Božiji atribut Ar Rahman (Milostivi)

Kratki sadržaj

 

Citirajući ajet 23 iz sure Al Hašr (59:23) Huzur je ovog petka održao svoju hudbu o Božijem atributu Ar Rahman (Milostivi). Kroz pisanje Obećanog Mesije a.s. Huzur je objasnio da odlikom Rahmanijjata (odlike da bude Milostivi) sva stvorenja općenito primaju dobrobit koja prevladava. To je Božiji atribut koji je spomenut u Časnom Kur’anu poslije spominjanja atributa Rabb tako da se može zapaziti niz (slijed). Imam Ragib je objasnio da riječ rahmat (milost, milostivost) podrazumijeva blagost koja je uzrok blagonaklonosti i ljubaznosti dodijeljenih osobi koja to treba. Međutim, za Allaha ova riječ jedino označava poklanjanje blagonaklonosti i ljubaznosti. Imam Ragib navodi hadis e kudsi da kad je Bog stvorio maternicu (rahm) On je izjavio: ’Ja sam Rahman a vi ste rahm. Onaj ko se pove`e s vama Ja ću se također povezati s njima. Onaj ko vas odvoji Ja ću ih slomiti u komadiće.’ Huzur je objasnio da je ovdje odlika Rahmanijjata povezana sa čuvanjem veza sa bliskom rodbinom. Imam Ragib je objasnio da kroz Rahmanijjat Allah daje svima i svakome dok je Njegov Rahiimijjat isključivo za vjernike kao što je objašnjeno u ajetu 157 iz sure Al Araf (7:157). Ukratko Rahman je Bog Koji pokazuje milost, poklanja blagonaklonost i ljubaznost i naklonjen je kroz dobronamjernost i obezbjeđuje opskrbe. Imam Razi je objasnio da je Rahman Biće koje poklanja dobrobit takve vrste koje čovjek nema moći da daje. On je naveo dvije priče da ovo dalje objasni uključujući vranu koja pomaže da nahrani bespomoćnog čovjeka i škorpiju koja ujeda zmiju uzrokujući da oboje umru u blizini uspavanog čovjeka čiji je život zauzvrat pošteđen. Obećani Mesija a.s. je rekao da kroz atribut Rahman, Bog poklanja bez traženja. Časni Poslanik s.a.v.s. je bio savršena manifestacija četiri glavna Božija atributa: Gospodar, Milostivi, Samilosni, Gospodar sudnjeg 31 dana. Baš kao što termin ‘Gospodar svih svjetova’ zahtijeva univerzalni Rabubijjat (odliku da održava i hrani) budući da je ’milost za sve svjetove’ tako je doborčinstvo Časnog Poslanika s.a.v.s. bilo također proglašeno da je za sve svjetove. On je također bio savršena manifestacija odlike Rahman zato što je njegovo dobročinstvo besprimjerno. Za razliku od drugih koji su rekli da je odlika Rahman bila isključiva Bogu, Obećani Mesija a.s. je tvrdio da budući da je bio savršen čovjek, Časni Poslanik s.a.v.s. je u sebi imao ovu odliku više od bilo koga drugog i da obična osoba također treba da teži ka ovom primjeru. Huzur je rekao da ovo može biti postignuto kroz služenje ljudima i posvajanjem puteva provođenja društvene dobrobiti. Huzur je rekao da svaki Ahmadi musliman treba da se usredsredi na ovaj aspekt. On je rekao dok smo na ovom predmetu, on će spomenuti da Zajednica ima sistem na pravom mjestu da pomogne siromašne sa troškovima sklapanja braka, medicinskim pitanjima i obrazovanjem. ’Merjem fond’ započet od Hazreti Halifatul Mesiha IV r.a. je ogroman program društvene dobrobiti. Medicinski tretman je dat ljudima u nepovoljnom polo`aju u siromašnim zemljama. Treba da se zna o ovim stvarima. Sadaka treba da bude data sa `eljom za slu`enje ljudima. Na ovaj način poprimajući atribute da budemo milostivi mi ćemo biti primaoci Njegove milosti. Huzur je također spomenuo da su doktori potrebni u bolnicama u Rabvi i također u Afričkim zemljama. Doktori treba da posvete (vakf) nekoliko godina ili svoj život za ovu svrhu. Ovo će ih blagosloviti ogromnim duhovnim nagradama od Božijeg Rahmanijata. Obećani Mesija a.s. je rekao da je odlika Rahmanijjat čista blagonaklonost i silna darežljivost i nije izazvana bilo kakavim dobrim djelom i nije plod ili nagrada bilo čega. Pokornost ili nepokornost nisu važni u njegovoj razdiobi. Huzur je rekao da Časni Kur’an spominje atribut Milostivi Bog vezano sa obožavanjem. Božiji poslanici su sazivali ljude Milostivom Boga za njihovo vlastito dobro a ne za bilo kakvu naknadu. Njihovo učenje nije da budemo nezahvalni. Iako je dobrobit Rahmanijjata univerzalna ona treba da čovjeka nakloni prema Njegovom obožavanju i pokoravanju Njegovim naredbama. Uprkos toga što ljudi odbijaju Boga, Njegov Rahmanijjat ostaje nadmoćan. Da nije bilo ove Božije odlike, većina ljudskog roda bi bila uništena zbog njihovih prekršaja i grijeha. 32 Citirajući ajet 31 iz sure Al Rad (13:31) Huzur je rekao da je ovo odgovor nevjernicima u tome da je jedino odlika Rahamnijjata ta kroz koju je kazna bila odvraćena i data odgoda. Pozivajući se na ajet 91 sure Taha (20:91) Huzur je rekao da je hazreti Harun a.s. skrenuo pažnju ljudima Musaa a.s. o tome zašto su oni obožavali kravu radije nego Milostivog Boga. On je dozivao pravom putu. Tako, Huzur je rekao, odlikom blagonaklonosti Milostivog Boga On je upućivao ljude kroz Svoje poslanike tokom godina. 1400 godina unazad On je napravio aranžman za uputu cijelog čovječanstva. Onda u ovom dobu On je poslao Obećanog Mesiju a.s. za uputu. Citirajući ajete 61-64 iz sure Al Furkan (25:61-64) Huzur je objasnio da je tu odgovoreno na pitanje nevjernika o tome ko je Milostivi Bog. Milostivi Bog je Onaj Koji je stvorio Sunce i Mjesec za našu korist, sa kojima je povezan život ljudi i život bilja. Oba, i fizički i duhovni život ljudi je povezan i ovisi o Milostivom Bogu. Huzur je rekao da ovih dana sa njihovim postupcima i praksom, iako ne u mnogo riječi, ovo je upravo šta ljudi pitaju: Ko je Milostivi Bog? Dobivajući svjetlost od Sunca od prije 1400 godina, Obećani Mesija a.s. je u ovom dobu dalje raširio ovo svjetlo. Zato je neophodno da ga prihvate u ovo doba, u protivnom se čovjek svodi na postavljanje pitanja, ko je Milostivi Bog? U jednu ruku muslimani jasno izgovaraju da su u strašnoj neprilici i da je potreban Reformator. U drugu ruku oni snažno i u praktičnim izrazima odbijaju ovaj Božiji atribut. Svjetlo Obećanog Mesije a.s. je od Milostivog Boga, prihvatite ga ili ćete inače nesvjesno odbiti ovaj Božiji atribut. Oni od nas koji su prihvatili Obećanog Mesiju a.s. su sretni, međutim, mi ne treba da samo ovim budemo zadovojni. Naša je obaveza da Ga obožavamo sa poniznošću i da na oholost protivnika odgovorimo sa blagošću i mirom. Huzur je rekao da molimo za ove ljude, jer je to ono što zahvalni Božiji robovi čine. Huzur je pročitao isječak iz pisanja Obećanog Mesije a.s. objašnjavajući napred spomenute Kur’anske ajete iz sure Al Furkan. Huzur je rekao da su Ahmadi muslimani uvijek primali verbalne uvrede ali odgovor verbalne uvrede nije u njihovoj prirodi. Huzur je rekao da je ova činjenica da nema kazne uprkos ugnjetavanja i proganjanja je manifestacija Rahmanijjata. 33 Među Kur’anskim ajetima koje je Huzur citirao da objasni odliku Milostivog Boga je bio ajet 20 iz sure Al Mulk (67:20). U zaključku je Huzur rekao da nas činjenica da smo spoznali i prepoznali Milostivog Boga omogućuje da se još više usredsredimo na Njegovo obožavanje i da, primjenjujući na sebe odliku milostivi, nesebično služimo ljudskom rodu i molimo za one koji nas verbalno vrijeđaju, inšallah naše dove će donijeti plod. Huzur je podsticao da molimo za ljude uopšteno i muslimane posebno zato što oni sebe vežu za onoga koji je imao milosti za sve svjetove. Da ih Allah spasi od uništenja radi Časnog Posanika s.a.v.s.. Zatim je Huzur tražio da učimo dove pošto za nekoliko dana ide u posjetu u Njemačku. Huzur je rekao da su oni planirali puni program aktivnosti Zajednice u Njemačkoj i on će iz Njemačke također održati svoj tradicionalni govor završnog dana đelse u Kadianu. Huzur je tražio dove za svoje putovanje i uspjeh, i Allahove blagoslove za redovna zauzeća.