{"id":1326,"date":"2020-04-27T13:35:22","date_gmt":"2020-04-27T13:35:22","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ahmadiyya-islam.org\/hr\/?post_type=articles&p=1326"},"modified":"2022-02-18T11:38:48","modified_gmt":"2022-02-18T11:38:48","slug":"istinski-odrziv-svjetski-mir","status":"publish","type":"articles","link":"https:\/\/www.ahmadiyya-islam.org\/hr\/clanci\/istinski-odrziv-svjetski-mir\/","title":{"rendered":"Istinski odr\u017eiv svjetski mir"},"content":{"rendered":"

Na znamenitom 16. Nacionalnom mirovnom simpoziju odr\u017eanom 09. o\u017eujka 2019. u Ujedinjenom Kraljevstvu u najve\u0107oj d\u017eamiji u Engleskoj, Baitul Futuh u Londonu, svjetski \u010delnik Ahmadijske muslimanske zajednice, peti Kalif, Hazreti Mirza Masroor Ahmad (a.b.a.), prenio je va\u017enu poruku mira svijetu. Obra\u0107aju\u0107i se sudionicima, kojih se okupilo vi\u0161e od 1000, uklju\u010duju\u0107i 700 du\u017enosnika i gostiju iz 30 zemalja, me\u0111u kojima su bili ministri, ambasadori, \u010dlanovi parlamenta, vo\u0111e i izaslanici vjerskih zajednica i ostali, doga\u0111aj se prenosio u\u017eivo oko svijeta preko medija i TV stanica. Puni prijepis govora koji je pru\u017eila Njegova Svetost tokom ovog povijesnog doga\u0111aja prikazan je ni\u017ee.<\/em><\/p>\n

\"\"

Hazrati Mirza Masroor Ahmad (a.b.a.)<\/p><\/div>\n

Njegova Svetost Hazreti Mirza Masroor Ahmada.b.a.<\/sup>, svjetski \u010delnik Ahmadijske muslimanske zajednice, Peti nasljednik Obe\u0107anog Mesijea.s.<\/sup>, rekao je:<\/strong><\/p>\n

Bismillahir Rahmanir Raheem<\/em>, u ime Allaha, Milostivog i Milosnog.<\/p>\n

Svim uva\u017eenim gostima, assalamo alaikum wa rahmatullahe wa barakatohu<\/em>, neka su mir i Allahovi blagoslovi nad svima vama.<\/p>\n

Svake godine, Ahmadijska muslimanska zajednica je doma\u0107in ovog mirovnog simpozija, u kojem se analiziraju trenutni problemi i sveukupno stanje u svijetu, a u svom govoru nastojim dati odgovore na te suvremene probleme iz gledi\u0161ta islamskog u\u010denja. Ve\u0107 sam i prije govorio da ne znam koliki utjecaj na svijet ima jedan ovakav doga\u0111aj. Me\u0111utim, bez obzira na utjecaj i u\u010dinak ovog doga\u0111aja, mi nikada ne\u0107emo prestati ustrajati u tome da promi\u010demo mir i pravdu, i siguran sam da svi ovdje okupljeni dijele na\u0161u \u017earku \u017eelju za uspostavom istinskog i dugotrajnog mira u svijetu.<\/p>\n

Doista, siguran sam da se svi nadamo kraju mnogih sukoba i ratova koji odnedavno razaraju svijet, i pojavi mirnog svijeta u kojem \u0107e svi narodi i sve nacije \u017eivjeti u prijateljstvu i po\u0161tivati me\u0111usobna prava.<\/p>\n

Ali pora\u017eavaju\u0107a je i tragi\u010dna \u010dinjenica da se svake godine, umjesto udaljavanja od rata i sukoba, de\u0161ava upravo suprotno. Rivalstva se poja\u010davaju i stvaraju se nova boji\u0161ta, dok postoje\u0107a neprijateljstva ne jenjavaju.<\/p>\n

Iako smo svi svjesni da prolazimo kroz te\u0161ka vremena, ve\u0107ina ljudi ne shva\u0107a do koje razine su se odnosi izme\u0111u nekih nacija pogor\u0161ali, i kako bi se to moglo pokazati potencijalno katastrofalnim. Na primjer, u nedavno objavljenoj kolumni koju je izdao Bloomberg Businessweek,<\/em> novinar Peter Coy je napisao:<\/p>\n

\u201eNuklearni rat dobiva zapanjuju\u0107e malo pa\u017enje ako se uzme u obzir da ima dovoljno nuklearnog naoru\u017eanja kojim bi se ljudska civilizacija okon\u010dala u roku od nekoliko sati\u2026Razlog zbog kojeg moramo tom problemu posvetiti vi\u0161e pa\u017enje je u tome \u0161to je kontrola naoru\u017eanja (posebice izme\u0111u Rusije i SAD-a) propala. Na pomolu je svje\u017ea utrka u nuklearnom naoru\u017eanju. \u0160to se ti\u010de rje\u0161enja: kontrola naoru\u017eanja napreduje zbog pritiska javnosti, kada \u010dovje\u010dnost govori glasnije od trgovaca naoru\u017eanjem i ratobornih svjetskih vo\u0111a\u201c.<\/p>\n

U svom \u010dlanku tako\u0111er citira vi\u0161eg suradnika Middlebury instituta za me\u0111unarodne studije, Nikolaja Sokova, koji upozorava:<\/p>\n

\u201eSvi znakovi upu\u0107uju na veoma ozbiljnu utrku u konvencionalnom i nuklearnom naoru\u017eanju u Europi\u201c.<\/p>\n

Ostatak \u010dlanka poja\u0161njava misao da je po\u010dela jo\u0161 jedna globalna utrka u naoru\u017eanju te da se prijetnja nuklearnim ratom ne bi smjela podcijeniti. Nedavno, svijet je mogao biti svjedokom iznenadne eskalacije napetosti izme\u0111u Indije i Pakistana. Obje zemlje su nuklearne sile i obje su oformile savezni\u0161tva, bilo otvorena ili tajna, s ostalim nacijama, \u0161to zna\u010di da bi potencijalne posljedice rata mogle biti pro\u0161irene i dalekose\u017ene.<\/p>\n

Ve\u0107 sam vi\u0161e puta izjasnio svoje mi\u0161ljenje da su neki vo\u0111e nuklearnih sila \u201elaki na okida\u010du\u201c i \u010dini se da ne uva\u017eavaju istinski u\u017easavaju\u0107e posljedice nuklearnog ratovanja. Ne samo da takvo naoru\u017eanje ima mo\u0107 da razori ciljanje zemlje, ve\u0107 mo\u017ee potencijalno uni\u0161titi mir i stabilnost cijeloga svijeta. Prema tome, neophodno je da se nacije i njihovi vo\u0111e ne fokusiraju samo na vlastite nacionalne interese, ve\u0107 da uzmu u obzir \u0161to je bitnije za svijet u cjelini. Dijalog s ostalim nacijama i zajednicama je od \u017eivotne va\u017enosti, i svaka strana bi trebala sura\u0111ivati u duhu tolerancije i sa zajedni\u010dkim ciljem razvijanja istinskog i odr\u017eivog mira u svijetu.<\/p>\n

U nedavnom intervjuu sa Spiegel Online<\/em>, biv\u0161i ministar vanjskih poslova Njema\u010dke, Sigmar Gabriel, upozorio je na podcjenjivanje opasnosti koje predstavlja trenutna geopoliti\u010dka situacija, te je usporedio trenutno politi\u010dko stanje s okolnostima koje su postojale u svijetu 1945. i 1989. godine. Biv\u0161i ministar vanjskih poslova Njema\u010dke je rekao:<\/p>\n

\u201eSvijet se dramati\u010dno mijenja\u2026stari Zapad se raspao\u2026to je drasti\u010dna promjena u usporedbi s pro\u0161lih 70 godina, kada smo mogli ra\u010dunati na SAD kao na vode\u0107u naciju. Prolazimo kroz borbu za europski suverenitet u potpuno promijenjenom svijetu\u201c.<\/p>\n

Na sli\u010dan na\u010din, u \u010dlanku New York Timesa<\/em>, biv\u0161i vo\u0111a Sovjetskog Saveza Mikhail Gorba\u010dov je pisao da je, slijede\u0107i nedavnu suspenziju I.N.F. sporazuma (dogovora o nuklearnom naoru\u017eanju srednjeg dometa) izme\u0111u SAD-a i Rusije, zapo\u010dela nova utrka u nuklearnom naoru\u017eanju. G. Gorba\u010dov pi\u0161e:<\/p>\n

\u201e … nova utrka u naoru\u017eanju je najavljena. I.N.F. sporazum nije prva \u017ertva militarizacije svjetskih odnosa. 2002. godine, SAD se povukao iz sporazuma o antibalisti\u010dkim raketama; ove godine iz nuklearnog sporazuma s Iranom. Vojni izdatci su astronomski porasli i nastavljaju rasti.\u201c<\/p>\n

Upozoravaju\u0107i o rizicima nuklearnog rata, g. Gorba\u010dov pi\u0161e:<\/p>\n

\u201eNe\u0107e biti pobjednika u \u201eratu svih protiv sviju\u201c \u2013 osobito ako zavr\u0161i nuklearnim ratom. I to je mogu\u0107nost koja se ne mo\u017ee isklju\u010diti. Nepopustljiva utrka u naoru\u017eanju, me\u0111unarodne napetosti, neprijateljstvo i univerzalno nepovjerenje samo \u0107e pove\u0107ati rizik.\u201c<\/p>\n

Stoga stru\u010dni komentatori i iskusni politi\u010dari dolaze do zaklju\u010dka da nuklearni rat vi\u0161e nije samo daljna mogu\u0107nost, ve\u0107 da postaje rastu\u0107a prijetnja koja se vi\u0161e ne mo\u017ee isklju\u010diti.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Ako pogledamo samo nekoliko problema koji nas ti\u0161te danas, jasno je da sudbina svijeta kora\u010da prema zlokobnom smjeru. Tijekom pro\u0161le godine, SAD je tvrdio s visokim uvjerenjem da je pred sklapanjem povijesnog sporazuma sa Sjevernom Korejom, ali je posljednjih dana postalo jasno da nije postignuto ni\u0161ta bitno.<\/p>\n

Sukob na Bliskom istoku nastavlja divljati. Preko gotovo jednog desetlje\u0107a, Siriju razaraju krvoproli\u0107a. Govori se da se gra\u0111anski rat primi\u010de kraju, ali \u0161to je postignuto u zadnjem desetlje\u0107u osim smrti stotina tisu\u0107a nevinih ljudi i raseljenja milijuna drugih? Ni\u0161ta se pozitivno nije pojavilo i budu\u0107nost ostaje nesigurna i neizvjesna, dok napetosti rastu izme\u0111u nacija koje svoje interese ve\u017eu uz budu\u0107nost Sirije.<\/p>\n

S jedne strane, Rusija i Turska uskla\u0111uju svoje odnose i vanjsko-politi\u010dke ciljeve, dok se s druge strane SAD i Saudijska Arabija udru\u017euju u ja\u010danju pritiska na Iran i tra\u017ee daljnje sankcije protiv te dr\u017eave. Me\u0111u politolozima vlada konsenzus da je cilj tih nacija ovladavanje Bliskim istokom. Jo\u0161 su jedno krizno \u017eari\u0161te i izvor sukoba sve lo\u0161iji odnosi izme\u0111u Turske i Kurdskih grupa koje tra\u017ee autonomiju.<\/p>\n

Stoga je cijeli svijet zaglavljen unutar za\u010daranog kruga sukoba i protu-sukoba, a neprijateljstva i mr\u017enja po\u010dinju biti sve vi\u0161e i dublje utvr\u0111eni unutar ovakvog odnosa. Nitko ne zna kuda \u0107e nas ovakvi problemi odnijeti ili kakve \u0107emo u\u017easne posljedice snositi zbog toga. Ono \u0161to sam spomenuo je samo vrh ledene sante. Postoje mnogobrojni drugi problemi koji prijete miru i blagostanju u svijetu.<\/p>\n

Na primjer, govori se da je teroristi\u010dka grupa Daesh (naziv za arapski akronim teroristi\u010dke grupe ISIL)\u00a0 na rubu propasti i da je njihov tzv. kalifat zavr\u0161io. Ipak, stru\u010dnjaci tako\u0111er upozoravaju da, iako je Daesh izgubio svoj teritorij, njegova ideologija mr\u017enje i dalje postoji a njihovi pre\u017eivjeli \u010dlanovi su sada ra\u0161trkani diljem podru\u010dja te bi se mogli eventualno regrupirati i po\u010diniti napade u Europi ili negdje drugdje. Nadalje, nacionalizam je ponovno pokazao svoje ru\u017eno lice i krajnja desnica dobiva na popularnosti diljem Zapadnog svijeta.<\/p>\n

Oni nisu u stanju osigurati direktnu politi\u010dku ve\u0107inu, ali ako pravda na svim razinama dru\u0161tva ne prevlada, krajnja desnica \u0107e i dalje dobivati sve ve\u0107u potporu. Jedan od glavnih razloga njihove popularnosti je bio u ra\u0161irenoj imigraciji, koja je uzrokovala ogor\u010denost i vjerovanje da je postoje\u0107e domicilno stanovni\u0161tvo zakinuto zbog financiranja i potpore imigraciji. Prije sam na\u0161iroko govorio o tim problemima, tako da se ne bih \u017eelio ponavljati. Dovoljno je re\u0107i da \u0107e, ako postoje iskreni napori za promicanjem mira i pomaganjem svih zemalja da postignu svoje potencijale, i o\u010daj koji tjera ljude da bje\u017ee iz svojih zemalja tako\u0111er opasti.<\/p>\n

Ono \u0161to ve\u0107ina ljudi \u017eeli je \u017eivot u kojem \u0107e mo\u0107i svojim obiteljima osigurati pristojan \u017eivot, i samo kada im takve mogu\u0107nosti nisu dostupne oni \u0107e tra\u017eiti na\u010din da napuste svoje domove u potrazi za boljim \u017eivotom. Sukladno tome, dugotrajno rje\u0161enje migracijske krize je u uspostavi mira u ratom razru\u0161enim zemljama i u pomaganju lokalnom stanovni\u0161tvu, koje je bilo prisiljeno podnositi \u017eivot bijede i opasnosti, kako bi nastavili \u017eivjeti u miru.<\/p>\n

Kad izbjeglice dolaze na Zapad, zbog prevladavaju\u0107ih politi\u010dkih ili vjerskih uvjeta u njihovim zemljama, trebalo bi se prema njima postupati na dostojanstven na\u010din. U isto vrijeme, bilo kakva potpora koja im je dana, ne bi smjela biti na tro\u0161ak doma\u0107eg stanovni\u0161tva.<\/p>\n

Imigrante bi se trebalo sna\u017eno potaknuti da \u0161to ranije u\u0111u na tr\u017ei\u0161te rada, umjesto da \u017eive od socijalnih beneficija na du\u017ei period. Oni bi trebali naporno raditi, tra\u017eiti na\u010din da stanu na vlastite noge i pozitivno doprinose \u017eivotu u novoj zajednici. Ina\u010de, ako \u0107e ih kontinuirano financirati porezni obveznici zemlje koja ih je prihvatila, to \u0107e neupitno voditi do zamjerki i mr\u017enje. Doista, uvjeren sam da je temeljni uzrok ve\u0107ine gnjeva u dru\u0161tvu gospodarska i financijska frustracija. Neke grupe iskori\u0161tavaju takvu tjeskobu time \u0161to krivnju prebacuju na imigrante ili na sljedbenike vjere te poti\u010du mr\u017enju prema njima.<\/p>\n

Dakle, u Europi se razvio dojam da su Azijci, Afrikanci i posebno muslimanski imigranti prijetnja dru\u0161tvu. U SAD-u postoji sli\u010dan strah prema muslimanima, i Latinoamerikancima koji nastoje u\u0107i u zemlju kroz Meksiko. \u010cvrsto sam uvjeren, kada bi velike sile stavile na stranu svoje partikularne interese i iskreno te\u017eile unaprje\u0111enju gospodarskih uvjeta siroma\u0161nijih nacija, i kada bi se prema njima odnosili sa simpatijom i po\u0161tovanjem, takvi problemi se nikad ne bi pojavili.<\/p>\n

Ovdje u Ujedinjenom Kraljevstvu postoji velika nesigurnost oko Brexita i budu\u0107eg odnosa UK s EU. Svoja stajali\u0161ta oko ove teme pojasnio sam tijekom obra\u0107anja Europskom parlamentu 2012. U svom govoru sam naveo:<\/p>\n

\u201eTrebali biste ustrajati u o\u010duvanju jedinstva EU tako da po\u0161tujete me\u0111usobna prava. Strahovi i brige, koji zahva\u0107aju op\u0107u javnost, moraju biti otklonjeni.\u201c<\/p>\n

Tako\u0111er sam rekao:<\/p>\n

\u201eZapamtite da snaga Europe le\u017ei u njenom jedinstvu. Takvo jedinstvo ne\u0107e pogodovati samo Europljanima, ve\u0107 \u0107e i na globalnoj razini to biti sredstvo zadr\u017eavanja snage i utjecaja ovog kontinenta.\u201c<\/p>\n

U svom govoru prije sedam godina, usredoto\u010dio sam se na va\u017enost otklanjanja straha javnosti od imigracije i na nagla\u0161avanju pogodnosti koje nam pru\u017ea jedinstvo.<\/p>\n

Me\u0111utim, oko briga ljudi nije vo\u0111eno puno ra\u010duna te one nisu bile rije\u0161ene na adekvatan na\u010din, te su zbog toga ljudi, diljem Europe, po\u010deli gubiti povjerenje u pogodnosti koje im pru\u017ea Europska Unija. Najsna\u017eniji primjer gubitka povjerenja u EU je, naravno, Brexit; ali i u mnogim drugim europskim zemljama, poput Italije, \u0160panjolske pa \u010dak i Njema\u010dke, krajnja desnica i nacionalisti\u010dke stranke dobivaju na popularnosti i osvajaju mjesta na politi\u010dkoj pozornici, kroz koja namjeravaju i dalje oslabiti Europsku Uniju te nastaviti sa svojim protu-imigrantskim programom.<\/p>\n

Dakle, kada sam se nadao da \u0107u vidjeti \u0161to ve\u0107e jedinstvo u Europi, u posljednjih nekoliko godina posvjedo\u010dio sam sve ve\u0107im podjelama i nemiru. Zbog \u010dega su izbile takve frustracije? One poti\u010du od ekonomskih pote\u0161ko\u0107a i od neuspjeha vlada da djeluju pravedno te za\u0161tite prava svojih gra\u0111ana. Moje stajali\u0161te i dalje ostaje na tome da je me\u0111unarodna suradnja pozitivna i ujedinjuju\u0107a sila za ve\u0107e dobro. Stoga sam u Europskom Parlamentu tako\u0111er naveo:<\/p>\n

\u201eIz islamske perspektive, trebamo uporno poticati jedinstvo cijelog svijeta. \u0160to se ti\u010de valute, svijet bi trebao biti ujedinjen\u2026kada se radi o slobodnom poslovanju i trgovini, svijet bi tako\u0111er trebao biti ujedinjen, i po pitanju slobode kretanja i imigracije, trebale bi se razviti kohezivne i prakti\u010dne strategije, kako bi na\u0161 svijet postao ujedinjen.\u201c<\/p>\n

Slijedom re\u010denog, islamsko stajali\u0161te je da se mir mo\u017ee posti\u0107i kroz jedinstvo. Ipak, na\u017ealost, umjesto ujedinjavanja, mi se i dalje udaljavamo prioretiziraju\u0107i individualne interese nad interesima \u0161ire svjetske zajednice; mislim da takav pristup potkopava svjetski mir i sigurnost. Prema islamu, preduvjet za dugotrajan mir u svijetu je pravda izme\u0111u nacija.<\/p>\n

\"\"

Ahmadija Muslim Peace Prize za Dr. Fred Mednick<\/p><\/div>\n

Gdje se dr\u017eave suo\u010davaju s pote\u0161ko\u0107ama, ostale nacije bi im trebale nesebi\u010dno pomo\u0107i, bez ikakvih skrivenih namjera. Primjerice, u \u010casnom Kur\u2018anu pi\u0161e da, ako izbije rat ili sukob izme\u0111u dvije strane, ostale nacije bi trebale nepristrano posredovati u stvaranju mirovnog sporazuma. Me\u0111utim, ako jedna strana nastavi s nepravdom, i ne prihvati korake prema mirnom rje\u0161enju sukoba, tada bi se ostale nacije trebale udru\u017eiti protiv agresora. Jednom kada se agresori obuzdaju od \u010dinjenja nepravde, Islam kategori\u010dki nala\u017ee da se osveta nikada ne bi smjela izvr\u0161iti kroz implementaciju o\u0161trih i nepravednih sankcija ili otimanjem prirodnih resursa.<\/p>\n

Me\u0111utim, uvijek mo\u017eemo vidjeti nebrojene primjere zemalja koje su intervenirale u ratom-zahva\u0107enim zemljama ili su pru\u017eile pomo\u0107 siroma\u0161nim zemljama pod izgovorom uspostavljanja mira, ali istovremeno, uspostavljaju na\u010dine i sredstva kontrole resursa slabijih zemalja. Umjesto spokoja vlastitim bogatstvom, mo\u0107ne zemlje \u017eele nametnuti svoju kontrolu slabijim nacijama.<\/p>\n

Kao \u0161to sam rekao, klju\u010dni uzrok frustracije i neprijateljstva koje iz toga izrastaju, bilo da se radi o Zapadu ili Istoku, je u ekonomskoj nepravdi. Zbog toga je nu\u017eno da se usklade napori oko suzbijanja ekonomskog jaza izme\u0111u nacija i njihovih naroda. Nadalje, moramo se ujediniti oko ukidanja svih oblika ekstremizma ispredrasuda, bez obzira radi li se o vjerskim, rasnim ili predrasudama bilo kojeg drugog tipa.<\/p>\n

Gdje je jasno da ljudi pate i da njihovi vo\u0111e ne \u0161tite njihova prava, me\u0111unarodne organizacije koje su zadu\u017eene za o\u010duvanje mira u svijetu, prvenstveno Ujedinjene Nacije, trebale bi izvr\u0161iti zakonit i proporcionalan pritisak, kako bi za\u0161titile prava gra\u0111ana koji po\u0161tuju zakon te \u0161to sna\u017enije gurale takve zemlje prema miru i pravdi.<\/p>\n

Neki bi se mogli zapitati, kako nas islam mo\u017ee pou\u010diti o miru kada je velik dio nestabilnosti i sukoba vezan uz muslimanske zemlje? \u017dalosno stanje u kojem su se na\u0161le te zemlje je uzrokovano upravo njihovim udaljavanjem od istinskog u\u010denja islama.<\/p>\n

Kako bismo dobili ispravnu predod\u017ebu o islamskom na\u010dinu vladavine i vodstva, moramo prou\u010diti doba Osniva\u010da islama, \u010casnog Poslanika Muhammedas.a.v.s.<\/sup>. Nakon \u0161to je \u010casni Poslaniks.a.v.s.<\/sup> migrirao u grad Medinu, sklopio je savez sa \u017eidovskim narodom, \u010dime je odre\u0111eno da \u0107e muslimani i \u017didovi \u017eivjeti zajedno u miru i u duhu me\u0111usobne simpatije, tolerancije i jednakopravnosti.<\/p>\n

Savez se pokazao kao veli\u010danstvena povelja ljudskih prava i vladavine, te je osigurao mir izme\u0111u razli\u010ditih zajednica koje su \u017eivjele u Medini. Prema njegovim odredbama, svi ljudi, bez obzira na njihovu vjeru ili narodnost, morali su po\u0161tivati prava drugih. Sloboda vjeroispovijesti i sloboda svijesti bile su kamen temeljac tog sporazuma.<\/p>\n

Jedinstvo je pro\u017eimalo sporazum, naime, u slu\u010daju napada na grad Medinu ili prijetnje od napada, muslimani i \u017didovi bi udru\u017eili snage da ga brane zajedno kao jedno. Nadalje, svaka zajednica je imala prava da rije\u0161i svoje unutra\u0161nje sporove prema njihovom kodeksu vjerovanja i obi\u010dajima. Povijest svjedo\u010di \u010dinjenici da se \u010casni Prorok islamas.a.v.s.<\/sup> dr\u017eao svakog aspekta tog sporazuma.<\/p>\n

Kao imigranti, muslimani su tra\u017eili da slu\u017ee u svom novom dru\u0161tvu, i da po\u0161tuju prava svih gra\u0111ana Medine. To je bio izvanredan primjer uspje\u0161ne integracije i manifestacije mirnog i tolerantnog multikulturnog dru\u0161tva. Medinski sporazum se izravno temeljio na u\u010denju iz \u010casnog Kur\u2018ana. Na primjer, u poglavlju 16, stih 91 \u010casnog Kur\u2018ana pi\u0161e:<\/p>\n

\u201eZaista, Allah nare\u0111uje pravednost, i dobro\u010dinstvo, i da dajete kao (\u0161to dajete) bli\u017enjim svojima\u2026\u201c<\/p>\n

Tako je \u010casni Kur\u2018an ocrtao tri razine opho\u0111enja s drugim ljudima i zajednicama. Prva i osnovna razina jest pravda, gdje \u010casni Kur\u2018an brani potrebu jednakopravnog i pravednog postupanja prema svima. Standardi koje pravda mora zadovoljiti su navedeni u poglavlju 4, stihu 136, u kojem pi\u0161e:<\/p>\n

\u201eO vjernici! Budite strogi u \u010duvanju pravde; svjedo\u010dite u ime Allaha, \u010dak i ako to bude protiv vas, ili roditelja, ili bli\u017ee rodbine. Bilo da je taj bogat ili siroma\u0161an, Allah najbolje brine o njima oboma. Zato ne slijedite svoje niske \u017eelje, pa da budete nepravedni. A ako vi izokre\u0107ete ili izbjegavate (istinu<\/em>), pa Allah je dobro obavije\u0161ten o onom \u0161to vi radite.\u201c<\/p>\n

Dakle, prema Kur\u2018anu, zahtijeva se da u ime pravde osoba bude voljna svjedo\u010diti \u010dak protiv sebe i njegovih voljenih kako bi za\u0161titila istinu. Druga razina opho\u0111enja koju nala\u017ee \u010casni Kur\u2018an je u tome da osoba ne bi smjela biti samo pravedna, ve\u0107 bi trebala djelovati i iznad toga, \u010dine\u0107i \u201edobro drugima\u201c, pokazivanjem dare\u017eljivosti i oprosta. Kao \u0161to sam ve\u0107 spomenuo, \u010casni Kur\u2018an nas u\u010di da kad smo jednom uspje\u0161no zaustavili agresora od nano\u0161enja daljnjih nepravdi, ne bismo trebali tra\u017eiti osvetu ili mu nametnuti velike te\u0161ko\u0107e.<\/p>\n

Naprotiv, trebalo bi im se pomo\u0107i da izgrade svoje gospodarstvo i infrastrukturu. Gdje \u0107e im ta pomo\u0107 dobro do\u0107i, to \u0107e, dugoro\u010dno, pomo\u0107i i nama. Ako se zemljama, koje su u sredi\u0161tu rata i podjela, omogu\u0107i da ekonomski prosperiraju, u njima vi\u0161e ne\u0107e izrastati negodovanje i mr\u017enja prema ostalim zemljama. Niti \u0107e njihovi ljudi biti prisiljeni da migriraju.<\/p>\n

To je mudrost koja pro\u017eima islamsko u\u010denje kojim se nala\u017ee ne\u0161to vi\u0161e od puke pravde, uz izra\u017eavanje prijaznosti i suosje\u0107anja. Tre\u0107a razina opho\u0111enja o kojoj nas u\u010di \u010casni Kur\u2018an je da se odnosimo prema drugima kao \u0161to se majka odnosi prema svom djetetu, \u0161to je najnesebi\u010dniji oblik ljubavi, po\u0161to se u tom odnosu ne o\u010dekuje nikakva nagrada zauzvrat. Odnositi se prema drugima na ovakav blagonaklon na\u010din nije lako, ali bi nam to trebala postati konstantna te\u017enja.<\/p>\n

Naposljetku, kako bismo uspostavili mir, u muslimanskim zemljama ili na \u0161iroj me\u0111unarodnoj razini, potrebno je, kao najosnovniji minimum, zahtijevati pravdu od vlasti zemalja, \u010dime bi svi ljudi dobili svoja zaslu\u017eena prava, te kako bi sebi\u010dni interesi mogli popustiti pred onim \u0161to je pravedno i ispravno. Nadalje, me\u0111unarodne institucije, poput Ujedinjenih Nacija, trebale bi se odnositi jednako prema svakoj zemlji, umjesto da se prilago\u0111uju sklonostima velikih sila. To su sredstva za postizanje mira. To je putokaz prema boljem svijetu.<\/p>\n

To je jedini na\u010din na koji mo\u017eemo zaustaviti poniranje \u010dovje\u010danstva prema krajnjem uni\u0161tenju.<\/p>\n

Od srca se molim da Svemogu\u0107i Allah prihvati ove rije\u010di te u\u010dini da se istinski mir pojavi, i da duga sjena rata i sukoba koja se nadvila nad nama i\u0161\u010dezne pred plavim nebom mira i prosperiteta. Molim se za kraj negodovanja, mr\u017enje i siroma\u0161tva koje mu\u010di \u017eivote mnogih ljudi i rasplamsava razorne ratove i mr\u017enju diljem svijeta.<\/p>\n

Umjesto pronala\u017eenja na\u010dina kojima bismo dominirali nad drugima i nametnuli im vlastita prava, molim se da \u0107e nacije i njihovi vo\u0111e uvidjeti prednosti ispunjavanja prava drugih. Umjesto da prebacujemo krivnju za svjetske probleme na pojedine religije ili ljude odre\u0111enih narodnosti, molim se da poka\u017eemo tolerantnost prema vjerovanjima i obi\u010dajima drugih, i da cijenimo razli\u010ditost unutar na\u0161ih dru\u0161tava.<\/p>\n

Molim se da poka\u017eemo ono najbolje u \u010dovje\u010danstvu i iskoristimo svoje snage i vje\u0161tine kako bismo izgradili bolji svijet za na\u0161u djecu i da uspostavimo trajni mir u dru\u0161tvu. Zasigurno, ne postoje alternative. Ranije sam citirao nekoliko eksperata koji su upozorili o opasnostima nuklearnog ratovanja i zapadanja u novu globalnu utrku s naoru\u017eanjem. Ti \u010dlanci, kao i mnogi drugi, daju te\u017einu vjerovanju da svijet juri prema kolosalnoj katastrofi, kakvu \u010dovje\u010danstvo jo\u0161 nije vidjelo, i koju ne\u0107e biti mogu\u0107e obuzdati.<\/p>\n

Prema nekim prora\u010dunima, u\u010dinci nuklearnog rata mogli bi zahvatiti 90% svijeta. \u0160tovi\u0161e, ako do\u0111e do nuklearnog rata, mi ne\u0107emo uni\u0161titi samo dana\u0161nji svijet, ve\u0107 \u0107emo ostaviti trajno naslje\u0111e uni\u0161tenja i bijede za na\u0161e budu\u0107e generacije. Stoga, moramo stati i razmisliti o posljedicama na\u0161ih odluka.<\/p>\n

Ne bismo smjeli razmatrati nijedan problem ili sukob, u jednoj zemlji ili na me\u0111unarodnoj razini, kao ne\u0161to bezna\u010dajno. Bez obzira bavimo li se gospodarskim problemima ili imigracijom ili bilo kojom drugom krizom, moramo pokazati tolerantnost i stremiti tome da uklonimo prepreke koje nas razdvajaju. Morali bismo iskoristiti svu energiju i sredstva prema nastojanju uspostave trajnog mira, tako da svaki sukob rije\u0161imo poput prijatelja, dijalogom i kompromisom, ispunjavaju\u0107i i vode\u0107i ra\u010duna o pravima drugih.<\/p>\n

Neka nam Svemogu\u0107i Allah omogu\u0107i da to u\u010dinimo \u2013 Amen<\/em>. S ovim\u00a0 bih rije\u010dima zahvalio svim gostima na dolasku ove ve\u010deri. Hvala Vam.\u201c<\/p>\n

Video i original tekst:<\/p>\n

True and Sustainable World Peace – Keynote at Peace Symposium UK 2019<\/a><\/p><\/blockquote>\n