Dolazak blagoslovljenog mjeseca Ramazana

Kratki sadržaj

Današnju hutbu petkom je obavio hazreti Halifatul Mesih V (neka Allah bude njegov Pomoćnik) iz Baitul Futuh džamije, u Londonu. Nakon tašahuda i učenja fatihe Huzur je rekao:

da će ako Bog da  za tri do četiri dana započeti blagoslovljeni mjesec Ramazan. Pošto su dani duži, postaje sve teže da se posti, naročito u toplijim krajevima. Uprkos ovome, post je obavezan svim zdravim odraslim osobama. U određenim okolnostima postoje povlastice za ljude koji ne trebaju postiti, na primjer u toplijim krajevima za radnike i u nekim drugim posebnim uvjetima. Također u nekim državama u kojima dan traje 22 ili 23 sata, veče je samo dva sata a što nije pravi mrak. Dakle, takvim džematima je rečeno da usklade svoj sehur i iftar sa sehurskim i iftarskim vremenima u obližnjim državama. Dakle, na taj način njihov post će trajati 18-19 sati. Da ne postoji ova naredba onda, ne bi bilo vremena za sehur ili za iftar, isto tako ne bi bilo vremena da se obavi tahadžud, sabah namaz ili jacija namaz. Tako da se ti džemati trebaju uskladiti.

Post je jedan od temeljnih stubova islama i osoba ga treba obavljati. Huzur je rekao da su postavljena neka pitanja u vezi sa postom, o vremenu sehura, vremenu iftara, putovanju, bolesti itd. Allahovom milošću, stotine hiljada muslimana se pridružuju džematu iz mnogih muslimanskih sekti ili nemuslimana. Druge muslimanske sekte imaju različita mišljenja o pitanjima fikha. Kada se ove osobe pridruže džematu, one traže detaljna objašnjenja i odgovore na njihova pitanja, pošto su imali drugačije poglede prije i pošto su pratile različite komentare i škole u pogledu fikha. To može izbjeći nemir i zbunjenost u njihovim umovima. Tu su također oni iz različitih vjera koji su nam se pridružili. Oni uče sve ispočetka i bitno je da nauče glavne stubove islama.

Obećani Mesija a.s. je poslan kao ‘samo sudac’ i ‘izabrani sudac’. On je morao praviti odluke o svim pitanjima koja su postavljena o osnovama islama. On je razradio ova pitanja i donio i dao nam rješenja. Moramo gledati Obećanog Mesiju za odgovore na sve probleme i pitanja koja se pojave i kako bi postigli više znanja o osnovama islama. Huzur je rekao da će on danas razraditi pitanja u vezi posta, i izreka, fetvi i mišljenja Obećanog Mesije a.s. o njima. Ne trebamo zaboraviti da su u ovom razdoblju primjedbe i pogledi Obećanog Mesije a.s. konačna odluka u vezi sa pitanjima koja se odnose na šerijat. Trebamo zapamtiti da je najvažnije načelo islama takva (pravda). Obećani Mesija a.s. je rekao ‘ Postite iskreno i potpuno radi Allaha Svemogućeg’.

Ponekad djeca postave pitanja zašto mi započinjemo naš Ramazan ili slavimo Bajram na drugačiji dan od ostalih muslimana? Ne postoji takva zapovjed. Mi to ne radimo namjerno, i nije uvijek neophodno da bude na drugačiji dan. Bilo je vremena kada smo slavili na isti dan. U Pakistanu i drugim zemljama sa muslimanskom većinom odbor za posmatranje mjeseca najavljuje viđenje mjeseca i tu su svjedoci, u takvim državama mi ahmadi muslimani također započinjemo i završavamo Ramazan i slavimo Bajram u skladu sa tim.

Međutim u zapadnim zemljama, ne postoji posebni odbor niti službena objava od vlade, tako da ovisimo o posmatranju mjeseca. Ako je naše računjanje nepravilno i ako se mjesec ranije uočio, možemo započeti Ramazan ranije ukoliko imamo pravednog svjedoka. Prosto reći da trebamo započeti sa postom sa neahmadi muslimanima bez pojave mladog mjeseca je netačno. Huzur je spomenuo da je Obećani Mesija a.s. pisao u svojoj knjizi Surma Chasham Arya o ovome. Obećani Mesija a.s. nije odbacio naučno računanje jer je ono također dio naučnog znanja ali je također spomenuo važnost stvarnog posmatranja mjeseca. Obećani Mesija a.s. kaže da :“ Allah je pokušao na učini naredbe vjere lakšim pokazivajući ljudima jasan i pravi put radije nego da čini stvari težim i komplikovanim“. Huzur dalje objašnjava da zavisi od odbora za promatranje mjeseca da će polumjesec biti 29 dan ili 30 je netačno. Mi se dodatno trebamo osloniti na stvarno posmatranje mjeseca. Čak štaviše Huzur spominje da je Obećani Mesija a.s. spomenuo da ne trebamo samo pratiti proračune ili pretpostavke. Greške se mogu desiti. Jasna je stvar da se osoba ne treba samo osloniti na nauku već treba i posmatrati mjesec. Bitno je da se vidi mladi mjesec. Ako osoba pokuša i ne ugleda ga, onda se ona može osloniti na proračune. Osoba također treba imati na umu da period posta ne treba biti više od 30 dana. Obećani Mesija a.s. kaže da „Stvarno posmatranje ima nadmoć nad proračunima. Znanstvenici u Evropi ustvari smatraju da je najbolje da svjedočimo mladom mjesecu. Oni su napravili osmatračnice za takva promatranja“

Ponekad je moguće napraviti grešku. Obećani Mesija nas je upoznao sa tom situacijom. Prijatelj iz Sialkota je upitao je Obećanog Mesiju a.s. da je Ramazan u tom mjestu započeo dan kasnije, u četvrtak a trebao je započeti u srijedu jer se mjesec primjetio u srijedu više nego u četvrtak. Sada šta treba uraditi kada se propusti jedan dan posta? Obećani Mesija je rekao, da trebamo postiti jedan dodatni dan nakon mjeseca Ramazana.

Onda je tu I problem o obavljanju sehura.  Potrebno je sehuriti prije posta. Časni Poslanik, neka je mir na njega je naredio isto. Časni Poslanik, neka je mir na njega. je savjetovao  da “osoba treba jesti sehur prije početka posta jer se u sehuru nalaze blagoslovi”. Obećani Mesija a.s. I njegovi sljedbenici su jeli sehur I bio je posebno spremljen za goste. Hazreti Sahibzada Mirza Bashir Ahmad Sahib, neka je Allah zadovoljan njime piše da mu je Munshi Zafar Ahmad sahib pisao jednom prilikom, da mu kaže kada bi dolazio u Kadian, odsjedao bi u sobi do Masjid Mubaraka. Jednom je jeo sehur kada je Obećani Mesija a.s. došao I upitao ga je li on jede leću sa chappati (hljeb sličan somunu)? Obećani Mesija a.s. je pozvao organizatora I upitao je li to hrana koju mi trebamo punuditi našim prijateljima na sehuru? Onda mu je rekao, da on treba upitati one koji poste šta bi voljeli jesti na sehuru I u skladu s tim spremiti hranu. Organizator je otišao I došao sa hranom koja mi se sviđa. Već sam završio sa jelom a I ezan je započeo. Obećani Mesija a.s. je rekao” Ne brini I jedi jer je poziv za molitvu (ezan) danas započeo ranije”

U pogledu tahadžuda I obavljanja sehura sa Obećanim Mesijom a.s. Hazreti Mirza Bashir Ahmad sahib, neka je Allah zadovoljan njime, je ispričao da je Mir Muhammad Ismail Sahib, neka je Allah zadovoljan njime rekao kako je 1895 godine proveo cijeli mjesec Ramazana u Kadianu I obavljao teraviju I tahadžud namaze pored Obećanog Mesije a.s. Obećani Mesija a.s. bi obavljao vitr namaz u rano doba noći I obavljao bi 8 rekata tahadžuda kasnije u noći, dijeleći oboje na dva. Učio bi ajetul kursiju na prvom rekatu I suru Ihlas na drugom rekatu. Isto tako bi učio Ya Hayyo Ya Qayyum bi rahmatika astaghees na rukuu I sedždi.

Učio bi na način kako bih ga ja jasno čuo. Onda bi obavio sehur nakon tahadžuda I jeo bi sve dok se ezan ne bi završio. Hazreti Mirza Bashir Ahmad Sahib, neka je Allah zadovoljan njime, je rekao da ne postoji povezanost između ezana I sehura. Sve dok se dnevno svjetlo ne pojavi na horizontu, dozvoljeno je jesti sehur. Vrijeme ezana temelji se na vremenu zore. Kada osoba misli da je nastala zora onda treba prestati sa sehurom. Časni Poslanik, neka je mir na njega, je rekao: “Ezan koji učio Bilal, neka je Allah zadovoljan njime, ne treba vas zaustavljati od obavljanja sehura već završite sa sehurom kada čujete ezan Ibn’e’ Maktouma, neka je Allah zadovoljan njme, da zove na molitvu” Ibn-e-Maktoum je bio slijep I učio bi ezan jedino kad bi čuo ljude da prave buku kako je zora nastala.

Hazreti Mirza Bashiruddin sahib, neka je Allah zadovoljan njime, navodi da su 1903 god. Dr Khalifa Rashid ud Din sahib I njegova žena, neka je Allah zadovoljan njima, došli u Kadian na četiri dana. Izrazili su želju da poste dok su u Kadianu. Obećani Mesija a.s. im je došao sa hranom za sehur (Kašmiri paratama-slično tankom somunu) I poslužio ih. Onda smo čuli ezan I Obećani Mesija a.s. je rekao da je Allah rekao u Časnom Kur’anu

“Jedite I pijte sve do sabaha I dok bijela nit ne bude odvojena od crne niti(noći) (2:188)

Obećani Mesija a.s. je rekao da osobe trebaju jesti I u toku ezana I rekao je kako je učač ezana danas počeo ezan ranije.

Osoba može uživati u hrani ali treba postojati umjerenost I ravnoteža. Allah kaže u Časnom Kuranu.

Post vam je obavezujući da olakša stvari za vjernika i da otkloni njegove teškoće. Neko ko misli da u ramazanu ostaje gladan zapravo vrijeđa naredbe Kur’ana. Stvarna hrana je duhovna hrana koja je za dušu umjesto hrane koja je za zadovoljavanje čovjekovog ‘ja’. Treba osigurati da shvatate da postite i da jedete skladno. Neki na kraju ramazana dobiju kile umjesto da izgube na težini. Usredsređenost nekih ljudi je na hrani i da napune stomak umjesto da se usredsrede na ramazan. Oni se pretjerano zadovoljavaju masnom hranom i slatkišima u toku ramazana. Ovo smanjuje blagoslove ramazana. Ima naredba da uzimamo sehur (doručak) i iftar jer su oni blagoslovljeni. Treba jesti dobru hranu ali s nekom umjerenošću. Post u stanju bolesti i u toku putovanja je zabranjen. Mirza Jakub beg sahib je došao s puta u vrijeme Asr (ikindije) namaza i Obećani Mesija a.s. mu je rekao da prekine post. Takođe, kad je upitan o postu u vrijeme bolesti on je rekao da mi vjerujemo da trebamo iskoristiti ove olakšice. Oni koji kažu: ako bolesnik i putnik mogu postiti, trebaju postiti. Obećani Mesija a.s. je rekao: Ja ne smatram da je ova tvrdnja ispravna. Mohayyud din Ibn Arabi nije smatrao ispravnim da se posti dok putujemo ili u toku bolesti i osoba treba nadoknaditi taj post kasnije. Obećani Mesija a.s. bi dozvolio pojedincima da poste dok su boravili u Kadianu. On nije dozvoljavao post na dan putovanja. Kad se đelsa održavala u toku ramazana gostima je serviran sehur. Obećani Mesija a.s. nije odobravao post dok se putuje ali je dozvoljavao post kad osoba često posjeđuje Kadian i boravi tamo. Ako ljudi planiraju boraviti na jednom mjestu više od tri dana, onda trebaju postiti. Ako je to manje od tri dana onda  trebaju biti oslobođeni.

Kad je Sheikh Muhammed Chaito došao u Kadian, Obećani Mesija a.s. ga je pitao da li posti i rekao mu  da je na putovanju i da je vrlo star i zato treba prekinuti post. Obećani Mesija a.s. je rekao da je poslušnost oslobađanju koje daje Kur’an takođe dio bogobojaznosti. Uzimajući u obzir bolesne i putnike, Obećani Mesija a.s. je rekao da je grijeh postiti dok osoba putuje ili je bolesna. Suština je u tome da slijedimo Allahove naredbe a ne da pravimo svoje vlastite komentare. Tu nema nikakve podbilješke, ova tvrdnja je vrlo jasna: da ne postimo dok smo na putu ili smo bolesni. Jedan ne-Ahmadi gost Baba Chaito je pitao ako u toku putovanje nema nikakve teškoće zašto onda osoba ne može postiti? Obećani Mesija a.s. je detaljno razložio i rekao: ‘Ovo je tvoje vlastito mišljenje. Časni Kur’an kaže (2:185):

‘Ali ko god je od vas bolestan ili je na putu postit će isti broj drugih dana.’

Časni Kur’an ne određuje koje putovanje ili koja bolest. Osoba takođe treba posvojiti onaj put koji vodi bogobojaznosti.

Hazreti Maulvi Noor ud Din r.a. je kazao kako je Ibn Arabi rekao da je post poslije obavezan čak i ako osoba posti u toku putovanja ili bolesti. Kao što Bog kaže da poslije nadoknadimo dane ako smo bolesni ili smo na putu. Tu nema nikakvih uvjeta da, ako postite dok ste bolesni, onda ne trebate postiti poslije toga. Onaj ko posti dok je bolestan ili je na putu nije poslušan Allahovim naredbama. Obećani Mesija a.s. je rekao: baš kao što je Bog naredio da postimo, On je takođe naredio da ne postimo pod određenim okolnostima. Osoba koja posti u toku ramazana dok je bolesna ili putuje nije poslušna Allahu i treba postiti nakon što bude zdrava ili nakon što završi putovanje. Neophodno je da slijedimo ovu Božiju naredbu. Spas je baziran na Milosti, ne postiže se silom. Bog nije odredio da li osoba ima malu bolest ili veliku, ili putuje na kratku razdaljinu ili dugu.

Obećani Mesija a.s. bi govorio pojedincima da prekinu post ako putuju. Kad je Allah naredio da ne postimo dok putujemo, onda ne trebamo postiti. Jednaput je bilo vrlo malo vremena do iftara, poslije Asr namaz, i Obećani Mesija a.s. je rekao svom gostu da prekine post jer je putovao. Gost je rekao da je ostalo još vrlo malo vremena do iftara. Obećani Mesija a.s. je rekao: ‘Ne možeš učini Allaha zadovoljnim prisiljavajući Ga da primi tvoj post umjesto da Allaha učiniš zadovoljnim svojom pokornošću.’

Jedanput je u toku ramazana Obećani Mesija a.s. posjetio Amritsar. U toku predavanja je Obećanom Mesiji a.s. data čaša čaja ali je on to odbio. Nakon upornog insistiranja, Obećani Mesija a.s. je otpio gutljaj čaja. Protivnici su ga počeli vrijeđati da nema poštovanja prema postu. Neki su bacali kamenje na njegovu kočiju kad je odlazio. Neki ne-Ahmadi vjerski učenjak se rugao i rekao: ‘danas su ljudi učinili Mirzu poslanikom’.

Zbog toga što je mufty Fazl ur Rahman sahib dao čaj Obećanom Mesiji a.s., svi su bili vrlo nezadovoljni s njim i krivili su ga za ovaj događaj. Kad je Obećanom Mesiji a.s. rečeno o ovom događaju, on je rekao da ovaj čovjek nije učinio ništa loše dajući mu čašu čaja.

Jednaput je Obećani Mesija a.s. postio u Ludhiani ali se razbolio i onesvjestio i odmah je prekinuo post. Obećani Mesija a.s. je više volio lakši put između dva moguća puta. Hazreti Ajša r.a. prenosi isto o Časnom Poslaniku s.a.v.s. Ponekad ramazan dolazi u toku žetve. To je za radnike i zemljoradnike vrijeme kad imaju najviše posla. Obećani Mesija a.s. je rekao da se za djela sudi po njihovim namjerama. Svako može sebe ocijeniti s bogobojaznošću. Ako neko ne može naći zamjenu (radnika), onda im je dozvoljeno da propuste post i da poste poslije. Oni su ubrojani među one koji nemaju  jakosti da poste.

Obećani Mesija a.s. je jednom rekao: ‘Jednom sam razmišljao o tome zašto je fidija obavezna. Ona je radi sposobnosti. Osoba daje fidiju zato da postane sposobna. Ovo se može dogoditi samo s Božijom milošću. Ako Allah želi On može dati jakost da osoba posti. Taj treba srčano moliti Allaha: O Gospodaru, ovo je Tvoj blagoslovljeni mjesec i ja se osjećam oštećen što ne mogu postiti. Ja neznam da li ću biti u stanju da postim naredne godine ili ne, da li ću biti živ ili ne. Ako neko moli Allaha sa ovakvom iskrenošću, Allah će blagosloviti takvo srce jačinom.

Fidija nije zamjena za post. Fidija se može podijeliti u dvije kategorije: kratkotrajnu i trajnu. Kratkotrajna zahtijeva da osoba treba upotpuniti svoj propušteni post. Trajna bi bila da za njih nije neophodno da poste. Iznos fidije je da se nahrani jedna osoba. Obećani Mesija a.s. bi davao fidiju i poslije toga takođe postio. Ako osoba nije u stanju da posti onda je moguće da nahrani siromašnog gladnog čovjeka lokalno ili može dati u fond za siročad.

Ako se nenamjerno greškom nešto pojede, nema kazne za to i osoba može nastaviti da posti. Šerijat je naredio da djeca ne poste. Njima je dozvoljeno da povremeno poste kad su blizu puberteta. Grijeh je djecu  tjerati da poste. Kad budu imali 12 do 13 godina, trebaju početi postiti (jedan ili dva dana) posta i do 18 godina trebaju postati redovni  postu. Odgovornost je roditelja da spriječe svoju malu djecu da poste. Kasnije, kad djeca odrastu, roditelji ih trebaju ohrabriti. Neki mladi ljudi nisu spremni da poste do 21 godine po razvoju i njihovoj fizičkoj čvrstini. Prema tome, nema čvrsto određenih godina za post, na primjer 18. To se razlikuje od osobe do osobe u skladu sa njihovom fizičkom snagom. Kći Obećanog Mesije a.s. je rekla da Obećani Mesija a.s. nije volio da djeca neprekidno poste i jedanput ju je natjerao da prekine post zato što je bila vrlo mala.

U pogledu teravih namaza: šta je naređeno u pogledu 20 rekata. Po Časnom Poslaniku s.a.v.s. bolje je klanjati 8 rekata u kasnijem dijelu noći ali je odobreno klanjati u ranom dijelu noći. Klanjanje 20 rekata je započeto poslije vremena Časnog Poslanika. Sunnet Časnog Poslanika je bio da klanjamo 8 rekata. Dok putujemo, možemo klanjati teravih namaz sami. Teravih namaz je zapravo tahadžud namaz.

Da nas Allah osposobi da razumijemo Njegove naredbe i okoristimo se od posta i uzvišenog mjeseca ramazana. Amin.