu sa svojim mogućnostima, stavi ulje, napusti kuću namirisana(naparfemisana) i ne odvaja dvoje ljudi (to jest, ne pravi silom mjestoza sebe u džamiji) i obavi namaz koji je obavezan i nijemo sluša hudbuImama, svi njegovi grijesi između tog petka i narednog biti oprošteni.On je također rekao da petkom meleki stoje uz vrata džamije i bilježeprimjer onog ko dođe prvi kao onog ko je žrtvovao kamilu, narednogkao onog ko je žrtvovao kravu, narednog kao onog ko je žrtvovao ovcu,narednog kao onog ko je žrtvovao kokoš i narednog kao onog ko ježrtvovao jaje. Kad Imam dolazi do mimbere meleki zatvaraju bilježnicui počnu da slušaju izlaganje. Časni Poslanik s.a.v.s. je rekao da je onajko govori u toku hudbe Imama kao magarac koji nosi knjige a onaj kogovori da ga ušutka također ne ostaje pri džumi. On je rekao da onaj kodođe na džumu u toku hudbe treba da na brzinu klanja dva rekatanamaza. On je također rekao da će na Sudnjem danu ljudi sjediti uskladu njihovog prisustvovanja na namazima petkom.U svom komentaru na dio ajeta 5:4 koji glasi: “…Danas sam Ja za vasusavršio vašu vjeru…” Obećani Mesija a.s. je rekao da ovo ima dvaznačenja: jedno je da vas je Bog očistio a drugo da je On upotpunioKnjigu. Ovaj ajet je bio objavljen u petak. Kasnije je jedan Jevrej rekaohazreti Omeru r.a. da dan objave ovog ajeta treba biti slavljen kao bajram.Na ovo je hazreti Omer r.a. odgovorio: “Petak je zaista bajram”. ObećaniMesija a.s. je rekao da mnogi ljudi nisu svjesni o ovom bajramu i obukunečistu odjeću tog dana. On je rekao da je za njega ovaj bajramizvanredniji od drugih bajrama, jer je na ovaj bajram bila objavljenasura Al Džuma. Prvi čovjek je bio rođen na ovaj dan i Kur’an je biozavršen na ovaj dan.U zaključku je Huzur rekao da smo mi pristalice najveličanstvenije(najdivnije) religije mada Jevreji također imaju poštovanje prema ovomzavršnom ajetu Kur’ana (5:4). Bog, Koji je objavio ovaj ajet, također jenaredio ovu obavezu koja je velika odgovornost. Da Allah dadne danikada ne budemo nemarni o tome. Da mi i naša djeca budemo u stanjuda napravimo poseban napor za namaze petkom i ispunimo ono kolikoje Obećani Mesija a.s. očekivao od nas.