{"id":1335,"date":"2020-04-27T13:39:46","date_gmt":"2020-04-27T13:39:46","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ahmadiyya-islam.org\/hr\/?post_type=articles&p=1335"},"modified":"2022-02-18T11:50:28","modified_gmt":"2022-02-18T11:50:28","slug":"ljudske-vrijednosti","status":"publish","type":"articles","link":"https:\/\/www.ahmadiyya-islam.org\/hr\/clanci\/ljudske-vrijednosti\/","title":{"rendered":"Ljudske vrijednosti"},"content":{"rendered":"

Slu\u017ebeni prijepis povijesnog obra\u0107anja odr\u017eanog od Njegove Svetosti, Hazreti Mirze Masroora Ahmadaa.b.a.<\/sup>, Svjetskog poglavara muslimanskezajednice Ahmadije, na posebnom prijamu u zgradi Sir Johna A. McDonalda u Kanadskom nacionalnom parlamentu 17. listopada 2016. ukanadskom glavnom gradu, Ottawi.<\/em><\/p>\n

Nakon recitiranja Tashahhuda, Ta\u2019awwuza i Bismillaha, Hazreti Mirza Masroor Ahmada.b.a.<\/sup>, Peti Kalifa, Svjetski poglavar muslimanske zajednice Ahmadije rekao je:<\/strong><\/p>\n

\u201eBismillahir Rahmanir Raheem<\/em> \u2013 u Ime Allaha, Milostivog, Samilosnog. Sviuzvi\u0161eni gosti, assalamo alaikum wa rahmatullahe wa barakatohu \u2013 mir i blagoslovi Allahovi neka budu nad svima vama.<\/p>\n

\u0160tovi\u0161e, neovisno o razli\u010ditim pozadinama, vjerujem da na osnovi \u010dovje\u010danstva, svi smo okupljeni zajedno, i trebali bismo zato biti ujedinjeni. Svi ljudi i sve organizacije moraju kolektivno nastojati podr\u017eati ljudske vrijednosti, te te\u017eiti pravljenju svijeta u kojem \u017eivimo boljim i mnogo harmoni\u010dnijim mjestom. Posljedi\u010dno, ako ljudske vrijednosti i ljudska prava nisu podr\u017eane u nekoj zemlji ili regiji, to ima utjecaj nadruge strane svijeta i takvo krivo djelovanje se mo\u017ee pro\u0161iriti dalje.<\/p>\n

Obrnuto, ako postoji dobrota, \u010dovje\u010dnost i blagostanje u jednom dijelu svijeta, to \u0107e imati pozitivan u\u010dinak na druga dru\u0161tva i druge ljude. Kao rezultat modernih oblika komunikacije i transporta, svi smo mnogo bli\u017ei jedni drugima i nismo vi\u0161e ograni\u010deni i ome\u0111eni zemljopisom. Ipak, \u010dudan je i tragi\u010dan paradoks da unato\u010d tome \u0161to smo povezaniji nego ikad prije, zapravo se udaljavamo svakog dana sve vi\u0161e. Ekstremno je \u017ealosno, te je izvor patnje, da umjesto ujedinjenja i \u0161irenja ljubavi me\u0111u \u010dovje\u010danstvom, svijet pridaje daleko vi\u0161e pa\u017enje \u0161irenju mr\u017enje, okrutnosti i nepravde.<\/p>\n

Ljudi nisu spremni preuzeti vlastitu odgovornost za svoje pogre\u0161ke i takosvaki individualac krivi druge i smatra podjelu i sukobe svijeta pogre\u0161kom svih drugih osim njih samih. Posljedi\u010dno, prolazimo kroz vrijeme velike nesigurnosti i nitko ne mo\u017ee stvarno razumijeti kakve \u0107e biti posljedice na\u0161ih djela, ni kratkoro\u010dno, a ni dugoro\u010dno.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

U ovo doba, kad se strah od islama \u0161iri \u0161irom svijeta, dozvolite mi da vas sve uvjerim da islam nije \u0161to ina\u010de vidite ili \u010dujete prezentirano u medijima. \u0160to se mog znanja o islamu ti\u010de, ja znam samo za onaj islam \u010dija se u\u010denja baziraju na njegovom imenu. Doslovno zna\u010denje rije\u010di \u2018islam\u2019 je mir, ljubav i harmonijai sva se njegova u\u010denja temelje na ovim plemenitim vrijednostima. Me\u0111utim, na\u017ealost, ne mo\u017ee se pore\u0107i da postoje neke muslimanske skupine, \u010dija suvjerovanja i djela u potpunoj suprotnosti s ovime. U potpunom kr\u0161enju islamskih fundamentalnih u\u010denja, oni \u010dine najokrutnije nasilje i terorizam u njegovo ime. U svijetlu ovog, sada bih trebao poku\u0161ati podijeliti s vama islamska istinska imiroljubiva u\u010denja.<\/p>\n

Ovo cijenjeno mjesto, gdje ste me hrabro pozvali, nije ku\u0107a religije ivjerojatno je me\u0111u vama mnogo onih koji nisu osobno zainteresirani za religiju. Me\u0111utim, u va\u0161im kapacitetima kao donosiocima zakona, ponekad \u0107ete se suo\u010diti s pitanjima koja utje\u010du na sljedbenike religije. U ovom kontekstu, \u010casni Kur\u2019an kategori\u010dki navodi u poglavlju 2, stihu 257 da \u201enema prisile u vjeri\u201c. Kakojasna, bistra i nedvosmislena tvrdnja koja osvjetljava slobodu misli, slobodu religije i slobodu savijesti. Stoga, moje vjerovanje i moje u\u010denje je da svaka osoba, u svakom selu, gradu, mjestu ili zemlji ima neosporivo pravo izabratisvoju religiju, te ju prakticirati.<\/p>\n

Nadalje, svaki pojedinac ima pravo miroljubivo propovijedati i propagirati svojeu\u010denje drugima. Ove slobode bi trebale biti zajam\u010dene kao osnovna ljudska prava, pa se tako zakonodavne skup\u0161tine ili vlade ne bi trebale neopravdano mije\u0161atiu takva pitanja, ina\u010de \u0107e postojati rizik da \u0107e njihovo nametanje biti vi\u0111eno kao izvor provokacije i voditi frustraciji i ozloje\u0111enosti. Na\u017ealost, u dana\u0161njem svijetu, vidimo kako se muslimanske vlade same mije\u0161aju u takva osobna pitanja i to je korijenski uzrok nestabilnosti i sukoba u tim dr\u017eavama. Jedini koji imaju koristi od toga su ekstremisti\u010dki religijski klerici i ratoborci koji iskori\u0161tavaju frustracije ljudi promoviraju\u0107i barbarsko nasilje i nerazumne sukobe. Me\u0111utim, ne mo\u017ee se re\u0107i da zapadne vlade, koje tvrde da su istinski demokratske, potpuno nevine ida ih se ne mo\u017ee kriviti. Radije, ovdje na zapadu, tako\u0111er vidimo da se ponekad donose zakoni i pravila koja su u sukobu sa zapadnja\u010dkim tvrdnjama da su svjetionik jedinstvene religijske slobode i tolerancije.<\/p>\n

Zakoni su ponekad kreirani tako da su kontradiktorni pogledu da je svaka osoba u zapadnom svijetu slobodna vjerovati \u0161to god on ili ona \u017eeli i imati slobodu \u017eivjeti miroljubivo prema njegovoj ili njezinoj vjeri. Nije mudro od vlada ili parlamenata postavljati restrikcije na temelju religijskih praksi ili vjerovanja ljudi. Na primjer, vlada ne bi trebala brinuti o tome koji oblik odje\u0107e \u017eena bira nositi. Ne bi trebali donositi odredbe koje odre\u0111uju kako bi mjesto bogoslu\u017eja trebalo izgledati. Ako pretjeraju u ovom na\u010dinu, bit \u0107e to uzrok nemira i podizanja frustracija me\u0111u njihovim ljudima. Takva pritu\u017ebe \u0107e se nastaviti pogor\u0161avati ako se ne kontroliraju i na kraju \u0107e ugroziti mir dru\u0161tva. Naravno, ne zagovaram da bi ljudi s ekstremisti\u010dkim pogledima trebali biti tolerirani ili slobodni ostvarivati svoja vjerovanja.<\/p>\n

Gdje god i kad god netko koristi svoju religiju da opravda okrutnost i nepravdu, ili da prisvoji prava drugih, ili da se pona\u0161a protivno dr\u017eavi, ili nana\u010din koji utje\u010de na sigurnost nacije, zasigurno je odgovornost vlade i vlasti da \u010dvrsto zaustavi takve zle prakse. U takvim okolnostima, u potpunosti je opravdano i primjereno za vladu, parlamentarce i druge relevantne vlasti da osiguraju da takvi ljudi budu iskorijenjeni i ka\u017enjeni u skladu sa zakonom zemlje. \u0160tovi\u0161e, po mom mi\u0161ljenju, ono \u0161to je pogre\u0161no jest da se dr\u017eava nepotrebnomije\u0161a u miroljubivo no\u0161ena religijska vjerovanja i prakse. Islam koji mi znamo i prakticiramo u\u010di da je ljubav prema svojoj zemlji osnovni dio na\u0161e vjere kao muslimana. Prema islamu, ne\u010dija zemlja je ona u kojoj on \u017eivi i \u010dije koristi u\u017eiva, i kad je takvo u\u010denje integrirano u muslimansko srce i um, za njega nije mogu\u0107e da misli zlo ili da \u017eeli ikakvu \u0161tetu svojoj zemlji.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Nadalje, islam u\u010di da ne samo da bi zakon zemlje trebao kazniti svakoga tko se pona\u0161a protivno svojoj zemlji, ve\u0107 da \u0107e tako\u0111er takvi ljudi do\u0107i pred Sud Boga Svemogu\u0107eg i polagati Mu ra\u010dune za svoja nedjela i neodanost. Stoga nema potrebe bojati se pravog muslimana i nema potrebe za vladu da donosi zakone koji naru\u0161avaju relativno mala religijska pitanja ili prakse, kojene stvaraju \u0161tetu niti opasnost \u010dlanovima javnosti ili dr\u017eavi. Donositi zakone o takvim pitanjima mo\u017ee jedino biti opisano kao nepotrebno upletanje i invazijana one slobode za koje Zapad tvrdi da je \u0161ampion \u2013 pravo svake osobe je da \u017eivi sa slobodom i osobnom autonomijom. Nesumnjivo, takve nepravedne intervencije ne mogu imati nikakav pozitivan utjecaj, nego samo mogu voditi frustraciji, nemiru i razdoru. Zadatak je vlada i parlamentaraca, kao \u010duvara svojih nacija, da donose zakone na na\u010din koji daje prava njihovim gra\u0111anima, a ne da od njih ta prava uzima. Ovo bi trebalo biti napravljeno posvuda, nediskriminiraju\u0107e, tako da prava svih ljudi, bili oni muslimani, kr\u0161\u0107ani, \u017didovi, hindusi ili ljudi bilo koje druge vjere, uklju\u010duju\u0107i one koji nisu religiozni, budu uzdignuta i zajam\u010dena u svako vrijeme.<\/p>\n

Kao \u0161to sam ve\u0107 rekao, uzrok je duboke \u017ealosti da su i u muslimanskom svijetu, a tako\u0111er i u nekim razvijenim nemuslimanskim zemljama, donesene odre\u0111ene politike koje potkopavaju ove sr\u017ene slobode, \u0161to je zauzvrat prouzro\u010dilo pritu\u017ebe me\u0111u segmentima javnosti. Nadalje, umjesto da te\u017eepovr\u0161nom odobravanju, trebali bi sagledati \u0161iru sliku i kako mogu donijeti mirsvojim nacijama i osigurati da njihova zemlja i \u0161iri svijet postane ujedinjen i da se pove\u0107ava blagostanje. Ipak na\u017ealost, umjesto zauzimanja dugoro\u010dnog stava, \u010dini se da se ve\u0107ina vo\u0111a i vlada pridru\u017euje nezdravoj utrci za mo\u0107i i bitci za isticanjem svoje dominacije nad drugima.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Posljedi\u010dno, oni se sve vi\u0161e uple\u0107u u osobna i religiozna pitanja svojih gra\u0111ana zbog te \u017ee\u0111i za superiorno\u0161\u0107u i kontrolom. Takve politike nisu mudre i nepotrebno su sredstvo daljnje destabilizacije svijeta, posebice ako uzmemo u obzir da se ve\u0107 suo\u010davamo s toliko mnogo problema i pitanja koja prijete miru dru\u0161tva. Na primjer, re\u010deno je da je klimatska promjena ogromna prijetnja na\u0161oj civilizaciji. Jo\u0161 jedno goru\u0107e pitanje je ekonomska nesigurnost s kojom se svijet suo\u010dava. Dalje, i op\u0107enitije, postoji problem porasta nedostatka mira i sigurnosti u mno\u0161tvu svijeta. Svi su ovi problemi rezultati nepravednih politika, nejednakosti i manjka ravnote\u017ee. Ako uzmemo problem klimatske promjene, vidimo da je veliki uzrok globalnom zatopljenju bila industrijska revolucija na Zapadu i \u010dinjenica da su \u0161ume i flora prekomjerno iskori\u0161tavane.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Tek sada kad su se takve zemlje u potpunosti razvile, mogu li biti sretne pozvati na redukciju ispu\u0161tanja ugljika ili druge industrijske rekstrikcije. Me\u0111utim, takve regulacije mogu usporiti i obuzdati razvoj i rast sile u nastajanju kao \u0161to su Indija i Kina. A i te rastu\u0107e nacije mogu isto tako vidjeti te restrikcije kao licemjerne, nepo\u0161tene i kao poku\u0161aj povijesnih dominantnih snaga da ih zaustave u razvoju i preispitivanju globalnog reda. Dakle, pitanje klimatske promjene zapravo nije samo pitanje okoli\u0161a, nego doprinosi i svjetskom nedostatku mira i pove\u0107ava ozloje\u0111enost me\u0111u nacijama.<\/p>\n

Sli\u010dno tomu, u pogledu globalne financijske krize, mnogi stru\u010dnjaci priznaju da su vlade dugo donosile nemudre politike i da je dana\u0161nja fiskalna nesigurnost sada dosegnula razinu na kojoj prijeti miru svijeta. Tu su tako\u0111er mnogi drugi faktori koji pridonose svjetskom nedostatku mira i na\u017ealost su mnogi povezani sa sebi\u010dnim slu\u017eenjem, te nepravednim politikama koje su implementirane od strane odre\u0111enih zemalja. Kako god, krajnji rezultat razli\u010ditih rizika i globalnih prijetnji je da se svijet brzo kre\u0107e prema nezamislivoj katastrofi. Zbog trenutne nestabilnosti, i svjetske vlade i \u010dlanovi javnosti postaju sve vi\u0161e anksiozni i zabrinuti.<\/p>\n

Postoji toliko problemati\u010dnih pitanja da svijet vi\u0161e ne zna kojima dati prednost. Bi li se prvo trebali fokusirati na globalno zatopljenje i klimatske promjene? Ili bi se trebali baviti financijskom krizom? Ili bi trebali dati prednost borbi protiv terorizma, ratovanja i ekstremizma? Ili bi se trebali fokusirati na posljednje doga\u0111aje u Siriji, gdje se Rusija i Sjedinjene Dr\u017eave otvoreno sukobljavaju? Ili bi trebali pridati pa\u017enju, novijem, direktnom sukobu SAD-a i Jemena?<\/p>\n

Osobno, moj je pogled da je najkriti\u010dniji i da stvara najvi\u0161e pritiska, problem s kojim se suo\u010davamo, nedostatak mira u svijetu. I od velike je \u017ealosti da su muslimanske zemlje centar takvih nestabilnosti i nereda, iako im je njihova religija dala besprimjerna u\u010denja kako uspostaviti i odr\u017eati mir. Na primjer, upoglavlju 23, stihu 9 \u010casnog Kur\u2019ana stoji da je pravi musliman osoba koja ispunjava svoje sporazume i obaveze koje su im bile povjerene. Predatiklju\u010deve za vladu ogromno je povjerenje, pa tako vi\u0111amo \u010delnike dr\u017eava kako se zavjetuju da \u0107e slu\u017eiti svojim nacijama vjerno i s apsolutnom pravdom. Na\u017ealost, u mnogo slu\u010dajeva takvi \u010dasni zavjeti pokazuju se \u0161upljim rije\u010dima kojih se ne dr\u017ei, a da se slijede ova Kuranska u\u010denja, nikada ne bismo vidjeli podjelu ili sukob izme\u0111u javnosti i njihovih vlada. Nadalje, u poglavlju 5, stihu 9 \u010casnog Kur\u2019ana stoji da i ako je osoba ili nacija u neprijateljstvu s drugim, trebali bi se prema njima odnositi u potpunosti po\u0161teno i pravedno, neovisno oposljedicama jer je to ono \u0161to Allah Svemogu\u0107i \u017eeli.<\/p>\n

Ipak danas, umjesto pravde, svjedo\u010dimo nepravdi na svakoj razini dru\u0161tva, i me\u0111u ljudima i me\u0111u nacijama. Takve nejednakosti i zanemarivanja pravednosti su izravan doprinos svjetskom nedostatku sigurnosti. U poglavlju 49, stihu 9 \u010casnog Kur\u2019ana stoji da ako su dvije strane ili nacije u stanju sukoba, onda bi njihovi susjedi i saveznici trebali te\u017eiti postizanju izmirenja. Ako mir ne mo\u017ee biti postignut kroz dijalog, onda bi se druge nacije trebale ujediniti protiv onoga tkovr\u0161i nepravdu i iskoristiti silu da ga zaustave. Jednom kad agresor usvoji mir, ne treba ga poni\u017eavati niti nad njim trebaju biti provedene nepo\u0161tene sankcije. Radije, u interesu po\u0161tenja i dugotrajnog mira, treba im biti dozvoljeno danastave dalje kao slobodno dru\u0161tvo.<\/p>\n

Kad pristupamo trenutnim sukobima u muslimanskom svijetu, jasno je da ovo pravilo ujedinjenja protiv onih koji te\u017ee potkopavanju mira nije uzeto u obzir. Da su susjedne zemlje htjele nepristrano posredovati i staviti na stranu svoje vlastite interese, situacija bi odavno bila uzdr\u017eana. Me\u0111utim, nije samo krivica muslimanskih nacija, nego i ostalih zemalja koje \u017eive u ovom na\u0161em globalnom selu, ta koja je doprinjela neredu. Da su se velesile pona\u0161ale nepristrano i iskreno svakog puta, ne bismo vidjeli toliko razdora i ne bismo vidjeli pojavu Daesha i ekstremisti\u010dkih pobunjeni\u010dkih skupina u zemljama poput Sirije i Iraka. Na\u017ealost, neke velesile nisu igrale svoju ulogu u uspostavljanju mira, nego sudonijele nepo\u0161tene politike u svrhu slu\u017eenja njihovim vlastitim interesima.<\/p>\n

Na primjer, odre\u0111ene zapadnja\u010dke zemlje su uvijek imale interesa u naftnim rezervama arapskog svijeta i taj je interes motivirao njihove politike tijekom dugog razdoblja. Dalje, prodali su ogromne zalihe oru\u017eja muslimanskim zemljama bez uzimanja u obzir potencijalne posljedice. Ovo \u0161to govorim nije ni\u0161ta novo ili prikriveno, dapa\u010de, dobro je dokumentirano. Na primjer, nedavno izvje\u0161\u0107e Amnesty Internationala objavljenog u prosincu 2015. tvrdi da su \u201edesetlje\u0107a bezobzirne trgovine oru\u017ejem\u201c doprinjele terorizmu po\u010dinjenom odstrane Daesha. Navodi da se ve\u0107ina oru\u017eja kojim se koristi Daesh originalno proizvedena u Sjedinjenim Dr\u017eavama i Rusiji.<\/p>\n

Nadalje, Patrick Wilcken, istra\u017eiva\u010d kontrole oru\u017eja u amnestiji zaklju\u010dio je izvje\u0161\u0107e ustvr\u0111uju\u0107i:<\/p>\n

\u201eOgromno i raznoliko naoru\u017eanje kojim se koristi ISIS je \u0161kolski primjer kako bezobzirna trgovina oru\u017ejem snabdjeva gorivom zvjerstva masivnog razmjera.\u201c<\/p>\n

Zasigurno, op\u0107e je poznato da muslimanske zemlje nemaju tvornice sofisticiranog oru\u017eja koje se koristi na Srednjem istoku, pa je velika ve\u0107ina naoru\u017eanja koje se koristi u muslimanskom svijetu uvezena izvana. Da suvelesile zaustavile trgovinu oru\u017ejem i osigurale da se prekinu ostale linije opskrbe zara\u0107enih vlada, pobunjenika i terorista, takvi bi se sukobi dovelido brzog zaklju\u010dka. Na primjer, dobro je poznato da Saudijska Arabija koristi oru\u017eje kupljeno od Zapada u svom ratu s Jemenom, u kojem tisu\u0107e nevinihcivila, uklju\u010duju\u0107i \u017eene i djecu, bivaju ubijene i toliko se uni\u0161tenja kuje. \u0160to \u0107e biti krajnji rezultat takve trgovine oru\u017ejem?<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Ljudi Jemena, \u010diji \u017eivoti i budu\u0107nost bivaju uni\u0161tenima, ne\u0107e samo nositi mr\u017enju i tra\u017eiti osvetu prema Saudijskoj Arabiji, nego \u0107e tako\u0111er nositi mr\u017enju i prema opskrbljiva\u010dima oru\u017eja Saudijske Arabije i Zapada op\u0107enito. Ostavljeni bez nade i vjerojatnosti za budu\u0107nost, te svjedo\u010de\u0107i naju\u017easnijim brutalnostima, \u010dlanovi njihove mlade\u017ei bit \u0107e skloni radikalizaciji i u tom pogledu \u0107e se uzdi\u0107i novi zloban krug terorizma i ekstremizma. Jesu li takve destruktivne i devastiraju\u0107e posljedice vrijedne par milijardi dolara? Prema tome, ne postoji samo rizik prema muslimanskim zemljama koje su u epicentru dana\u0161njih sukoba, ve\u0107 se prijetnja pro\u0161irila mnogo dalje, kao \u0161to smo ve\u0107 svjedo\u010dili snedavnim teroristi\u010dkim napadima u Parizu, Bruxellesu i Sjedinjenim Dr\u017eavama.<\/p>\n

Tako\u0111er je bilo i teroristi\u010dkih incidenata ni\u017ee razine ovdje u Kanadi posljednjih par godina kojih \u0107ete svi biti svjesni. Nadalje, unato\u010d \u010dinjenici da Kanada le\u017eitisu\u0107e milja dalje od arapskog svijeta, ipak mo\u017eemo na\u0107i muslimansku mlade\u017e koja je putovala iz ove zemlje da se pridru\u017ei ekstremisti\u010dkim skupinama u Siriji i Iraku. Od velike je brige \u010dinjenica da su, prema osobnoj statistici kanadske vlade, dvadeset posto onih koji su oti\u0161li u Siriju i Irak bile \u017eene, a to zna\u010di dane samo da \u0107e one same biti radikalizirane, nego da \u0107e indoktrinirati i ispiratimozgove svojoj djeci.<\/p>\n

U svrhu obaranja radikalizacije i ekstremizma, moramo ocijeniti \u0161to su njihovi uzroci i simptomi. Na\u017ealost, najvi\u0161e radikaliziranih muslimana koji \u017eive na Zapadu nemaju znanja ni osnovnog razumijevanja islamskih u\u010denja. Prema tome, njihova je radikalizacija rezultat njihovih osobnih frustracija, a ne nekih ideolo\u0161kih uvjerenja ili vjerovanja. Osim online radikalizacije ili mr\u017enje propovijedane u d\u017eamijama ili \u0161irene ekstremisti\u010dkom literaturom, vjerujem da je veliki uzrok radikalizacije muslimanske mlade\u017ei koja \u017eivi na Zapadu bila ekonomska kriza i mnogi objavljeni izvje\u0161taji to potvr\u0111uju. Puno je mladih muslimana koji su stekli kvalifikacije, ali usprkos njihovoj edukaciji, nisu dostigli prikladno zaposlenje, pa su postali marginalizirani i frustrirani.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Zbog ekonomskih pote\u0161ko\u0107a oni su ranjivi i lak plijen ekstremisti\u010dkim klericima i teroristi\u010dkom regrutiranju. Stoga, ako se mladim ljudima pru\u017eipo\u0161tena prilika da se pobolj\u0161aju i u\u0111u u radnu snagu, bilo bi to sredstvo odr\u017eavanja zemlje sigurnom. Na globalnoj razini, da su se samo velike sile ime\u0111unarodne institucije, kao \u0161to su Ujedinjeni narodi, istinski pona\u0161ali prema njihovim osniva\u010dkim principima, pod svim okolnostima, onda ne bismo vidjeli toksi\u010dnu kugu terorizma kako utje\u010de na toliko dijelova svijeta. Ne bismo vidjeli svjetski mir i sigurnost opetovano potkopanima i uni\u0161tenima. I zasigurno ne bismo svjedo\u010dili ogromnoj izbjegli\u010dkoj krizi, koja sada zbunjuje i zastra\u0161uje ljude Europe i drugih razvijenih zemalja. Stotine tisu\u0107a nevinih ljudi doletjelo je u Europu, i tisu\u0107e su tako\u0111er do\u0161le ovdje u Kanadu, u svrhu tra\u017eenja skloni\u0161ta od terorista koji su zatrovali njihove vlastite nacije.<\/p>\n

Iako \u0107e ve\u0107ina izbjeglica biti pravi i pristojni ljudi, samo jedan ili dva negativna incidenta, kao \u0161to smo vidjeli u pro\u0161loj godini, dovoljna su da izazovu paniku, kakvu po\u010dinjemo uvi\u0111ati u Europi, a do neke mjere i ovdje u Sjevernoj Americi.<\/p>\n

Dakle, gledamo vlastitim o\u010dima, kako samo nesiguran svijet postaje i kako se mr\u017enja i anksioznost konzumiraju i zahva\u0107aju ve\u0107inu svijeta. Ponavljam da korijenski uzrok ostaje nepo\u0161tenje i nejednakost. Na kraju krajeva, manja kpo\u0161tenja je tako\u0111er ne\u0161to \u0161to je prenaglilo globalni financijski krah i rastu\u0107i disparitet izme\u0111u bogatih i siroma\u0161nih tijekom posljednjih par godina. Govorim ovo uzev\u0161i u obzir da su razvijene i bogatije nacije mogle odabrati investirati u siroma\u0161nije zemlje, ali su dale prednost svojim osobnim interesima na dolak\u0161avanjem razvoja tim lokalnim zemljama.<\/p>\n

Umjesto iskori\u0161tavanja i pohlepe, razvijene zemlje su se trebale boriti za prava slabijih naroda i tra\u017eiti njihovo napredovanje. Trebale su iskreno pomo\u0107iljudima tih siroma\u0161nih nacija da stanu na vlastite noge s dostojanstvom i \u010dasti.Ipak, na\u017ealost, to se jednostavno nije dogodilo. U poglavlju 20, stihu 132 \u010casnog Kur\u2019ana pi\u0161e da nitko ne bi trebao bacati zavidne poglede na bogatstvoili izvore drugih. Da se cijeli svijet pona\u0161a po ovom pravilu, onda bi svjetskifinancijski sustav bio po\u0161ten i pravedan.<\/p>\n

Kapital bi bio pravedno raspore\u0111en i nacije bi ubirale nagrade od svogbogomdanog bogatstva. Vidjeli bismo da bi svjetska trgovina bila poduprijeta \u017eeljom za ispunjavanjem ljudskih prava drugima, radije nego pohlepnimstjecanjem mo\u0107i i bogatstva i ispunjavanja osobnih interesa pod svaku cijenu. Jo\u0161 jedan primjer svjetske nepravde reflektira se u svjetskoj politici.<\/p>\n

U nekim zemljama postoje diktature i nepravedne vlade, dok se velike sile prave slijepima na njihove okrutnosti jer se doga\u0111a da ih te vlade podr\u017eavaju i olak\u0161avaju zadovoljavanje vlastitih interesa. Ipak, u zemljama gdje se vo\u0111e ili vlade ne klanjaju \u0107udi velikih sila, one prili\u010dno rado podr\u017eavaju pobunjeni\u010dke elemente ili zahtijevaju promjenu re\u017eima. U istini, nema razlike u na\u010dinu nakoji doti\u010dne vlade tretiraju svoje ljude. \u010cinjeni\u010dna je razlika jedino da u nekim slu\u010dajevima vlade sura\u0111uju s velikim silama, dok u drugima ne.<\/p>\n

U pogledu druge kategorije, zapadnja\u010dke vojne politike smi\u0161ljene su da uklone takve vlade, kao u Iraku i Libiji, i sli\u010dno tomu, poku\u0161aji su u\u010dinjeni u Siriji posljednjih par godina. Vrijeme je dokazalo kanadsku odluku da ne sudjelujeu ratu u Iraku ispravnom, te se tako\u0111er sla\u017eem s odlukom va\u0161e vlade da se zaustave zra\u010dni napadi u Siriji dok okolnosti tog specifi\u010dnog sukoba i sredstva\u00a0 za njegovo rje\u0161avanje ne postanu puno jasnija. Na \u0161iroj razini, Ujedinjeni narodi tako\u0111er moraju igrati svoju ulogu u uspostavljanju mira u svijetu, neometanu politikom, nepravdom i favoritiziranjem. Nadam se i molim da Allah Svemogu\u0107i omogu\u0107i Ujedinjenim narodima i svjetskim vladama da se pona\u0161aju na ovaj na\u010din da bi istinski i dugoro\u010dni mir mogao biti uspostavljen.<\/p>\n

O alternativi nije mogu\u0107e misliti jer ako nastavimo kako jesmo, onda svijetlu do mar\u0161ira prema ogromnoj katastrofi u obliku jo\u0161 jednog svjetskog rata. Neka Allah podari mudrost svjetskim vo\u0111ama i kreatorima politika tako da svijet koji ostavljamo za sobom za na\u0161u djecu i budu\u0107e generacije bude svijet mira i blagostanja, a ne osaka\u0107enom ekonomijom i \u201cdeformiranom djecom\u201d \u2013 Ameen.<\/p>\n

Na kraju bih vam jo\u0161 jednom htio zahvaliti \u0161to ste me pozvali ovdje danas. Hvala vam puno.\u201c<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Slu\u017ebeni prijepis povijesnog obra\u0107anja odr\u017eanog od Njegove Svetosti, Hazreti Mirze Masroora Ahmadaa.b.a., Svjetskog poglavara muslimanskezajednice Ahmadije, na posebnom prijamu u zgradi Sir Johna A. McDonalda u Kanadskom nacionalnom parlamentu 17. listopada 2016. ukanadskom glavnom gradu, Ottawi. Nakon recitiranja Tashahhuda, Ta\u2019awwuza i Bismillaha, Hazreti Mirza Masroor Ahmada.b.a., Peti Kalifa, Svjetski poglavar muslimanske zajednice Ahmadije rekao je:<\/p>\n","protected":false},"featured_media":1469,"parent":0,"template":"","tags":[352,143,271],"article-cat":[343],"topics":[345,221],"authors":[7],"content_source":[],"class_list":["post-1335","articles","type-articles","status-publish","has-post-thumbnail","hentry","tag-ljubav","tag-mir","tag-pravda","article-cat-clanak","topics-politika","topics-svijet-u-krizi","authors-hazrat-mirza-masroor-ahmad"],"acf":[],"yoast_head":"\nLjudske vrijednosti - Ahmadija muslimanski d\u017eamat<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/www.ahmadiyya-islam.org\/hr\/clanci\/ljudske-vrijednosti\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Ljudske vrijednosti\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Slu\u017ebeni prijepis povijesnog obra\u0107anja odr\u017eanog od Njegove Svetosti, Hazreti Mirze Masroora Ahmadaa.b.a., Svjetskog poglavara muslimanskezajednice Ahmadije, na posebnom prijamu u zgradi Sir Johna A. McDonalda u Kanadskom nacionalnom parlamentu 17. listopada 2016. ukanadskom glavnom gradu, Ottawi. Nakon recitiranja Tashahhuda, Ta\u2019awwuza i Bismillaha, Hazreti Mirza Masroor Ahmada.b.a., Peti Kalifa, Svjetski poglavar muslimanske zajednice Ahmadije rekao je:\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/www.ahmadiyya-islam.org\/hr\/clanci\/ljudske-vrijednosti\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Ahmadija muslimanski d\u017eamat\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2022-02-18T11:50:28+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"http:\/\/www.ahmadiyya-islam.org\/hr\/wp-content\/uploads\/sites\/22\/2020\/04\/01.png\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"723\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"586\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/png\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"18 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.ahmadiyya-islam.org\\\/hr\\\/clanci\\\/ljudske-vrijednosti\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/www.ahmadiyya-islam.org\\\/hr\\\/clanci\\\/ljudske-vrijednosti\\\/\",\"name\":\"Ljudske vrijednosti - Ahmadija muslimanski d\u017eamat\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.ahmadiyya-islam.org\\\/hr\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.ahmadiyya-islam.org\\\/hr\\\/clanci\\\/ljudske-vrijednosti\\\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.ahmadiyya-islam.org\\\/hr\\\/clanci\\\/ljudske-vrijednosti\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/www.ahmadiyya-islam.org\\\/hr\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/22\\\/2020\\\/04\\\/01.png\",\"datePublished\":\"2020-04-27T13:39:46+00:00\",\"dateModified\":\"2022-02-18T11:50:28+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.ahmadiyya-islam.org\\\/hr\\\/clanci\\\/ljudske-vrijednosti\\\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/www.ahmadiyya-islam.org\\\/hr\\\/clanci\\\/ljudske-vrijednosti\\\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.ahmadiyya-islam.org\\\/hr\\\/clanci\\\/ljudske-vrijednosti\\\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\\\/\\\/www.ahmadiyya-islam.org\\\/hr\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/22\\\/2020\\\/04\\\/01.png\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/www.ahmadiyya-islam.org\\\/hr\\\/wp-content\\\/uploads\\\/sites\\\/22\\\/2020\\\/04\\\/01.png\",\"width\":723,\"height\":586,\"caption\":\"Peti Kalif Hazreti Mirza Masroor Ahmad u Kanadskom nacionalnom parlamentu, u saboru\"},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.ahmadiyya-islam.org\\\/hr\\\/clanci\\\/ljudske-vrijednosti\\\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\\\/\\\/www.ahmadiyya-islam.org\\\/hr\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"\u010clanci\",\"item\":\"https:\\\/\\\/www.ahmadiyya-islam.org\\\/hr\\\/clanci\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":3,\"name\":\"Ljudske vrijednosti\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/www.ahmadiyya-islam.org\\\/hr\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/www.ahmadiyya-islam.org\\\/hr\\\/\",\"name\":\"Ahmadija muslimanski d\u017eamat\",\"description\":\"Hrvatska\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/www.ahmadiyya-islam.org\\\/hr\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"hr\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO Premium plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Ljudske vrijednosti - Ahmadija muslimanski d\u017eamat","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/www.ahmadiyya-islam.org\/hr\/clanci\/ljudske-vrijednosti\/","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"Ljudske vrijednosti","og_description":"Slu\u017ebeni prijepis povijesnog obra\u0107anja odr\u017eanog od Njegove Svetosti, Hazreti Mirze Masroora Ahmadaa.b.a., Svjetskog poglavara muslimanskezajednice Ahmadije, na posebnom prijamu u zgradi Sir Johna A. McDonalda u Kanadskom nacionalnom parlamentu 17. listopada 2016. ukanadskom glavnom gradu, Ottawi. Nakon recitiranja Tashahhuda, Ta\u2019awwuza i Bismillaha, Hazreti Mirza Masroor Ahmada.b.a., Peti Kalifa, Svjetski poglavar muslimanske zajednice Ahmadije rekao je:","og_url":"https:\/\/www.ahmadiyya-islam.org\/hr\/clanci\/ljudske-vrijednosti\/","og_site_name":"Ahmadija muslimanski d\u017eamat","article_modified_time":"2022-02-18T11:50:28+00:00","og_image":[{"width":723,"height":586,"url":"http:\/\/www.ahmadiyya-islam.org\/hr\/wp-content\/uploads\/sites\/22\/2020\/04\/01.png","type":"image\/png"}],"twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"18 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/www.ahmadiyya-islam.org\/hr\/clanci\/ljudske-vrijednosti\/","url":"https:\/\/www.ahmadiyya-islam.org\/hr\/clanci\/ljudske-vrijednosti\/","name":"Ljudske vrijednosti - Ahmadija muslimanski d\u017eamat","isPartOf":{"@id":"https:\/\/www.ahmadiyya-islam.org\/hr\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/www.ahmadiyya-islam.org\/hr\/clanci\/ljudske-vrijednosti\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/www.ahmadiyya-islam.org\/hr\/clanci\/ljudske-vrijednosti\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/www.ahmadiyya-islam.org\/hr\/wp-content\/uploads\/sites\/22\/2020\/04\/01.png","datePublished":"2020-04-27T13:39:46+00:00","dateModified":"2022-02-18T11:50:28+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/www.ahmadiyya-islam.org\/hr\/clanci\/ljudske-vrijednosti\/#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/www.ahmadiyya-islam.org\/hr\/clanci\/ljudske-vrijednosti\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/www.ahmadiyya-islam.org\/hr\/clanci\/ljudske-vrijednosti\/#primaryimage","url":"https:\/\/www.ahmadiyya-islam.org\/hr\/wp-content\/uploads\/sites\/22\/2020\/04\/01.png","contentUrl":"https:\/\/www.ahmadiyya-islam.org\/hr\/wp-content\/uploads\/sites\/22\/2020\/04\/01.png","width":723,"height":586,"caption":"Peti Kalif Hazreti Mirza Masroor Ahmad u Kanadskom nacionalnom parlamentu, u saboru"},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/www.ahmadiyya-islam.org\/hr\/clanci\/ljudske-vrijednosti\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/www.ahmadiyya-islam.org\/hr\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"\u010clanci","item":"https:\/\/www.ahmadiyya-islam.org\/hr\/clanci\/"},{"@type":"ListItem","position":3,"name":"Ljudske vrijednosti"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/www.ahmadiyya-islam.org\/hr\/#website","url":"https:\/\/www.ahmadiyya-islam.org\/hr\/","name":"Ahmadija muslimanski d\u017eamat","description":"Hrvatska","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/www.ahmadiyya-islam.org\/hr\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"hr"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ahmadiyya-islam.org\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/articles\/1335","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ahmadiyya-islam.org\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/articles"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ahmadiyya-islam.org\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/articles"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.ahmadiyya-islam.org\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/articles\/1335\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2240,"href":"https:\/\/www.ahmadiyya-islam.org\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/articles\/1335\/revisions\/2240"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ahmadiyya-islam.org\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1469"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ahmadiyya-islam.org\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1335"}],"wp:term":[{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ahmadiyya-islam.org\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1335"},{"taxonomy":"article-cat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ahmadiyya-islam.org\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/article-cat?post=1335"},{"taxonomy":"topics","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ahmadiyya-islam.org\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/topics?post=1335"},{"taxonomy":"authors","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ahmadiyya-islam.org\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/authors?post=1335"},{"taxonomy":"content_source","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ahmadiyya-islam.org\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/content_source?post=1335"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}