{"id":2960,"date":"2025-12-24T09:22:17","date_gmt":"2025-12-24T09:22:17","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ahmadiyya-islam.org\/hr\/?post_type=articles&p=2960"},"modified":"2025-12-24T09:22:17","modified_gmt":"2025-12-24T09:22:17","slug":"sto-je-bozic-i-zasto-ga-muslimani-ne-slave","status":"publish","type":"articles","link":"https:\/\/www.ahmadiyya-islam.org\/hr\/clanci\/sto-je-bozic-i-zasto-ga-muslimani-ne-slave\/","title":{"rendered":"\u0160to je Bo\u017ei\u0107 i za\u0161to ga muslimani ne slave?"},"content":{"rendered":"

Jalees Ahmad<\/em><\/span><\/p>\n

To je, kako ka\u017eu,\u00a0najljep\u0161e doba godine.<\/em><\/p>\n

Ulice sjaje od bo\u017ei\u0107nih ukrasa; poznate boje blagdana \u0161ire se po izlozima trgovina i gradskim sredi\u0161tima. Radost i osmijesi ispunjavaju lica ljudi, a naravno, ne mo\u017eete zanemariti bo\u017ei\u0107ne rasprodaje i reklame. Jedan posjet sredi\u0161njem Londonu ili bilo kojoj prometnoj londonskoj ulici jasno daje do znanja da je Bo\u017ei\u0107 stigao.<\/p>\n

Ali \u0161to\u00a0je<\/em>\u00a0Bo\u017ei\u0107? \u0160to se to\u010dno slavi? Slave li ga muslimani i ako ne, za\u0161to?<\/p>\n

\u0160to je Bo\u017ei\u0107?<\/strong><\/p>\n

Rije\u010d \u201eBo\u017ei\u0107\u201c potje\u010de od izraza \u201eKristova misa\u201c. Pojavljuje se u ranijim oblicima poput\u00a0Christemasse<\/em>. \u201eKrist\u201c potje\u010de od gr\u010dke rije\u010di Christos, \u0161to zna\u010di \u201epomazanik\u201c, \u0161to se prevodi kao hebrejska rije\u010d Mesija, a \u201emisa\u201c dolazi od latinske rije\u010di missa, \u0161to je slavlje euharistije.<\/p>\n

Bo\u017ei\u0107, kao \u0161to znamo, godi\u0161nji je festival koji se slavi 25. prosinca (ili 7. sije\u010dnja za isto\u010dne pravoslavne crkve), a obilje\u017eava, kako ka\u017eu, ro\u0111enje Isusa Krista.<\/p>\n

To je vjerski blagdan, no mnogi ga ljudi slave s glavnim temama obitelji i zajedni\u0161tva, a ne isklju\u010divo vjerskim razlozima. Mo\u017eda ste vidjeli mnoge tradicije, uklju\u010duju\u0107i ukra\u0161avanje drvaca, vje\u0161anje lampica i darivanje.<\/p>\n

Stvarni datum Isusovog ro\u0111enja\u00a0nije zabilje\u017een nigdje u kr\u0161\u0107anskim evan\u0111eljima. Kao muslimani, ne vjerujemo da je Isus ro\u0111en u prosincu. Ova ideja temelji se i na Bibliji i na Kuranu, koji opisuju toplo vrijeme, pastire na poljima i prisutnost zrelih datulja; postaje jasno da Isus nije ro\u0111en 25. prosinca, budu\u0107i da zima u Judeji, Betlehemu, nije mogla stvoriti takve uvjete.<\/p>\n

Kratka povijest Bo\u017ei\u0107a, njegova povezanost s rimskim praznicima i kako se danas slavi\u00a0<\/strong><\/p>\n

\u00a0<\/strong>Bit \u0107e zanimljivo znati da u ranom kr\u0161\u0107anstvu kr\u0161\u0107ani nisu slavili Isusov ro\u0111endan kao (dan\/godinu), mogu\u0107e zbog \u010dinjenice da njegov datum nije bio zabilje\u017een. Naglasak je, prema njihovom vjerovanju, bio na njegovoj smrti i uskrsnu\u0107u, a ne na njegovom ro\u0111enju.<\/p>\n

Me\u0111utim, do 4. stolje\u0107a,\u00a0kr\u0161\u0107ani<\/strong>\u00a0u Rimu po\u010deli su slaviti njegovo ro\u0111enje i obilje\u017eavati ga 25. prosinca. \u201eRimski kr\u0161\u0107anski povjesni\u010dar Sextus Julius Africanus datirao je Isusovo za\u010de\u0107e na 25. o\u017eujka (isti datum na koji je smatrao da je svijet stvoren), \u0161to bi, nakon devet mjeseci u maj\u010dinoj utrobi, rezultiralo ro\u0111enjem 25. prosinca.\u201c<\/p>\n

Rimljani su bili vrlo zanimljiva nacija. U prosincu su slavili dva velika blagdana. Prvi je bio Sol Invictus, \u0161to na latinskom zna\u010di nepobjedivo sunce. Slavili su ga 25. prosinca, ozna\u010davaju\u0107i povratak sunca nakon najkra\u0107eg dana u godini. Drugi su bili Saturnalije. Ovaj festival trajao je tjedan dana, uz hranu, darove i zabave.<\/p>\n

Tijekom vremena, kako u\u010dimo iz povijesti, bo\u017ei\u0107ni obi\u010daji su prerasli u ono \u0161to ih danas vidimo. Ki\u0107enje drvaca \u2013 poznatih kao bo\u017ei\u0107na drvca, pjevanje bo\u017ei\u0107nih pjesama, darivanje, gozbe i jo\u0161 mnogo toga. Mnogi obi\u010daji koje danas vidimo potje\u010du iz europskih poganskih tradicija, a kasnije su prilago\u0111eni kr\u0161\u0107anskim praksama.<\/p>\n

Dakle, u prosincu kr\u0161\u0107ani slave Bo\u017ei\u0107, vjeruju\u0107i da je to ro\u0111endan Isusa kao, njihovog spasitelja, koji je umro za njihove grijehe na kri\u017eu. To vrijeme koriste za prisustvovanje posebnim slu\u017ebama, prisje\u0107anje pri\u010de o Isusovom ro\u0111enju, pjevanje bo\u017ei\u0107nih pjesama i razmi\u0161ljanje o njegovoj \u017ertvi, izme\u0111u ostalog.<\/p>\n

Za\u0161to muslimani ne slave Bo\u017ei\u0107?<\/strong><\/p>\n

\u00a0<\/strong>\u010cesto postavljano pitanje jest za\u0161to muslimani ne slave Bo\u017ei\u0107 ako vjeruju u Isusa kao proroka?<\/p>\n

Kao muslimani, vjerujemo da Isus nije bio sin Bo\u017eji, da nije ro\u0111en 25. prosinca i da nije umro na kri\u017eu. Vjerujemo da je Isus bio plemeniti Bo\u017eji prorok, poslan djeci Izraela nakon Mojsija s istom porukom i da o\u017eivi ta u\u010denja. On je bio Mesija.<\/p>\n

Biblija ne spominje to\u010dan datum Isusovog ro\u0111enja, a kao muslimani vjerujemo da nije ro\u0111en u prosincu. I Biblija i Kuran opisuju toplo vrijeme, pastire na otvorenom i zrele datulje, \u0161to sve pokazuje da se Isus nije mogao roditi 25. prosinca.<\/p>\n

Kao muslimani, slijedimo obi\u010daje \u010casnog Poslanikas.a.v.s.<\/sup>. Nikada nismo vidjeli ili \u010duli \u010casnog Poslanika Muhamedas.a.v.s.<\/sup>, koji je volio sve proroke, da slavi ro\u0111enje bilo kojeg proroka, niti je naredio svojim sljedbenicima (ashabima) da slave vlastiti ro\u0111endan. Sli\u010dno tome, ne postoji zapis da je Isus ikada naredio svojim sljedbenicima da slave njegov ro\u0111endan.<\/p>\n

\u017delje Bo\u017ejih poslanika su vrlo jednostavne i bliske njihovim srcima. Njihova glavna \u017eelja je da slijedimo poruku koju im je Bog poslao. Stoga, kao muslimani, po\u0161tujemo sve poslanike, uklju\u010duju\u0107i i Poslanika Muhamedas.a.v.s.<\/sup>, slijede\u0107i njihova u\u010denja i upute koje su donijeli od Jednog Boga.<\/p>\n

Povezan:<\/h3>\n