Bo\u017ei\u0107 je do\u0161ao. To je najljep\u0161e doba godine, ka\u017eu. Vesela atmosfera, bo\u017ei\u0107ni duh, ljubav i radost su zarazni. \u0160to vam se tu ne svi\u0111a! Za\u0161to se ne biste pridru\u017eili i \u0161irili i vi bo\u017ei\u0107no veselje?<\/p>\n
Isusa.s.<\/sup> je vrlo cijenjen i u kr\u0161\u0107anstvu i u islamu, zar ne? Pa \u0161to je lo\u0161e u tome da ga slavimo? Bo\u017ei\u0107 je vjerska svetkovina kojom se slavi ro\u0111enje \u010dovjeka za kojeg kr\u0161\u0107ani vjeruju da nije samo sin Bo\u017eji, ve\u0107 i sam Bog.<\/p>\n Jednostavno re\u010deno, kako ka\u017ee Hazreti Mirza Tahir Ahmadr.a.<\/sup> , \u201cTo je vjerska stvar. Kao takvog, ne biste ga trebali slaviti, jer va\u0161a religija nije kr\u0161\u0107anstvo; to je islam.\u201d.[i]<\/a><\/p>\n Dodu\u0161e tako je, ali Bo\u017ei\u0107 je jo\u0161 uvijek kulturni fenomen. Dakle, za\u0161to ne mo\u017eemo sudjelovati u kulturnim sve\u010danostima Bo\u017ei\u0107a?<\/p>\n Evo \u0161est razloga za\u0161to muslimani ne bi trebali slaviti Bo\u017ei\u0107, vjerski ili kulturno.<\/p>\n Donosimo nastavak tih razloga:<\/p>\n Uzvi\u0161eni Allah je vrlo jasan u vezi s tim. U vi\u0161e navrata u \u010casnom Kur’anu, On se odvaja od ideje da je Isus Njegov sin ili da Isus dijeli dio Njegovog bo\u017eanstva. U stvari, Allah Uzvi\u0161eni izra\u017eava ga\u0111enje zbog ovoga:<\/p>\n \u201eO sljedbenici Knjige, ne pretjerujte u svojoj vjeri, i ne recite o Allahu ni\u0161ta osim istinu. Uistinu je, Mesih Isa [Isus], sin Merjemin, samo Allahov poslanik i Njegova Rije\u010d koju je On poslao Merjemi, i du\u0161a od Njega. Zato vjerujte u Allaha i Njegove poslanike, i ne recite: \u201cTri.\u201d Prestanite, ovo je bolje za vas. Uistinu je Allah samo Jedan Bog. On je \u010dist da bi imao sina. Njemu pripada \u0161ta god je na nebesima i \u0161ta god je na Zemlji. A dovoljan je Allah kao staratelj.\u201c (\u010casni Kur’an, 4:172)<\/p>\n \u201eI (rekli su): \u201cUzvi\u0161ena je slava Gospodara na\u0161eg. On ne uzima ni \u017eene ni sina.\u201c (\u010casni Kur’an, 72:4)<\/p><\/blockquote>\n Isus tako\u0111er jasno obja\u0161njava na na\u010din da on nije bio doslovni sin Bo\u017eji ili sam Bog, ve\u0107 je epitet za njega kori\u0161ten kao simboli\u010dki izraz po\u0161tovanja prema njemu. \u010citanje po Ivanu 10:31-36:<\/p>\n \u201e\u017didovi ponovno pograbi\u0161e kamenje da ga kamenuju.\u00a0Isus im odgovori: \u00bbMnoga vam dobra djela O\u010deva pokazah. Za koje me od tih djela kamenujete?\u00ab\u00a0Odgovori\u0161e mu \u017didovi: \u00bbZbog dobra te djela ne kamenujemo, nego zbog hule: \u0161to ti \u2013 \u010dovjek \u2013 sebe Bogom pravi\u0161.\u00ab\u00a0Odgovori im Isus:\u00bbNije li pisano u va\u0161em Zakonu: Ja rekoh: bogovi ste! <\/em>Ako bogovima nazva one kojima je rije\u010d Bo\u017eja upravljena \u2013 a Pismo se ne mo\u017ee dokinuti \u2013 kako onda vi onome kog Otac posvetii posla na svijet mo\u017eete re\u0107i: \u2018Huli\u0161!\u2019 \u2013 zbog toga \u0161to rekoh: \u2018Sin sam Bo\u017eji!\u2019?\u201c<\/p><\/blockquote>\n Ovdje Isus izri\u010dito navodi da se svi Bo\u017eji glasnici, na koje je do\u0161la Bo\u017eja rije\u010d, smatraju pobo\u017enima u simboli\u010dkom smislu. Rimljanima 8:14 pokazuje da je isti simbolizam kori\u0161ten za izraz \u201csin Bo\u017eji\u201d.<\/p>\n \u010citamo: \u201eJer svi koji su vo\u0111eni Duhom Bo\u017ejim, to su sinovi Bo\u017eji.\u201d<\/p>\n \u201cBo\u017ei\u0107 je zapravo otkrivanje va\u0161eg unutarnjeg pogana\u201d, ka\u017ee povjesni\u010dar Kenneth C Davis.[ii]<\/a><\/p>\n Evan\u0111elja uop\u0107e ne spominju datum Isusova ro\u0111enja, a prvi kr\u0161\u0107ani uop\u0107e nisu bili zainteresirani za Isusovo ro\u0111enje. Tek tri stolje\u0107a nakon Isusova ro\u0111enja, kada je kr\u0161\u0107anstvo postalo slu\u017ebena religija Rimskog Carstva, Bo\u017ei\u0107 se prvi put slavio. Ni tada se nije naveliko slavilo. Bo\u017ei\u0107 je postao popularan tek 800. godine nove ere, kada je Karlo Veliki na Bo\u017ei\u0107 okrunjen za cara Rimskog Carstva.[iii]<\/a><\/p>\n Kako bi kr\u0161\u0107anstvo u\u010dinilo ugodnijim poganima, ranokr\u0161\u0107anski crkveni vo\u0111e asimilirali su poganske tradicije u svoje bo\u017ei\u0107ne sve\u010danosti.[iv]<\/a><\/p>\n Kako pi\u0161e njema\u010dki povjesni\u010dar Wolfgang Behringer, \u201cBo\u017ei\u0107, blagdan ‘ro\u0111endana Gospodnjeg’, slavi se 25. prosinca od 354. godine, vjerojatno kako bi se potisnuo ro\u0111endanski festival poganskog boga Sol Invictusa (Nepokoreno Sunce)\u201d.[v]<\/a><\/p>\n Stolje\u0107ima prije Isusova ro\u0111enja, poganski Europljani slavili su zimski solsticij, raduju\u0107i se dolasku du\u017eih dana i produ\u017eenoj sun\u010devoj svjetlosti. U Skandinaviji su Nordijci slavili Yule, zimski solsticij, kada bi o\u010devi i sinovi donosili ku\u0107i velike cjepanice i drve\u0107e koje bi palili kako bi im bilo toplo. Rimljani bi slavili ro\u0111endan Mitre, svoga boga sunca, 25. prosinca. Mitrin ro\u0111endan smatrao se najsvetijim danom u godini.[vi]<\/a><\/p>\n \u0160kotski antropolog Sir James George Frazer razotkriva i obja\u0161njava nevjerojatne sli\u010dnosti izme\u0111u poganskih tradicija i Bo\u017ei\u0107a.<\/p>\n Pi\u0161e:<\/p>\n \u201cPoganski su bili obi\u010daji da istoga dvadeset i petog prosinca slave ro\u0111endan Sunca, na koji su palili svjetla u znak sve\u010danosti. U tim sve\u010danostima sudjelovali su i kr\u0161\u0107ani. U skladu s tim, kada su lije\u010dnici Crkve shvatili da su kr\u0161\u0107ani naklonjeni ovom festivalu, savjetovali su se i odlu\u010dili da se pravo Ro\u0111enje slavi na taj dan… Stoga se \u010dini da je kr\u0161\u0107anska Crkva odlu\u010dila proslaviti ro\u0111endan svog Utemeljitelja na dan dvadeset i peti prosinca kako bi se predanost pogana sa Sunca prenijela na onoga koji se zvao Sunce pravednosti\u201d.[vii]<\/a><\/p><\/blockquote>\n On nastavlja:<\/p>\n \u201cPodudarnosti kr\u0161\u0107anskih i poganskih svetkovina preblizu su i prebrojne da bi bile slu\u010dajne. Oni ozna\u010davaju kompromis koji je Crkva u \u010dasu svog trijumfa bila prisiljena napraviti sa svojim pobije\u0111enim, ali jo\u0161 uvijek opasnim suparnicima.\u201d<\/p><\/blockquote>\n Zbog svoje previ\u0161e o\u010dite povezanosti s poganskim ritualima i Bo\u017ejeg ga\u0111enja idolopoklonstva u kr\u0161\u0107anskim i muslimanskim tradicijama, muslimani \u2013 i kr\u0161\u0107ani \u2013 trebali bi se suzdr\u017eavati od bilo koje tradicije povezane s Bo\u017ei\u0107em, uklju\u010duju\u0107i ukra\u0161avanje bo\u017ei\u0107nih drvca, imele, badnjaka, bo\u017ei\u0107nih pjesama, itd.<\/p>\n \u010cetvrti Kalif navodi:<\/p>\n \u201cRo\u0111endani sami po sebi nisu islamska tradicija. U ranim stolje\u0107ima svjetlosti, kada je islam bio \u010dist, kada je islam bio sve za \u0161to je stvoren, nitko nikada nije odr\u017eavao ro\u0111endane u znak sje\u0107anja na bilo koga. Na primjer, ro\u0111endan \u010casnog Poslanika Muhammedas.a.v.s. \u2013 koji je bio utemeljitelj islama \u2013 nikada nisu slavili njegovi sljedbenici, sljedbenici njegovih sljedbenika, sljedbenici koji su slijedili u generacijama koje su uslijedile.<\/p>\n \u201cTo je zapadnja\u010dki koncept povezan s islamom, i na\u017ealost u zapadnim tradicijama. To su samo proslave koje stvaraju neodgovornost, a ne odgovornost; ponekad stvaraju nered; ponekad stvaraju poreme\u0107aje mira.\u201d[viii]<\/a><\/p><\/blockquote>\n Kao \u0161to je ranije spomenuto, prvi Isusovi sljedbenici nisu bili ni najmanje zainteresirani za slavljenje Isusovog ro\u0111enja, niti se u Evan\u0111eljima ili ranokr\u0161\u0107anskoj literaturi spominje da su Isusa.s. ili njegovi u\u010denici slavili njegovo ro\u0111enje.[ix]<\/a><\/p>\n Evan\u0111elja ne spominju izri\u010dito datum Isusova ro\u0111enja. Me\u0111utim, \u010ditamo u Luki 2,7-8 da je Marija \u201crodila svog prvoro\u0111enca, sina. Zamotala ga je u krpe i smjestila u jasle, jer za njih nije bilo mjesta u svrati\u0161tu. I pastiri su \u017eivjeli u poljima u blizini, \u010duvaju\u0107i no\u0107u svoja stada.\u201d<\/p>\n Ovdje utvr\u0111ujemo da je Marija morala roditi Isusa vani na otvorenom, jer joj nisu dali da se smjesti u svrati\u0161te. Tako\u0111er je novoro\u0111e Isusa smjestila u vanjske jaslice kao improviziranu kolijevku.<\/p>\n Prosje\u010dna niska temperatura u Betlehemu pokraj prosinca iznosi od 4 do 6 stupnjeva Celzijusa, a ki\u0161a u prosincu pada u prosjeku 11 dana.[x]<\/a><\/p>\n Je li mogu\u0107e da bi \u017eena mogla roditi na otvorenom u gotovo niskim vremenskim uvjetima dok je vjerojatno padala ki\u0161a? Mo\u017ee li novoro\u0111en\u010de pre\u017eivjeti u ovako te\u0161kim vremenskim uvjetima? \u010cini se vrlo nevjerojatnim.<\/p>\n Tako\u0111er, za\u0161to bi Marija u te\u0161koj trudno\u0107i putovala gotovo 100 milja, od Nazareta do Betlehema, po ledenoj hladno\u0107i? \u010cak i kr\u0161\u0107anski znanstvenici priznaju da je malo vjerojatno da bi Marija putovala zimi dok je trudna.<\/p>\n Dr Henry M Morris, kr\u0161\u0107anski apologeta i autor knjige The Defender\u2019s Study Bible, pi\u0161e:<\/p>\n \u201cVjerojatnije vrijeme bi bilo potkraj rujna, vrijeme godi\u0161nje Svetkovine sjenica, kada je takvo putovanje bilo op\u0107enito prihva\u0107eno. Stoga se prili\u010dno \u010desto vjeruje (iako nije sigurno) da je Isusovo ro\u0111enje bilo u zadnjim danima rujna.\u201d[xi]<\/a><\/p><\/blockquote>\n \u010casni Kur’an tako\u0111er ukazuje na veliku vjerojatnost da je Isusa.s. ro\u0111en mnogo prije zime. Uzvi\u0161eni Allah navodi u 19. poglavlju, ajeti 23-26:<\/p>\n \u201cI ona ga je zanijela, i povukla se s njim na daleko mjesto. I poro\u0111ajni bolovi je dovedo\u0161e do stabla palme. Ona re\u010de: \u201cO! Da sam umrla prije ovoga i da sam postala potpuno zaboravljena!\u201d Onda (jedan glasnik) ni\u017ee nje zovnu je: \u201cNe \u017ealosti se. Tvoj Gospodar je u\u010dinio da ni\u017ee tebe poto\u010di\u0107 pote\u010de. I potresi prema sebi granu palme \u2013 i ona \u0107e baciti na tebe svje\u017ee hurme.\u201c<\/p><\/blockquote>\n Prema \u010casnom Kur’anu, Isusovo ro\u0111enje dogodilo se u vrijeme kada su svje\u017ee hurme prona\u0111ene na palmama u Judeji. Hurme u toj regiji ne rastu niti sazrijevaju zimi. Prema najve\u0107oj i najpopularnijoj izraelskoj web stranici za vijesti i sadr\u017eaj, Ynet News, “Sezona \u017eetve datuma po\u010dinje krajem srpnja i zavr\u0161ava se u listopadu” u Palestini\/Izraelu (izraelski datumi osvajaju svijet, Ynetnews).<\/p>\n Dakle, Isusa.s. je najvjerojatnije ro\u0111en od srpnja do listopada, zbog \u010dega je besmisleno slaviti njegovo ro\u0111enje 25. prosinca.<\/p>\n Od ukupnog broja kr\u0161\u0107ana na svijetu, njih 12 posto slavi Bo\u017ei\u0107 7. sije\u010dnja, vjeruju\u0107i da je to pravi Isusov datum ro\u0111enja. Pravoslavno kr\u0161\u0107anstvo, tre\u0107a najve\u0107a kr\u0161\u0107anska denominacija s procijenjenih 260 milijuna sljedbenika, slijedi julijanski kalendar dok ostatak kr\u0161\u0107anstva slijedi gregorijanski kalendar.<\/p>\n Da bismo razumjeli ovaj nesklad, nu\u017ena je kratka lekcija iz povijesti. Godine 325. n.e., kada se sastao koncil u Niceji kako bi raspravljao o Isusovom bo\u017eanstvu, tako\u0111er su trebali standardizirati datum najva\u017enijeg crkvenog blagdana, Uskrsa. Da bi to u\u010dinili, odlu\u010dili su ga temeljiti na julijanskom kalendaru, solarnom kalendaru koji je rimski vladar Julije Cezar usvojio 46. pr.n.e.<\/p>\n Me\u0111utim, julijanski je kalendar precijenio duljinu sun\u010deve godine za oko 11 minuta. Naravno, kalendar i solarna godina postajali su sve vi\u0161e neuskla\u0111eni kako su stolje\u0107a odmicala.<\/p>\n Nepodudarnost u datumima kr\u0161\u0107anskih praznika postala je toliko drasti\u010dna da je 1582. godine papa Grgur XIII sazvao grupu astronoma i predlo\u017eio novi kalendar, poznat kao gregorijanski kalendar.<\/p>\n Ve\u0107ina kr\u0161\u0107anskog svijeta usvojila je novi gregorijanski kalendar jer je rije\u0161io neslaganja u datumima kr\u0161\u0107anskih blagdana. Ali pravoslavna crkva, koja se rascijepila u vlastiti ponor kr\u0161\u0107anstva tijekom Velikog raskola 1054., usprotivila se promjeni.<\/p>\n Prihva\u0107anje gregorijanskog kalendara zna\u010dilo bi prihva\u0107anje povremenog preklapanja izme\u0111u Pashe i Uskrsa, \u0161to je bilo protivno svetim tekstovima pravoslavnog kr\u0161\u0107anstva. Dakle, pravoslavna crkva je odbacila gregorijanski kalendar i nastavila se oslanjati na julijanski kalendar. Za pravoslavne kr\u0161\u0107ane nastavilo se kalendarsko pomicanje i danas postoji 13-dnevna razlika izme\u0111u dva kalendara, pa je pravoslavni Bo\u017ei\u0107 7. sije\u010dnja.[xii]<\/a><\/p>\n \u010casni Poslanik Muhammeds.a.v.s.<\/sup> izri\u010dito je uputio: \u201cOnaj koji opona\u0161a druge osim nas [u vjeri i vjerskim obredima] nije me\u0111u nama. Ne opona\u0161ajte \u017didove i kr\u0161\u0107ane.\u201d[xiii]<\/a><\/p>\n Opet je izjavio:<\/p>\n \u201cOnaj tko opona\u0161a bilo koje ljude [u njihovim postupcima] smatra se jednim od njih.\u201d[xiv]<\/a><\/p><\/blockquote>\n Obe\u0107ani Mesijaa.s. <\/sup>nagla\u0161ava ovu to\u010dku kada navodi:<\/p>\n \u201cKako je sramotno to \u0161to se zna da je netko iz Ummeta veli\u010danstvenog Poslanikas.a.v.s.<\/sup>, a provodi \u017eivot kao nevjernik.\u201d[xv]<\/a><\/p><\/blockquote>\n Muslimani koji \u017eive u zapadnim zemljama ne bi trebali trpjeti kompleks inferiornosti u pogledu svoje vjere. Njihovo uvjerenje u islam trebalo bi biti toliko sna\u017eno da iskorijeni svaki pritisak da se prilagodi ili oblikuje neislamskim kulturnim normama drugih kultura.<\/p>\n Hazreti Mirza Masroor Ahmada.b.a<\/sup> , peti Kalif odlu\u010dno izjavljuje:<\/p>\n \u201cZa nas je bitno da ne nosimo nikakav oblik kompleksa inferiornosti, ni djece, ni starijih. Mi tvrdimo da smo mi ljudi koji \u0107e donijeti vjersku i duhovnu revoluciju u svijetu. Dakle, samo oni ljudi mogu donijeti ovu vjersku i duhovnu revoluciju, koji su slobodni od svih vrsta kompleksa inferiornosti.\u201d[xvi]<\/a><\/p><\/blockquote>\n a?<\/a>Zavr\u0161ne bilje\u0161ke:<\/strong><\/p>\n [i]<\/a> Dje\u010dji razred [program na MTA], Fazl d\u017eamija, snimljeno 27. travnja 1991. Isus je vrlo cijenjen i u kr\u0161\u0107anstvu i u islamu, zar ne? Za\u0161to se ne biste i vi pridru\u017eili bo\u017ei\u0107no veselje?<\/p>\n","protected":false},"featured_media":2166,"parent":0,"template":"","tags":[27,28],"article-cat":[346],"topics":[23],"authors":[],"content_source":[],"class_list":["post-2165","articles","type-articles","status-publish","has-post-thumbnail","hentry","tag-bozic","tag-isus","article-cat-al-hakam","topics-krscanstvo"],"acf":[],"yoast_head":"\n\n
Isus nije bio sin Bo\u017eji ili utjelovljeni Bog<\/strong><\/h2>\n<\/li>\n<\/ol>\n
\n
Bo\u017ei\u0107 je poganski praznik<\/strong><\/h2>\n<\/li>\n<\/ol>\n
\n
Muslimani ne slave ro\u0111endane proroka, kao ni rani kr\u0161\u0107ani<\/strong><\/h2>\n<\/li>\n<\/ol>\n
\n
Biblija i \u010casni Kur’an potvr\u0111uju da Isus nije ro\u0111en 25. prosinca (ili \u010dak zimi)<\/strong><\/h2>\n<\/li>\n<\/ol>\n
\n
Sami kr\u0161\u0107ani se ne sla\u017eu oko to\u010dnog datuma Isusovog ro\u0111enja<\/strong><\/h2>\n<\/li>\n<\/ol>\n
\n
Poslanik Muhammed nam je zabranio opona\u0161anje kr\u0161\u0107ana ili \u017didova<\/strong><\/h2>\n<\/li>\n<\/ol>\n
Povezan:<\/h3>\n
\n
\n
\n[ii]<\/a> Neo\u010dekivano podrijetlo popularnih bo\u017ei\u0107nih tradicija, CBS News
\n[iii]<\/a> Porijeklo Bo\u017ei\u0107a: poganski obredi, pijana veselja i vi\u0161e, Newsweek
\n[iv]<\/a> Gerd Schwerhoff, “Festivali”, u: Brill’s Encyclopedia of the Middle Ages
\n[v]<\/a> Behringer, Wolfgang, \u201cBo\u017ei\u0107\u201d, u: Encyclopedia of Early Modern History Online
\n[vi]<\/a> Povijest Bo\u017ei\u0107a, History Channel
\n[vii]<\/a> Sir James George Frazer, Zlatna grana, Ch. 37, Oriental Religions in the West
\n[viii]<\/a> Sesija pitanja i odgovora, snimljena 25. studenog 1984., Fazl d\u017eamija
\n[ix]<\/a> Za\u0161to je Bo\u017ei\u0107 25. prosinca?, Washington Post
\n[x]<\/a> AccuWeather
\n[xi]<\/a> Bilje\u0161ke za Luku 2:8,13
\n[xii]<\/a> Izvor: \u201eZa\u0161to neki ljudi slave Bo\u017ei\u0107 u sije\u010dnju\u201c, National Geographic
\n[xiii]<\/a> D\u017eami’ al-Tirmizi, Poglavlja o tra\u017eenju dozvole, 2695
\n[xiv]<\/a> Sunan Abi Dawood, Knjiga o odje\u0107i, 4031
\n[xv]<\/a> Malfuzat [Urdu], Vol. 2, str. 187, Objavljeno 1985.
\n[xvi]<\/a> Propovijed u petak, 22. lipnja 2012.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"