{"id":2474,"date":"2023-02-28T15:43:29","date_gmt":"2023-02-28T15:43:29","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ahmadiyya-islam.org\/hr\/?post_type=articles&p=2474"},"modified":"2023-02-28T15:43:29","modified_gmt":"2023-02-28T15:43:29","slug":"hidzab-prica-o-dva-morala","status":"publish","type":"articles","link":"https:\/\/www.ahmadiyya-islam.org\/hr\/clanci\/hidzab-prica-o-dva-morala\/","title":{"rendered":"Hid\u017eab: Pri\u010da o dva morala"},"content":{"rendered":"

Ayesha Mahmood Malik, UK<\/em>,\u00a0urednica odjela za pravo i ljudska prava<\/em><\/span><\/p>\n

Svaki diskurs o muslimanskoj marami kojom je omotana glava je usidren u onome \u0161to je postalo dubinski te\u0161ko pitanje osobnog izbora, ili nedostatka istih, i odgovaraju\u0107eg opsega vjerske i osobne slobode.\u00a0Na vidljiv na\u010din muslimanska \u017eena rutinski je vezana za jedno ili vi\u0161e od ovih sidara \u2013 ironi\u010dno, njezini\u00a0\u00a0osobni<\/em>\u00a0\u00a0izbori postali su predmetom intenzivne i \u017eestoko osporavane\u00a0\u00a0javne<\/em>\u00a0\u00a0rasprave.\u00a0Kao posljedica toga, no\u0161enje marame ili\u00a0\u00a0hid\u017eaba<\/em>\u00a0ponegdje se do\u017eivljava kao prkosan \u010din hrabrosti i zalaganja za osobne slobode, dok na drugim mjestima predstavlja arhetip \u017eenske potla\u010denosti.\u00a0Stoga je muslimanska marama postala polariziraju\u0107i simbol u nedostatku dovoljnog anga\u017emana gra\u0111ana o tome \u0161to zapravo zna\u010di i za\u0161to \u00a0\u017eene nose marame zajedno sa stereotipovima koje su mediji stvorili oko muslimanskih \u017eena, a polarizacija oko hid\u017eaba<\/em> postala je hegemonijska.<\/p>\n

Mnogi strastveno pro\u017eimaju diskurs o hid\u017eabu<\/em>, posebno o prednostima njegovog postojanja, kako u sadr\u017eaju tako i u obliku.\u00a0Kada je u pitanju pokrivanje glave muslimanke, \u010dini se da postoji natjecateljski osje\u0107aj morala \u2013 onaj motiviran religijom, \u010diji su zagovornici vjerski tvrdolinija\u0161i koji nastoje provesti svoje radikalne vjerske stavove o tome kako se \u017eene trebaju odijevati, i to se onda odnosi na ve\u0107inu odnosno na sve \u017eene.\u00a0Druga struja morala mo\u017ee se opisati kao sekularni moral, onaj koji poku\u0161ava \u201espasiti\u201c muslimanku od vjere i njenih davatelja fetve.\u00a0\u017destoka priroda kojom ovi suprotstavljeni morali dominiraju raspravom o hid\u017eabu<\/em> i \u0161irom ma\u0161tom o tome u javnosti zna\u010di da su moralni razlozi koji vode \u017eenu \u2013 koja je stvarni subjekt i imitator hid\u017eaba<\/em> \u2013 potisnuti na periferiju.<\/p>\n

Paradoksalno, najglasniji u debaklu s hid\u017eabom<\/em> nisu oni koji nose hid\u017eab<\/em>, ve\u0107 oni koji ga ne nose.\u00a0Ne samo da \u017eene koje slobodno odlu\u010duju o tome ho\u0107e li nositi maramu po vlastitoj volji ostaju odsutne iz mainstream narativa o tome \u0161to je\u00a0\u00a0njihov osobni izbor<\/em>, one su prisiljene ste\u0107i identitet napravljen za njih tako \u0161to \u0107e ih \u201esvrstati\u201c u jedan od dominantnih diskursa.\u00a0Kao posljedica toga, kada se \u017eena koja nosi hid\u017eab<\/em> pojavi u javnosti, posebno u zapadnom svijetu, ona mora nositi svoj \u201eteret\u201c u tom okru\u017eenju i odgovarati na pitanja.<\/p>\n

Na\u010din na koji su se zapadni mediji bavili pitanjem vjerskog naspram sekularnog morala pokazao se klju\u010dnim u stvaranju dru\u0161tvenih percepcija o \u017eeni koja nosi hid\u017eab<\/em> kao \u017ertvi okolnosti, li\u0161enoj osobnog izbora i sloboda.\u00a0U brutalnim i represivnim re\u017eimima, kao \u0161to su Afganistan i Iran, gdje su \u017eene podvrgnute diktatu<\/a> radikalnih tvrdolinija\u0161a i prisiljene na no\u0161enje burki<\/em> i velova,\u00a0izbor pokrivanja bio je vezan uz muslimansku maramu.\u00a0Me\u0111utim, diktat takozvanog sekularizma koji tvrdi da je samo postojanje (\u017eene) bez hid\u017eaba<\/em> jednako njezinoj stvarnoj slobodi, u potpunosti nedostaje u mainstream medijskim narativima.\u00a0Ovaj oblik \u201eradikalnog sekularizma\u201c utjelovljuje\u00a0\u00a0jurisprudencija<\/a>\u00a0Europskog suda za ljudska prava (\u201eSud\u201c) u svojoj sudskoj praksi o \u017eenama i vjeri, u kojoj su \u017eene osporavale zabranu svog prava na no\u0161enje marame u razli\u010ditim okru\u017eenjima, ali su njihovi prigovori bili neuspje\u0161ni.\u00a0Sud je ostao pri stavu da dr\u017eava mora za\u0161tititi te \u017eene od \u201e\u0161tete\u201c vjere, odnosno \u201e\u0161tete\u201c koju im nanosi no\u0161enje hid\u017eaba<\/em>.\u00a0Umjesto da za\u0161tite \u017eene u dono\u0161enju svojih izbora (argument\u00a0\u201eslobode vjere\u201c<\/em>), Sud je umjesto toga odlu\u010dio \u201ediktirati\u201c da \u017eene mogu biti istinski autonomne samo ako imaju\u00a0\u00a0\u201eslobodu od vjere\u201c<\/em>.<\/p>\n

Stoga, iako su ti suprotstavljeni morali radikalni sami po sebi, njihov je utjecaj na dru\u0161tveno-politi\u010dko okru\u017eenje vrlo razli\u010dit \u2013 radikalno sekularno gledi\u0161te se zagovara umjesto da bude izlo\u017eeno ispitivanju u jednakoj mjeri kao i radikalno religiozno gledi\u0161te.\u00a0\u0160tovi\u0161e, kada iza\u0111u na vidjela iskustva \u017eena koje \u017eive u represivnim sustavima, mo\u017ee se \u010diniti da se \u201ereligiozni\u201c zahtjevi ovih nehumanih re\u017eima razgrani\u010de s onim \u0161to religija zapravo ka\u017ee.\u00a0\u010cak i povr\u0161na analiza kur’anskih naredbi jasno pokazuje da teolo\u0161ka osnova na kojoj fundamentalisti iznose svoje tvrdnje ne nalazi potporu u Kur’anu.\u00a0Gdje Kur’an predvi\u0111a, u poglavlju 24, stih 32, da \u017eene trebaju obuzdati svoje poglede i \u010duvati svoju \u010dednost,\u00a0upu\u0107uje mu\u0161karce da u\u010dine isto i prvo se obra\u0107a mu\u0161karcima u prethodnom stihu prije nego \u0161to se obra\u0107a \u017eenama.\u00a0Dok ovi stihovi daju smjernice \u017eenama da izaberu takvu odje\u0107u koja ne otkriva njihovu ljepotu, osim onoga \u0161to postaje o\u010dito, oni ne propisuju nikakve fizi\u010dke ili vremenske kazne po pitanju skromnosti, ostavljaju\u0107i stvar \u010dvrsto izme\u0111u osobe i Boga.\u00a0\u0160tovi\u0161e, Poglavlje 2, stih 257 jasno ka\u017ee da, \u201eNema prisile u vjeri\u201c.\u00a0Va\u017eno je da se \u010dak i \u010casnom Poslanikus.a.v.s.<\/sup> u poglavlju 88, stihovi 22-23 obra\u0107a samo kao \u201eopomenutom\u201c i da on nije \u201eodre\u0111en za upravitelja\u201c nad ljudima \u2013 tako da se postavlja pitanje \u2013 tko je postavio ove pogre\u0161no postavljene teze kao \u010duvare vjere\u00a0osim onoga \u0161to je iz toga o\u010dito da oni ne propisuju nikakve fizi\u010dke ili vremenske kazne po pitanju skromnosti, ostavljaju\u0107i to \u010dvrsto izme\u0111u osobe i Boga.<\/p>\n

Stoga je jasno da su ova dva morala ironi\u010dno suprotna vlastitoj stvari \u2013 religiozni moral je zapravo u suprotnosti s na\u010delima religije, a sekularni moral negira ideju istinske slobode.\u00a0Bez ovog konteksta i nijansi, mainstream narativi o hid\u017eabu<\/em> nenamjerno krive milijune \u017eena koje nose hid\u017eab<\/em> u podsvjesnim predrasudama ljudi \u0161irom svijeta.\u00a0Polariziraju\u0107i u\u010dinak ovoga na \u017eenu koja nosi hid\u017eab<\/em> bio je da moralni kompas koji je postavljen na na\u010din da je oslobodi, zapravo postaje onaj koji je zarobljava.\u00a0Rasprava o hid\u017eabu<\/em> stoga odr\u017eava za\u010darani i paradoksalan krug \u2013 popularni diskursi o temi ka\u017enjavaju nehumanost tzv. policijskog morala u ekstremisti\u010dkim vjerskim okru\u017eenjima jer otima \u017eeni osje\u0107aj slobode, a ipak je ideja \u201esekularne moralne policije\u201c slobodna ideja, iako nastavlja sabotirati slobodu \u017eene pa ju tjera prema vlastitom osje\u0107aju o ideji slobode.<\/p>\n

O autoru:\u00a0<\/strong>\u00a0Ayesha Mahmood Malik urednica je odjela za pravo i ljudska prava u \u010dasopisu \u201eReview of Religions\u201c.\u00a0Zanimaju je pravo i vjera, posebice islam i ljudska prava, uloga medija u izvje\u0161\u0107ivanju o kriznim situacijama, me\u0111unarodna ljudska prava i utjecaj vjere na radikalizaciju.\u00a0\u010cesto je govorila o ovim pitanjima u nacionalnim medijima i na raznim sveu\u010dili\u0161tima u Ujedinjenom Kraljevstvu, uklju\u010duju\u0107i Sveu\u010dili\u0161te u Oxfordu i London School of Economics.\u00a0Diplomirala je na Pravnom fakultetu Harvard.<\/em><\/p>\n

Povezan:<\/h3>\n