{"id":2707,"date":"2024-05-31T14:23:39","date_gmt":"2024-05-31T14:23:39","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ahmadiyya-islam.org\/hr\/?post_type=articles&p=2707"},"modified":"2024-05-31T14:26:24","modified_gmt":"2024-05-31T14:26:24","slug":"uhidbeni-nalozi-medunarodnog-kaznenog-suda-icc-test-za-pravosude-ili-sukob-moci-i-nacela","status":"publish","type":"articles","link":"https:\/\/www.ahmadiyya-islam.org\/hr\/clanci\/uhidbeni-nalozi-medunarodnog-kaznenog-suda-icc-test-za-pravosude-ili-sukob-moci-i-nacela\/","title":{"rendered":"Uhidbeni nalozi Me\u0111unarodnog kaznenog suda (ICC): test za pravosu\u0111e ili sukob mo\u0107i i na\u010dela?"},"content":{"rendered":"
    \n
  1. travnja 2024.<\/span><\/li>\n<\/ol>\n

    Dr. Afzal Ashraf, Me\u0111unarodni specijalist za sigurnost, UK<\/span><\/p>\n

    Sukob u Gazi \u010dini se najasimetri\u010dnijim sukobom u nedavnoj povijesti ratovanja. To je rat izme\u0111u dr\u017eave s vojskom i mo\u0107nim me\u0111unarodnim zale\u0111em protiv nedr\u017eavnih ljudi bez vojske i bez me\u0111unarodnih podupiratelja. Zbog takve situacije, nastojanja da se postigne miran ishod predvo\u0111ena su siroma\u0161nim i slabim zemljama koje tra\u017ee rje\u0161enje od Me\u0111unarodnog suda pravde, barem na\u010delno govore\u0107i.<\/p>\n

    Neuobi\u010dajeno za svoje relativno kratko djelovanje, Glavni tu\u017eitelj Me\u0111unarodnog kaznenog suda (ICC-a) umije\u0161ao se na po\u010detku sukoba s upozorenjima svim stranama na va\u017enost pridr\u017eavanja humanitarnih na\u010dela zajam\u010denima me\u0111unarodnim pravom, posebice ratnih zakona. Moglo bi se re\u0107i da je ovo rat izme\u0111u mo\u0107i i na\u010dela.<\/p>\n

    Dok svijet i\u0161\u010dekuje mogu\u0107e izdavanje uhidbenih naloga sudionicima ovog stravi\u010dnog sukoba, vrijedi razmotriti \u010dimbenike koji su doveli do osnutka ICC-a kao i mogu\u0107e ishode aktivnosti koje poduzima. \u010cine\u0107i to, na vidjelo izbija za\u010du\u0111uju\u0107a poveznica izme\u0111u suvremenosti, mo\u0107i, rata i nehumanosti rukovodstva s jedne strane i uro\u0111ene \u010dovje\u010dnosti, zajedni\u010dkih vrijednosti i empatije obi\u010dnih ljudi s druge strane. U sredi\u0161tu\u00a0 su dva misijska cilja Obe\u0107anog Reformatoraa.s.<\/sup>: ponovno se povezati s Bogom i zaustaviti rat.[i]<\/a><\/p>\n

    Pozadina Me\u0111unarodnog kaznenog suda<\/strong><\/p>\n

    Me\u0111unarodni kazneni sud (ICC) osnovan je kao trajni tribunal za krivi\u010dni progon pojedinaca zbog genocida, zlo\u010dina protiv \u010dovje\u010dnosti, ratnih zlo\u010dina i zlo\u010dina agresije. Osnovan je Rimskim Statutom koji je stupio na snagu 1. srpnja 2002. u Hagu, Nizozemska. Korjeni ideje o ICC-u se\u017eu do posljedica 1. svjetskog rata kojima je trebao me\u0111unarodni pravosudni mehanizam. Versajskim ugovorom iz 1919. predlo\u017een je osnutak posebnog suda koji bi sudio njema\u010dkom caru Vilima II zbog \u201evrhovnog zlo\u010dina protiv me\u0111unarodnog morala i nepovredivosti sporazuma.\u201c Ovaj je prijedlog propao zbog nedostatka me\u0111unarodnog konsenzusa temeljenog na politi\u010dkim uvjerenjima tog vremena \u0161to je stvorilo pote\u0161ko\u0107e za osnivanje me\u0111unarodnog suda u svijetu kojem su dominirale ideje potpunog suvereniteta i tradicionalnih prava dr\u017eava.[ii]<\/a><\/p>\n

    Ove ideje o mo\u0107i odnose se na ono \u0161to politi\u010dki filozofi zovu realizmom, vjerovanjem da je svijet u \u201estanju prirode\u201c te da, kao u d\u017eungli, narodi moraju poja\u010dati svoju mo\u0107 kako bi pre\u017eivjeli. (Thomas Hobbs ga je okarakterizirao kao \u201erat svakog \u010dovjeka protiv svakog \u010dovjeka\u201c, neprestano i nasilno stanje natjecanja u kojem svaki pojedinac ima prirodno pravo na sve, bez obzira na interese ostalih. Vidi Munro, Andre, \u201eState of Nature\u201c.)[iii]<\/a><\/p>\n

    Svijet u kojem je mo\u0107 najva\u017enija i rat neizbje\u017ean. Me\u0111utim, moderno ratovanje je dokazivalo da je destruktivno i skupo stoga je trebalo na\u0107i mehanizam koji \u0107e umanjiti vjerojatnost rata.<\/p>\n

    Liga nacija bila je jedna od me\u0111unarodnih institucija osmi\u0161ljena kako bi pove\u0107ala \u0161anse za mir i smanjila vjerojatnost rata. Bila je to prva takozvana liberalna institucija u kojoj su kolektivna na\u010dela trebala biti va\u017enija od interesa individualaca. Me\u0111utim, Liga je zakazala jer su interesi za mo\u0107i u stvarnosti dobili prednost nad jednako\u0161\u0107u i pravdom.<\/p>\n

    Strahote 2. svjetskog rata rezultirale su zna\u010dajnim napretkom u potrazi za me\u0111unarodnom pravdom osnivanjem N\u00fcrnber\u0161kog suda i suda u Tokiju kako bi krivi\u010dno gonili ratne zlo\u010dince Savezni\u010dkih sila. Ovi sudovi pomogli su u postavljanju presedana u me\u0111unarodnom pravu, kao \u0161to su definicije genocida, zlo\u010dina protiv \u010dovje\u010dnosti i ratnih zlo\u010dina. N\u00fcrnber\u0161ki procesi isticani su zbog pravednosti postupka i nagla\u0161avanja odgovornosti pojedinca, \u0161to je kasnije iznimno utjecalo na strukturu ICC-a. Me\u0111utim, ove se sudove i kritiziralo zbog pobjedni\u010dkog pristupa pravdi u kojem se progonilo samo pora\u017eene nacije.[iv]<\/a><\/p>\n

    N\u00fcrnber\u0161ki i sud u Tokiju inicijalno su dali zamah trajnom me\u0111unarodnom kaznenom sudu, no po\u010detak Hladnog rata omeo je ta nastojanja. Tek je po\u010detkom 1990-ih, s krajem Hladnog rata i genocidima u Ruandi i biv\u0161oj Jugoslaviji me\u0111unarodno vije\u0107e ozbiljnije razmotrilo tu ideju. Ad-hoc sudovi osnovani zbog potonjih sukoba pokazali su potrebu za stalnim tijelom koje bi se bavilo takvim zlo\u010dinima konstantno umjesto od slu\u010daja do slu\u010daja.\u00a0 To je dovelo do prihva\u0107anja Rimskog statuta 1998. godine osnivanjem ICC-a.[v]<\/a><\/p>\n

    Od njegova osnutka, politi\u010dke debate su \u010desto bile usredoto\u010dene na brigu za nacionalni suverenitet i potencijalnu zloupotrebu mo\u0107i ICC-a protiv nacionalnih interesa, posebice me\u0111u glavnim silama kao \u0161to su SAD, Kina i Rusija.[vi]<\/a><\/p>\n

    Eti\u010dki, argument za ICC je uokviren oko potrebe za pravdom nad \u017ertvama te\u0161kih zlo\u010dina gdje bi lokalni sustavi mogli zakazati. Zagovornici suda uvjeravali su da bi on slu\u017eio za odvra\u0107anje od budu\u0107ih zlo\u010dina. Kriti\u010dari su, me\u0111utim, brinuli zbog mogu\u0107nosti politi\u010dke manipulacije i impliciranja nacionalne pravosudne autonomije.[vii]<\/a><\/p>\n

    Posljedi\u010dno je osnivanje ICC-a uklju\u010divalo opse\u017ena zakonska razmatranja nad njegovom jurisdikcijom i na\u010delom komplementarnosti koje osigurava da ICC djeluje samo kada je nacionalno pravosu\u0111e u nemogu\u0107nosti ili nesklono kaznenom progonu. Zakonski je okvir trebao pa\u017eljivo definirati raspon zlo\u010dina poput genocida, ratnih zlo\u010dina i zlo\u010dina protiv \u010dovje\u010dnosti, a zlo\u010din agresije bio je napose sporan.[viii]<\/a><\/p>\n

    Na temeljnoj razini ICC je, uz ostale liberalne me\u0111unarodne institucije, odgovor na horore realizma i njegove neizbje\u017ene ratove. UN predstavlja vi\u0161e suradni\u010dki pristup od propale Lige naroda koju je zamijenio, no i njime dominiraju interesi mo\u0107i kroz Vije\u0107e sigurnosti UN-a i kori\u0161tenje veta. Uz kori\u0161tenje UN-a, ICC-a i ostalih me\u0111unarodnih organizacija za podupiranje i dodavanje svojih interesa, glavne sile trebaju ove institucije kako bi dale kredibilitet njihovoj politici, napose onoj vezanoj uz sukobe i rat. Ovo posebno vrijedi za zapadne liberalne demokracije \u010dija se unutarnja politika temelji na liberalnim na\u010delima jednakosti pred zakonom. Primjerice, Ustav SAD-a deklarira da su \u201esvi ljudi stvoreni jednaki, da su obdareni od strane njihovog Tvorca odre\u0111enim neotu\u0111ivim pravima, me\u0111u kojima su \u017eivot, sloboda i te\u017enja za sre\u0107om.\u201c<\/p>\n

    Korjeni ovih na\u010dela jednakosti, prava i obveza obja\u0161njeni su u knjizi Sir Zafarulla Khan-ar.a.<\/sup>\u00a0iz 1967. godine Islam and the International Declaration of Human Rights (Islam i Me\u0111unarodna deklaracija o ljudskim pravima). <\/em>U njoj se zagovara stav da kompatibilnost Deklaracije i islama reflektira vjerovanje po kojem sve religije proizlaze iz istog bo\u017eanskog izvora. Sli\u010dno tome, na sposobnost za ljudsko filozofsko promi\u0161ljanje tako\u0111er se gleda kao na uro\u0111enu, bo\u017eanski nadahnutu osobinu. Zbog toga vjerska u\u010denja i ne-religijska filozofska razmi\u0161ljanja naginju op\u0107im osnovnim moralnim na\u010delima za koje ve\u0107ina ljudi smatra da su o\u010digledne istine.<\/p>\n

    Zapadni vo\u0111e stoga moraju predstaviti svoju koristoljubivu politiku mo\u0107i u okvirima pravno legitimnih namjera te delegitimizirati svoje protivnike kao da djeluju u interesu mo\u0107i van \u201eporetka temeljenog na pravilima\u201c ili zakona. Upravo je to njema\u010dki kancelar, Olaf Shultz napravio 27. velja\u010de 2022. nakon ruske invazije na Ukrajinu. Rekao je:<\/p>\n

    \u201eMi \u017eivimo u prijelomnom dobu. To zna\u010di da svijet nakon nas vi\u0161e ne\u0107e biti isti kao svijet prije. Glavno je pitanje smije li mo\u0107 prevladati nad zakonom.\u201c[ix]<\/a><\/p>\n

    Neposredna blizina ratova u Ukrajini i Gazi suo\u010dila je zapadne sile s manipulacijskim izazovima koji su otkrili ono \u0161to mnogi nazivaju dvostrukim standardima. Oni se najzna\u010dajnije pojavljuju u na\u010dinu na koji politi\u010dari druga\u010dije oblikuju ratne zakone u sukobima zbog njihovih razli\u010ditih interesa u svakom sukobu. Njihove se pri\u010de \u010desto razilaze s javnom percepcijom, posebice idealisti\u010dnih mla\u0111ih generacija koje su vo\u0111ene svojim uro\u0111enim uvjerenjima o jednakosti.<\/p>\n

    Djelovanje ICC-a<\/strong><\/p>\n

    Svrha ICC-a je osigurati da te\u0161ki me\u0111unarodni zlo\u010dini ne pro\u0111u neka\u017enjeno i promicati me\u0111unarodnu pravdu i vladavinu prava s ciljem odvra\u0107anja od budu\u0107ih ratnih zlo\u010dina, zlo\u010dina protiv \u010dovje\u010dnosti i genocida dr\u017ee\u0107i vo\u0111e odgovornima te osigurati pravdu \u017ertvama. Uspjeh ICC-a razli\u010dite strane percipiraju razli\u010dito. Hvaljen je za privo\u0111enje pravdi nekolicine istaknutih po\u010dinitelja kao i za promicanje me\u0111unarodnih pravnih normi. Me\u0111utim, suo\u010den je i s kritikom zbog ograni\u010denog broja osuda, dugog trajanja su\u0111enja te zbog nesrazmjernog fokusiranja na afri\u010dke dr\u017eave.<\/p>\n

    Primjerice, Thomas Lubanga iz Demokratske Republike Kongo je bio prva osoba koju je ICC osudio 2012. godine. Progla\u0161en je krivim za nova\u010denje i regrutiranje djece i njihovo upotrebljavanje za sudjelovanje u napadima. Slu\u010daj se pokazao uspje\u0161nim te je postavljen kao presedan za rje\u0161avanje te\u0161kih zlo\u010dina nad djecom u zonama sukoba. Ostali afri\u010dki slu\u010dajevi nisu bili toliko uspje\u0161ni. Zna\u010dajni izazovi su se pojavili u progonu kenijskih slu\u017ebenika optu\u017eenih za poticanje post-izbornog nasilja 2007-2008. godine. Slu\u010dajevi protiv Uhuru Kenyatta, Williama Ruto-a i drugih s vremenom su propali zbog nedostatka dokaza i navodne manipulacije sa svjedocima, \u0161to je istaknulo probleme s politi\u010dkim uplitanjima i pote\u0161ko\u0107e pri osiguravanju svjedo\u010denja pouzdanih svjedoka.[x]<\/a><\/p>\n

    Biv\u0161i predsjednik Sudana, Omar al-Bashir, osu\u0111en je za zlo\u010dine protiv \u010dovje\u010dnosti, ratne zlo\u010dine i genocid u Darfuru. Zna\u010dajno je \u0161to je on bio prvi aktualni predsjednik kojemu je ICC izdao uhidbeni nalog. Me\u0111utim, provedba uhidbenog naloga bila je neuspje\u0161na, otkrivaju\u0107i tako izazove s kojima se ICC suo\u010dava pri vr\u0161enju svog autoriteta nad nesuradni\u010dkim dr\u017eavama \u010dlanicama.[xi]<\/a><\/p>\n

    Po\u010dinju se pojavljivati slu\u010dajevi koji uklju\u010duju ne-afri\u010dke dr\u017eave. ICC je odobrio po\u010detnu istragu nad navodnim zlo\u010dinima po\u010dinjenim za vrijeme i neposredno nakon rusko-gruzijskog rata 2008. godine. Tom inicijalnom istragom prona\u0111eno je dovoljno dokaza 2016. godine da se zapo\u010dne cjelokupna istraga navoda uklju\u010duju\u0107i napade na civile, ubojstva, nasilan premje\u0161taj i progone stanovni\u0161tva. Ove optu\u017ebe obuhva\u0107ale su sve strane uklju\u010dene u sukob, kako gruzijske, tako i ju\u017enoosetijske i ruske snage. U lipnju 2022. godine ICC je izdao uhidbene naloge za tri ju\u017enoosetijska du\u017enosnika optu\u017eena za vi\u0161estruke ratne zlo\u010dine uklju\u010duju\u0107i nezakonit pritvor, mu\u010denje i nasilno premje\u0161tanje etni\u010dko gruzijskih civila. Ovaj slu\u010daj nadalje pokazuje reaktivnu narav ICC-a i duljinu vremena koje mo\u017ee pro\u0107i izme\u0111u zlo\u010dina i su\u0111enja, kamo li presude.<\/p>\n

    Uspjeh, neuspjeh i ograni\u010denja kaznenog progona<\/strong><\/p>\n

    Slu\u010daj Lubanga dobar je primjer kako je ICC u\u010dinkovito upotrijebio svoj mandat za rje\u0161avanje te\u0161kih nepravdi. Me\u0111utim, neuspjesi ICC-a obi\u010dno su obilje\u017eeni nedovoljnom dostupno\u0161\u0107u dokaza, manipulacijom svjedoka i nedostatkom suradnje od strane lokalnih vlada, kao \u0161to je bilo vidljivo u kenijskim slu\u010dajevima kao i u aktualnim izazovima pri uhi\u0107enju Omar al-Bashir-a.<\/p>\n

    U globalu, na u\u010dinkovitost ICC-a utje\u010de politi\u010dka volja me\u0111unarodne zajednice da podr\u017ei njegove ovlasti i suradnja dr\u017eava u kojima ICC treba djelovati. Raznoliki ishodi slu\u010dajeva odra\u017eavaju slo\u017eeno me\u0111udjelovanje izme\u0111u me\u0111unarodnog prava, dr\u017eavne suverenosti i globalne politike. Ovi su problemi znatni jer ICC nema vlastite policijske snage za uhi\u0107enje sumnjivaca, oslanjaju\u0107i se umjesto toga na dr\u017eave \u010dlanice da sprovedu uhidbene naloge \u0161to mo\u017ee biti problemati\u010dno ukoliko dr\u017eave ne \u017eele ili su u nemogu\u0107nosti tome udovoljiti.<\/p>\n

    U praksi je Sud manje ograni\u010den svojom jurisdikcijom. To je pak ograni\u010deno na zlo\u010dine po\u010dinjene na teritoriju dr\u017eava potpisnica Rimskog Statuta ili od strane njihovih dr\u017eavljana osim u slu\u010daju da ih je uputilo Vije\u0107e sigurnosti UN-a. No, iako neke ve\u0107e zemlje, uklju\u010duju\u0107i SAD, Kinu i Rusiju nisu potpisnice istog Rimskog Statuta, 17. o\u017eujka 2023. godine ICC je izdao uhidbene naloge za ruskog predsjednika Vladimira Putina i Mariu Lvovu-Belovu, predsjednikovu povjerenicu za prava djece u Ruskoj Federaciji. Optu\u017ebe uklju\u010duju nezakonitu deportaciju djece i nezakonit premje\u0161taj stanovni\u0161tva s okupiranih podru\u010dja Ukrajine u Rusku Federaciju. Ova se djela navode kao ratni zlo\u010dini po \u010dlancima 8(2)(a)(vii) i 8(2)(b)(viii) Rimskog Statuta. Nalozi ozna\u010davaju zna\u010dajan korak s obzirom da je predsjednik Putin jedan od najvi\u0161e pozicioniranih du\u017enosnika i prvi vo\u0111a stalne \u010dlanice Vije\u0107a sigurnosti UN-a kojeg je za takve zlo\u010dine optu\u017eio ICC. Nepoznato je do koje su granice, ako i uop\u0107e, zapadne dr\u017eave bile uklju\u010dene pri utjecanju na odluku ICC-a da istra\u017euje i izda naloge za ruske du\u017enosnike. Sigurno je da su sudjelovale u omogu\u0107avanju istrage koja je dijelom provedena na ukrajinskom teritoriju tijekom rata.<\/p>\n

    ICC i trenutni sukob<\/strong><\/p>\n

    Jo\u0161 jedan iskorak u na\u010dinu rada ICC-a pojavio se na po\u010detku rata u Gazi. Ured glavnog tu\u017eitelja, Karima Khana dao je nekoliko javnih izjava pozivaju\u0107i strane na suzdr\u017eavanje i po\u0161tivanje unutarnjih zakona. To je izgleda bio prvi slu\u010daj u kojem je ICC djelovao proaktivno kako bi se izbjegle povrede zakona u sukobu umjesto reaktivno nakon \u0161to se zlo\u010dini po\u010dine. Me\u0111utim, izgleda da taj potez, napravljen nakon zlodjela koja je po\u010dinio Hamas 7. listopada 2023., nije imao u\u010dinka na smanjenje ljudskih stradavanja. Umjesto toga, neki su promatra\u010di sugerirali da je rana intervencija ureda glavnog tu\u017eitelja nesvjesno podigla javna o\u010dekivanja. Izgleda da je to poja\u010dano i\u0161\u010dekivanje dovelo do nekih razo\u010daranja pa \u010dak i kritika na ra\u010dun u\u010dinkovitosti pristupa ureda.<\/p>\n

    Posljednjih dana iz vijesti se mo\u017ee naslutiti da \u0107e ICC izdati naloge protiv izraelskih du\u017enosnika (vjerojatno i protiv vo\u0111a Hamasa). Te vijesti slijede izjave izraelskog premijera Netanyahu-a na hebrejskom i engleskom na dr\u017eavnim mre\u017eama izjavljuju\u0107i, \u201eOdluke koje donosi ha\u0161ki sud ne utje\u010du na aktivnosti Izraela, no postavljaju opasan presedan koji prijeti vojnicima i javnim osobama.\u201c(\u201cNetanyahu says ICC decisions will not affect Israel\u2019s actions, set dangerous precedent\u201d,\u00a0\u00a0www.reuters.com<\/em><\/a>) Slijedom toga, iz vijesti se naslu\u0107uje da je predsjednik Biden uklju\u010den u diplomatske aktivnosti za spre\u010davanje izdavanja o\u010dekivanih naloga. (\u201cIsrael, US said working to prevent ICC arrest warrant against Netanyahu\u201d,\u00a0www.timesofisrael.com<\/em><\/a>)<\/p>\n

    Neovisno o to\u010dnosti ovih tvrdnji, dvije su stvari evidentne. Kao prvo, ako se nalozi ne izdaju prema o\u010dekivanjima, ICC \u0107e se na\u0107i na udaru o\u0161trih kritika zbog popu\u0161tanja pod pritiskom, a to \u0107e dovesti do gubitka kredibiliteta Suda i ureda tu\u017eitelja.<\/p>\n

    Kao drugo i najva\u017enije, sama pretpostavka uhidbenih naloga izgleda da je imala zabrinjavaju\u0107i utjecaj na Izrael i njegove prista\u0161e koji se nazivaju liberalnim demokracijama. Njihov doma\u0107i narativ, koji opravdava njihove vanjske politike koje \u010desto rezultiraju grubim nasiljem i ogromnim koli\u010dinama ljudskih stradavanja, zasnovan je na vjerovanju u moralnu, eti\u010dku i pravnu nadmo\u0107. Bilo kakav progon oslabit \u0107e njihovu opadaju\u0107u javnu i me\u0111unarodnu potporu koju ove vlade u\u017eivaju. Razumljivo je da \u0107e ovi nalozi upu\u0107eni izraelskom vodstvu i vjerojatno vodstvu Hamasa osna\u017eiti ve\u0107 energi\u010dnu opoziciju u toj zemlji kao i proturatne pokrete u SAD-u i Europi te me\u0111u palestinskim narodom \u0161to \u0107e dovesti do radikalne promjene u politici i pristupu prema palestinskom problemu. Stoga se najve\u0107i i najpozitivniji utjecaj ICC-a mo\u017ee odigrati na sudu javnog mijenja, puno prije no \u0161to ikakvo su\u0111enje ikada zapo\u010dne.<\/p>\n

    Pravda i pravo vs pravda i ljubav<\/strong><\/p>\n

    Dok zapadnja\u010dke liberalne vrijednosti priznaju svoje korjene u Judeo-kr\u0161\u0107anskim u\u010denjima, one se sve vi\u0161e razumijevaju i primjenjuju u sekularnom obliku. Primjerice, pretpostavka da su \u201esvi ljudi stvoreni jednaki, da su obdareni od strane njihovog Tvorca odre\u0111enim neotu\u0111ivim pravima\u201c se ignorira u korist fraze koja joj prethodi \u201eMi smatramo da su ove istine o\u010digledne.\u201c Vodstvo svaku situaciju koja prijeti njihovoj mo\u0107i percipira kao o\u010diglednu egzistencijalnu prijetnju. Takve situacije, po njihovom mi\u0161ljenju, zahtijevaju \u201cizvanredne\u201c\u2019 mjere \u0161to zna\u010di suspenziju uobi\u010dajenih vrijednosti i zakona. Primjerice, \u201cameri\u010dki ekscepcionalizam\u201c je ideja po kojoj je SAD jedinstvena i \u010dak moralno nadmo\u0107na zemlja iz povijesnih, ideolo\u0161kih i religijskih razloga.[xii]<\/a> Posjedovanje i deklarirana upotreba nuklearnog oru\u017eja, \u0161to namjerno proturje\u010di humanitarnom i pravu oru\u017eanih sukoba ovdje je na stvari. Sli\u010dno tome, mnogi vjeruju da je prijetnja izraelskoj sigurnosti egzistencijalna prijetnja te zahtijeva izvanredne mjere kako bi se svim mogu\u0107im sredstvima iskorijenila.<\/p>\n

    Kancelar Shultz je u pravu kad ka\u017ee da \u201e\u017eivimo u prijelomnom dobu. To zna\u010di da svijet nakon nas vi\u0161e ne\u0107e biti isti kao svijet prije.\u201c[xiii]<\/a> Sukob izme\u0111u realizma i liberalizma sukob je izme\u0111u straha i povjerenja. Oblikovatelji realisti\u010dkog razmi\u0161ljanja priznaju da je strah vode\u0107a emocija za realiste. Thomas Hobbes je vjerovao da je strah upravljao stvaranjem dru\u0161tvenih institucija; Machiavelli je napisao da je bolje za vo\u0111u da se \u201eboji nego da voli\u201c jer \u201estrah od kazne\u201c nikada ne zaka\u017ee; starogr\u010dki pisac Tukidid je napisao da \u201eugled, strah i koristoljublje\u201c motiviraju politi\u010dke odluke. Realizam stoga promovira ograni\u010den i sebi\u010dan svjetonazor vo\u0111en strahom od vremenskog gubitka. To pak vodi do sebeljublja i mr\u017enje prema drugome.<\/p>\n

    Suprotno tome, Pisma nam govore da vjera zahtijeva uklju\u010div i samopo\u017ertvovan pristup motiviran stvarala\u010dkom snagom ljubavi. U Bibliji \u010ditamo proroka Miheja, 6:8:<\/p>\n

    \n

    \u201eObjavljeno ti je, \u010dovje\u010de, \u0161to je dobro,
    \n\u0161to Jahve tra\u017ei od tebe:
    \nsamo \u010diniti pravicu,
    \nmilosr\u0111e ljubiti
    \ni smjerno sa svojim Bogom hoditi.\u201c<\/p>\n<\/blockquote>\n

    Svakog petka, tijekom Jumu\u2018ah- ove propovijedi, Muslimani se prisje\u0107aju sljede\u0107eg stiha iz Kur’ana, tj. sure An-Nahl 16:91:<\/p>\n

    \u0627\u0650\u0646\u064e\u0651 \u0627\u0644\u0644\u0651\u0670\u06c1\u064e \u06cc\u064e\u0627\u06e1\u0645\u064f\u0631\u064f \u0628\u0650\u0627\u0644\u06e1\u0639\u064e\u062f\u06e1\u0644\u0650 \u0648\u064e\u0627\u0644\u06e1\u0627\u0650\u062d\u06e1\u0633\u064e\u0627\u0646\u0650 \u0648\u064e\u0627\u0650\u06cc\u06e1\u062a\u064e\u0622\u06cc\u0650\u0654 \u0630\u0650\u06cc \u0627\u0644\u06e1\u0642\u064f\u0631\u06e1\u0628\u0670\u06cc \u0648\u064e\u06cc\u064e\u0646\u06e1\u06c1\u0670\u06cc \u0639\u064e\u0646\u0650 \u0627\u0644\u06e1\u0641\u064e\u062d\u06e1\u0634\u064e\u0622\u0621\u0650 \u0648\u064e\u0627\u0644\u06e1\u0645\u064f\u0646\u06e1\u06a9\u064e\u0631\u0650 \u0648\u064e\u0627\u0644\u06e1\u0628\u064e\u063a\u06e1\u06cc\u0650 \u06da \u06cc\u064e\u0639\u0650\u0638\u064f\u06a9\u064f\u0645\u06e1 \u0644\u064e\u0639\u064e\u0644\u064e\u0651\u06a9\u064f\u0645\u06e1 \u062a\u064e\u0630\u064e\u06a9\u064e\u0651\u0631\u064f\u0648\u06e1\u0646\u064e<\/p>\n

    \n

    \u201eZaista, Allah nare\u0111uje pravednost, i dobro\u010dinstvo, i da dajete kao (\u0161to dajete) bli\u017enjim svojima; i zabranjuje bestidnost, i ru\u017ean govor, i prekora\u010denje. On vas savjetuje da primite pouku.\u201c<\/p>\n<\/blockquote>\n

    \u0160to god svijet odlu\u010dio napraviti, Muslimani su obavezni neprestano slijediti Bo\u017eje zapovijedi kako bi povezali pravdu s ljubavlju u svim njenim oblicima, od dobro\u010dinstva do bezuvjetne ljubavi. Ahmadija Muslimani posebice imaju du\u017enost ispuniti poslanje Obe\u0107anog Mesijea.s. <\/sup>da se ponovno uspostavi veza izme\u0111u \u010dovjeka i Boga te da se iskorijeni rat kako bi pravda za sve imala priliku prevladati. Mi mo\u017eda jesmo ograni\u010deni u svojim aktivnostima u spre\u010davanje nepravde, ali smo slobodni uvjeravati ljude obja\u0161njavaju\u0107i im op\u0107e-dobrobitni pristup ka miru i pravdi kroz ljubav za sve i mr\u017enju ni prema kome.<\/p>\n

    O autoru:<\/strong> Afzal Ashraf ima iskustvo u praksi kao stariji \u010dasnik (\u201esenior officer\u201c) u Oru\u017eanim snagama Ujedinjenog Kraljevstva te u Uredu vanjskih poslova i Commonwealth- a. Doktorirao je na Sveu\u010dili\u0161tu St. Andrews na Me\u0111unarodnim odnosima. Trenutno pou\u010dava Me\u0111unarodne odnose i sigurnost na Sveu\u010dili\u0161tu Loughborough.<\/span><\/p>\n

    Povezan:<\/h3>\n