{"id":1319,"date":"2020-04-27T13:27:31","date_gmt":"2020-04-27T13:27:31","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ahmadiyya-islam.org\/hr\/?post_type=articles&p=1319"},"modified":"2022-02-18T11:29:59","modified_gmt":"2022-02-18T11:29:59","slug":"islam-europa-sukob-civilizacija","status":"publish","type":"articles","link":"https:\/\/www.ahmadiyya-islam.org\/hr\/clanci\/islam-europa-sukob-civilizacija\/","title":{"rendered":"Islam & Europa – sukob civilizacija?"},"content":{"rendered":"

22. listopada 2019. Svjetski poglavar Ahmadijske muslimanske zajednice, Peti Kalif, Njegova Svetost, Hazreti Mirza Masroor Ahmad\u00a0a.b.a.<\/sup>\u00a0pru\u017eio je povijesni govor u samom srcu Berlina, pod nazivom \u201eIslam i Europa \u2013 sukob civilizacija?\u201c. Prije tri desetlje\u0107a Berlinski zid, taj \u010duveni simbol podjele, bio je sru\u0161en. Njegova Svetost danas je pozvala svjetske vo\u0111e i vlade da sru\u0161e zidove mr\u017enje i sukoba koji razaraju suvremeno dru\u0161tvo.<\/em><\/p>\n

Obra\u0107aju\u0107i se publici koja je brojala vi\u0161e od 80 uva\u017eenih du\u017enosnika i utjecajnih gostiju, uklju\u010duju\u0107i \u010dlanove Bundestaga (njema\u010dkog parlamenta), diplomate, akademike, vjerske vo\u0111e i predstavnike medija, udaljen samo nekoliko stotina metara od Brandenbur\u0161kih vrata u Adlon Kempinski hotelu, Njegova Svetost izravno se osvrnula na tvrdnju da prisutnost islama i muslimana predstavlja prijetnju zapadnoj civilizaciji i kulturi.<\/em><\/p>\n

Prije glavnog obra\u0107anja, nekoliko uva\u017eenih govornika odr\u017ealo je govor u kojem su naglasili svoje odobravanje i divljenje prema Ahmadijskoj muslimanskoj zajednici i njenim naporima u promicanju islama i poruci mira koju islam sadr\u017ei u sebi, kao i promicanju slu\u017ebe \u010dovje\u010danstvu diljem svijeta. Me\u0111u uva\u017eenim govornicima bili su Abdullah Wagishauser, nacionalni predsjednik Ahmadijske muslimanske zajednice u Njema\u010dkoj, Frank Heinrich (CDU stranka), \u010dlan parlamenta, Omid Nouripour (Stranka Zelenih), \u010dlan parlamenta i Niels Annen (SPD stranka), ministar federalnog Ureda za vanjske poslove i \u010dlan parlamenta. Slu\u017ebeni prijepis govora je u potpunosti prikazan ispod ovih redaka.<\/em><\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Hazreti Mirza Masroor Ahmad a.b.a.<\/sup>, duhovni poglavar Ahmadijske muslimanske zajednice, Peti Kalif, rekao je:<\/strong><\/p>\n

Bismillahir Rahmanir Raheem<\/em>, u ime Allaha, Milostivog i Milosnog.<\/p>\n

Svim po\u0161tovanim gostima, Assalamo Alaikum Wa Rahmatullahe Wa Barakatohu<\/em> \u2013 mir i Allahov blagoslov svima.<\/p>\n

Prvo bih \u017eelio iskoristiti priliku i zahvaliti svim na\u0161im gostima koji su prihvatili na\u0161 poziv i pridru\u017eili nam se ove ve\u010deri. U dana\u0161njem svijetu, posebice na Zapadu i u razvijenim zemljama, vode se \u017eustre rasprave o imigraciji i njenim u\u010dincima na dru\u0161tva. Velik broj tih rasprava vodi se oko muslimana \u2013 zbog uvrije\u017eenog gledi\u0161ta da postoji nepremostiv jaz izme\u0111u muslimana i ostalih \u010dlanova dru\u0161tva.<\/p>\n

Neke vlade i pripadnici javnosti boje se sukoba civilizacija i vjeruju da su muslimani prijetnja njihovu dru\u0161tvu, te da ih je nemogu\u0107e integrirati u zapadni svijet. Prije odgovora na takva mi\u0161ljenja, bitno je razjasniti \u0161to se smatra pod \u201ecivilizacijom\u201c? U tom pogledu, civilizaciju \u0107u definirati rije\u010dima drugog u slijedu Kalifa Ahmadijske muslimanske zajednice, a s \u010dime se u u potpunosti sla\u017eem.<\/p>\n

Prema njegovoj definiciji, civilizacija je proces materijalnog napretka i razvoja dru\u0161tva. Faktori koji ukazuju na snagu civilizacije uklju\u010duju njen gospodarski napredak, razinu tehnolo\u0161ke inovativnosti, stupanj napretka transporta, komunikacije i intelektualnog napretka dru\u0161tva. Na primjer, suvremeni oblici komunikacije i prijevoza jedan su od indikatora stupnja civilizacije, kao \u0161to su i financijski sustav, gospodarstvo, pravosu\u0111e, trgovina i industrija standardi znanstvenog i akademskog istra\u017eivanja, te sveukupni standard obrazovanja.<\/p>\n

Ustrajanja nacije u o\u010duvanju mira i stabilnosti, bilo policijskim ili vojnim vje\u0161tinama ili drugim sredstvima je tako\u0111er mjera njenog stupnja civilizacije.<\/p>\n

Kultura je, naime, odvojena i razli\u010dita od civilizacije. Kultura je manifestacija narodnog mnijenja, njihova stava prema dru\u0161tvenim pitanjima i njihovih obi\u010daja. Kultura nije zasnovana na materijalnom napretku, ve\u0107 je duboko ukorijenjena u moralnosti i vjerskim vrednotama i tradicijama nacije.<\/p>\n

Dakle, civilizacija predstavlja materijalni, tehnolo\u0161ki i intelektualni razvoj dru\u0161tva, dok kultura predstavlja vjerski, moralni i filozofski sastav dru\u0161tva.<\/p>\n

Razlika izme\u0111u civilizacije i kulture jednostavno se mo\u017ee shvatiti ako gledamo na raniji period kr\u0161\u0107anstva. U to vrijeme, Rimsko Carstvo je bilo na vrhuncu svoje mo\u0107i, i danas se smatra jednom od najve\u0107ih civilizacija u povijesti svijeta. Zbog njihova materijalnog prosperiteta, urbaniziranosti i na\u010dina kojim su vladali teritorijem, Rimljani su smatrani besprijekorno civiliziranom i obrazovanom nacijom.<\/p>\n

Me\u0111utim, njihova sofisticiranost nije bila popra\u0107ena vi\u0161im standardom moralnosti; naprotiv, tek u ranom periodu kr\u0161\u0107anstvu mo\u017eemo govoriti o progresivnoj kulturi Rimljana. Kr\u0161\u0107anstvo je ljudima dalo smjernice temeljene na religiji i moralnosti, dok je stari Rim propisivao svjetovne zakone i ograni\u010denja.<\/p>\n

Dakle, u napretku i razvoju odra\u017eava se veli\u010dina rimske civilizacije, a tek je kr\u0161\u0107anstvom ostvarena hvalevrijedna kultura. S vremenom je kr\u0161\u0107anstvo postalo dominantna religija u Rimskom Carstvu te je takvu kulturu usvojila velika rimska civilizacija. Zajedno, njihov besprijekoran utjecaj uspostavio je temelje vrijednostima i tradicijama koje opstaju jo\u0161 i danas na Zapadu.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Dok se ljudi na Zapadu postepeno odmi\u010du od vjere, temeljne moralne vrijednosti koje ocrtavaju zapadno dru\u0161tvo ipak su ostav\u0161tina kr\u0161\u0107anstva.<\/p>\n

S obzirom na debate o imigraciji, u proteklih nekoliko desetlje\u0107a, demografije nekoliko zapadnih zemalja su se promijenile. Iako su migranti do\u0161li iz mnogih zemalja, priljev muslimana uzrokovao je paniku i najvi\u0161e brige. Velik dio doma\u0107eg stanovni\u0161tva boji se da \u0107e masovna migracija iz muslimanskih zemalja postati prijetnja njihovoj civilizaciji, kulturi i vrijednostima, koje stolje\u0107ima postoje na time prostorima.<\/p>\n

Kao \u0161to sam objasnio, civilizaciju smatramo materijalnim napretkom i razvojem dru\u0161tva, a umjesto odbijanja, suprotstavljanja ili poricanja rasta i razvoja na Zapadu, zemlje u razvoju nastoje se prilagoditi tom modelu napretka. Dakle, umjesto odbijanja zapadne civilizacije, kod zemalja u razvoju mo\u017eemo svjedo\u010diti o suprotnom trendu.<\/p>\n

Zbog suvremenih na\u010dina transporta i komunikacije svijet je postao globalno selo. Razvojem televizije, masovnih medija i interneta, ni\u0161ta vi\u0161e nije skriveno, te ljudi u manje razvijenim zemljama mogu vidjeti kako \u017eive imu\u0107nije nacije. Na njih utje\u010du blagodati zapadne civilizacije te to u njima stvara \u017eelju da \u017eive na sli\u010dan na\u010din.<\/p>\n

Dakle, tvrdnja da Zapadu ili europskoj civilizaciji prijeti prisutnost muslimana ne mo\u017ee biti valjana. Umjesto toga, vidljiv je utjecaj zapadne civilizacije na ostale dijelove svijeta, a time i na muslimanski svijet. S druge strane, bojazan da \u0107e vjerska ili moralna kultura Zapada biti pod prijetnjom ako se Islam pro\u0161iri Europom mo\u017ee biti opravdana. Sad \u0107u se dalje pozabaviti ovim pitanjem.<\/p>\n

Naime, \u010dinjenica je da se ljudi sve br\u017ee odmi\u010du od religije i da je taj trend posebno izra\u017een na Zapadu. Svakim novim popisom stanovni\u0161tva u zapadnim zemljama utvr\u0111en je sve manji broj stanovnika koji se deklariraju kao vjernici. Uzev\u0161i to u obzir, smatram da je strelovit rast ateizma daleko ve\u0107a prijetnja zapadnoj kulturi od Islama. Zapadne vrijednosti su stoljetne i zasnovane su na vjerskim tradicijama, posebice judeo-kr\u0161\u0107anskoj tradiciji. Me\u0111utim, te vjerske vrijednosti i kulturne norme su pod napadom onih koji se protive svakom obliku religije i svakom obliku vjerovanja.<\/p>\n

Kao muslimanski vo\u0111a, smatram da trebate za\u0161titi svoje naslje\u0111e i kulturu tako da se usredoto\u010dite na vra\u0107anje ljudi vjeri, bilo da se radi o kr\u0161\u0107anstvu, judaizmu ili bilo kojoj drugoj vjeri. Ne bi se smjelo dogoditi da u ime napretka, te vrijednosti i moralni standardi, koji su dio stoljetne dru\u0161tvene ostav\u0161tine, odjednom postaju zaboravljene.<\/p>\n

Tako\u0111er, vjerujem da je pad utjecaja vjere na Zapadu glavni razlog za\u0161to se ljudi boje islama, jer znaju da su muslimani, op\u0107enito govore\u0107i, privr\u017eeni svojoj vjeri. U vezi s re\u010denim, \u017eelim jasno naglasiti da, unato\u010d onome \u0161to mo\u017eete \u010duti ili \u010ditati u medijima, ne postoji razlog za strah od islama. Muslimani vjeruju da \u010casni Kur\u2018an predstavlja kona\u010dno i savr\u0161eno vjersko u\u010denje, a na\u0161a ljubav i predanost \u010casnom Kur\u2018anu nas navodi da vjeru smatramo bliskom srcu i bitnom osobinom svakog pojedinca.<\/p>\n

U 2. poglavlju, stih 257, \u010casni Kur\u2018an izri\u010dito govori da ne postoji prisila u vjeri, a time se ukida i bilo kakav razlog da se ne-muslimani boje nasilnog nametanja ili \u0161irenja muslimanskih uvjerenja. Govor mr\u017enje sitne manjine tzv. muslimana koji su prihvatili ekstremizam nema nikakvih dodirnih to\u010daka s u\u010denjima \u010casnog Kur\u2018ana. Dapa\u010de, ponovio sam mnogo puta da bi se dr\u017eave, i za to ovla\u0161tena tijela, trebale o\u0161tro suprotstaviti s ekstremistima, bilo da se radi o muslimanima ili ne-muslimanima.<\/p>\n

Ahmadije vjeruju da islam ne dopu\u0161ta nasilje pri \u0161irenju vjere. Postoji li onda razlog za strah od islama? Za\u0161to neki ljudi misle da je njihova civilizacija ili kultura ugro\u017eena muslimanskom prijetnjom?<\/p>\n

Nakon obja\u0161njenja razlike izme\u0111u civilizacije i kulture iz islamske perspektive, \u017eelio bih predstaviti neka od osnovnih u\u010denja islama. Pro\u0161irili su se mnogi mitovi i pogre\u0161ne predod\u017ebe o islamu i Osniva\u010du islama (mir i blagoslovi Allahovi neka budu nad njim). Iako nije mogu\u0107e predstaviti sve aspekte islamskih u\u010denja u ovako kratkom vremenu, \u017eelio bih prikazati kako je islam uspostavio neka od ljudskih prava.<\/p>\n

U tom pogledu, zna\u010dajno je 4. poglavlje, stih 37, \u010casnog Kur\u2018ana u kojem se ka\u017ee: \u201eI obo\u017eavajte Allaha i nemojte Mu nikakvog druga pripisivati, i \u010dinite dobro\u010dinstvo roditeljima, i bli\u017eoj rodbini, i siro\u010di\u0107ima, i siroma\u0161nim, i prijatelju koji vam je rodbina, i prijatelju koji vam nije rodbina, i prijateljima, i putniku, i onima koje va\u0161e desne ruke posjeduju …\u201c.<\/p>\n

U ovom stihu Svemogu\u0107i Allah zahtijeva od muslimana da Ga \u0161tuju i da se prema roditeljima odnose s ljubavlju i prijazno\u0161\u0107u. Mo\u017ee li se ovakvo u\u010denje, kojim se zahtijeva ljubav i po\u0161tovanje prema roditeljima, suprotstavljati s bilo kojom religijom ili dr\u017eavom? Kako li je mogu\u0107e da takvo u\u010denje potkopava zapadno dru\u0161tvo? Tako\u0111er, stih zahtijeva od muslimana da se prema svojim bli\u017enjima i rodbinom odnose ljubazno i obzirno. Zahtijeva od njih da podupiru najranjivije \u010dlanove dru\u0161tva, poput siro\u010dadi, te da im budu utjeha.<\/p>\n

U tom pogledu, vjerujemo da je obrazovanje klju\u010d pomo\u0107i siroma\u0161nima. Kada bi se mladi ljudi obrazovali, posebice oni koji dolaze iz razorenih domova i siroma\u0161nih obitelji, to bi im omogu\u0107ilo da se otrgnu od za\u010daranog kruga neima\u0161tine. Otvorile bi im se mogu\u0107nosti, a frustracije, o\u010daj i razo\u010daranje bi ostavili iza sebe. Takva mlade\u017e ne bi bila privu\u010dena \u017eivotu u zlo\u010dinu ili zlo\u010dina\u010dkim organizacijama, ve\u0107 bi postala produktivan dio dru\u0161tva. Zbog toga Ahmadijska muslimanska zajednica ula\u017ee velika sredstva i napore u obrazovanje, i unato\u010d ograni\u010denim sredstvima, gradi \u0161kole u mnogim afri\u010dkim zemljama i financira \u0161kolarine za u\u010denike koji si ne mogu priu\u0161titi visoko obrazovanje.<\/p>\n

Tako\u0111er, vjerujemo kako bi imu\u0107nije zemlje trebale pomo\u0107i siroma\u0161nijima u izgradnji temelja. Kada bi siroma\u0161nije zemlje mogle izgraditi svoje gospodarstvo i infrastrukturu, stanovni\u0161tvu tih zemalja otvorile bi se mogu\u0107nosti i ne bi bili toliko skloni migraciji u bogatije zemlje. Cijeli svijet bi imao koristi od stabilnosti i prosperiteta siroma\u0161nijih zemalja.<\/p>\n

U spomenutom stihu \u010casnog Kur\u2018ana, posebno se spominje po\u0161tovanje prava susjeda, bez obzira jesu li muslimani ili ne i definira da je opseg susjeda izuzetno \u0161irok.<\/p>\n

Poslanik islama<\/em> (mir i blagoslovi Allahovi neka budu nad njim) rekao je kako je Svemogu\u0107i Bog stavljao toliki naglasak na prava susjeda, smatraju\u0107i kako bi ih se trebalo uklju\u010diti me\u0111u zakonite nasljednike. \u0160tovi\u0161e, susjedima se u islamu ne smatraju samo ljudi koji \u017eive u blizini, ve\u0107 i oni koji \u017eive dalje, putnici, kolege, podanici i mnogi drugi.<\/p>\n

Zaista, Svemogu\u0107i Allah u\u010dinio je po\u0161tivanje prava svih \u010dlanova dru\u0161tva moralnim imperativom za sve muslimane.<\/p>\n

Osniva\u010d islama (mir i blagoslovi Allahovi neka budu nad njim) tako\u0111er je pou\u010davao da oni koji nisu dare\u017eljivi prema bli\u017enjim ljudskim bi\u0107ima, ne mogu biti dare\u017eljivi prema Bogu. Kojeg li divnog na\u010dela! Dakle, osim bogo\u0161tovlja, nu\u017eno je za muslimane da po\u0161tuju ljudska prava.<\/p>\n

Ponovno postavljam pitanje, kako je mogu\u0107e da ovakvo u\u010denje predstavlja prijetnju zapadnoj civilizaciji? Ova islamska u\u010denja su sredstva kojima se njeguje mir i stabilnost u dru\u0161tvu i mogu samo biti od pomo\u0107i gospodarskom i dru\u0161tvenom razvoju.<\/p>\n

Zbog toga, smatram neumjesnim sugestije nekih ljudi sa Zapada kako islam, ili muslimani, nemaju mjesto u ovom dijelu svijeta.<\/p>\n

Ako muslimani dolaze ovdje kako bi se integrirali, te kako bi po\u0161tivali prava susjeda, tj. doma\u0107eg stanovni\u0161tva i kako bi ulo\u017eenim naporima unaprijedili mir i blagostanje dru\u0161tva, tada je to hvalevrijedno, i ne bi se smjelo osu\u0111ivati.<\/p>\n

Prelaze\u0107i na drugu temu, neki ljudi tvrde ili vjeruju kako je muslimanima nalo\u017eeno da vode d\u017eihad, te strahuju da dolaze na Zapad kako bi vodili nasilni rat kojim \u0107e nametnuti islamsku civilizaciju i kulturu. Ovakav nesporazum se temelji na nepoznavanju pojma d\u017eihada, i razloga zbog kojeg su se vodili vjerski ratovi u ranom periodu islama. Islam nije krvolo\u010dna ili nasilna religija.<\/p>\n

Tijekom ranog perioda islama, muslimani su bili prisiljeni na obranu nakon \u0161to im je nametnut rat, i tako je jedan sljedbenik pitao \u010casnog Poslanikas.a.v.s.<\/sup> mo\u017ee li se pridru\u017eiti muslimanskoj vojsci da vodi d\u017eihad.<\/p>\n

Pslanik islama (mir i blagoslovi Allahovi neka budu nad njim) odbio je njegov upit i rekao mu da ostane kod ku\u0107e i brine se za svoje bolesne roditelje, te da to smatra svojim d\u017eihadom. Ako je cilj d\u017eihada osvajanje, krvoproli\u0107e i ratovanje, tada bi Poslanik s.a.v.s.<\/sup> islama sigurno prihvatio ponudu svog sljedbenika i naredio mu da se pridru\u017ei muslimanskoj vojsci.<\/p>\n

Iako je istina kako su u ranom periodu islama muslimanske vojske vodile vjerske ratove, moram pojasniti da njihova svrha nikada nije bila u nadja\u010davanju, osvajanju ili ugnjetavanju ljudi, te nije imala za cilj nametanje islama. Ti ratovi vodili su se s ciljem da obrane instituciju religije i na\u010dela slobode vjerovanja.<\/p>\n

U 22. poglavlju, stihovima 40-41, \u010casni Kur\u2018an jasno ka\u017ee da agresori nisu bili zaustavljeni silom uni\u0161tenje bi prijetilo svim crkvama, sinagogama, hramovima, d\u017eamijama i ostalim mjestima bogo\u0161tovlja, jer je svim nevjernicima iz Meke cilj bio uni\u0161tenje svakog traga religije. Ovime je dokazano kako islam \u0161titi sve religije.<\/p>\n

\u0160to se ti\u010de odgoja djece, u 6. poglavlju, stihu 152. \u010casnog Kur\u2018ana govori se kako muslimani ne smiju tjelesno ka\u017enjavati svoju djecu. Ovom zapovijedi nala\u017ee se muslimanima da njeguju svoju djecu s ljubavlju, kako bi ih mogli obrazovati i moralno usmjeriti prema tome da i ona postanu sposobni i moralni pojedinci u slu\u017ebi svojoj zajednici i naciji.<\/p>\n

Na sli\u010dan na\u010din, islam je nau\u010dio muslimane da brane prava ranjivih \u010dlanova dru\u0161tva. Na primjer, u 4. poglavlju, stih 7. Kur\u2018ana, muslimane se obvezuje da \u0161tite siro\u010dad od izrabljivanja te da \u0161tite njihovo nasljedstvo, do njihove punoljetnosti kada njime mogu raspolagati.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Jo\u0161 jedna veoma \u010desta optu\u017eba zapadnog svijeta ti\u010de se navodnog nepo\u0161tivanja \u017eena i njihovih prava u muslimana. Kao prvo, mora se spomenuti da je islam bio prva religija koja je \u017eenama dala prava nasljedstva, razvoda braka i ostala druga prava. \u0160tovi\u0161e, islam nagla\u0161ava va\u017enost obrazovanja djevoj\u010dica i omogu\u0107avanja njihova osobnog rasta i razvoja.<\/p>\n

Nijednoj djevoj\u010dici ili \u017eeni ne bi smjelo biti uskra\u0107eno obrazovanje te ih se ne smije diskriminirati ni na koji na\u010din..<\/p>\n

U ono doba, kada su prava \u017eena i djevojaka bila rutinski zanemarivana, te ih se smatralo manje vrijednima od dje\u010daka, Poslanik s.a.v.s.<\/sup> islama revolucionirao je poimanje \u017eena i njihovih prava.<\/p>\n

U\u010dio je muslimane da vole, njeguju i po\u0161tuju svoje k\u0107eri te da ih nikad ne smatraju manje vrijednima od sinova.<\/p>\n

\u0160tovi\u0161e, u poznatoj izreci, \u010casni Poslanik islama (mir i blagoslovi Allahovi neka budu nad njim) rekao je da \u201eraj le\u017ei pod stopalima vlastite majke\u201c. Ove rije\u010di ilustriraju bitnu ulogu \u017eene u dru\u0161tvu i njihov jedinstven i uva\u017een status u dru\u0161tvu.<\/p>\n

Majke imaju glavnu ulogu u odgoju i njegovanju djece u njihovim formativnim godinama, a time majke igraju i klju\u010dnu ulogu u osiguranju moralnog odgoja gra\u0111ana nadolaze\u0107ih generacija. Majke su ljudi koji imaju mo\u0107 i utjecaj da pretvore svoje dr\u017eave u raj na zemlji, i one mogu otklju\u010dati vrata vje\u010dnog raja za svoju djecu.<\/p>\n

Nadalje, u 4. poglavlju, stihu 20, \u010casni Kur\u2018an nala\u017ee kako se mu\u0161karci muslimani moraju odnositi prema svojim \u017eenama s ljubavlju i po\u0161tovanjem.<\/p>\n

U zapadnim zemljama ne prolazi ni jedan dan bez u\u017easavaju\u0107ih vijesti o obiteljskom nasilju i intervencijama policije i sudova u tim slu\u010dajevima. Razne studije i izvje\u0161taji, poput izvje\u0161taja iz 2018. Ureda za nacionalnu statistiku UK, dokazali su da takvi zlo\u010dini nisu povezani s religijom, a drugi nedavni izvje\u0161taj pokazao je da isto vrijedi i za Njema\u010dku. Dakle, krajnje je nepravedno ocrtavati islam kao \u017eenomrza\u010dku religiju.<\/p>\n

Kao \u0161to sam ukratko opisao, islam je religija koja je \u017eenama donijela \u010dast i dostojanstvo, i za svakog mu\u0161karca koji je okrutan prema \u017eenama smatra se da je te\u0161ko prekr\u0161io u\u010denja islama.<\/p>\n

Islam tako\u0111er zahtijeva po\u0161tovanje vjerskih osje\u0107aja i uvjerenja ostalih ljudi. Mekanski zavjet je istinska slika ovog u\u010denja, njime je Tora priznata i po\u0161tovana kao knjiga zakona koju slijede \u017didovi.<\/p>\n

Islam je \u010dak uspostavio prava zatvorenika, u 2. poglavlju, stih 191 \u010casnog Kur\u2018ana tvrdi kako se ne bi smjela nanijeti nepravda neprijateljima, \u010dak i za vrijeme rata. Na\u017ealost, u dana\u0161nje vrijeme, u kojem se s ponosom pri\u010da o vi\u0161im standardima civilizacije i razvoja u odnosu na pro\u0161la vremena, pojedinci i dr\u017eave rutinski zanemaruju prava protivnika, tj. zatvorenika, te se \u010dine mnogi okrutni zlo\u010dini i ne \u0161tede se prilike za osvetom.<\/p>\n

U 5. poglavlju, stih 9 \u010casnog Kur\u2018ana, Svemogu\u0107i Allah proglasio je kako neprijateljstvo me\u0111u nacijama ili narodima nikada ne bi smjelo nagnati osobu na \u017ertvovanje na\u010dela prave i jednakosti. Islam nas u\u010di da u svim okolnostima, bez obzira koliko izazovnim, moramo ostati privr\u017eeni na\u010delima pravde, te da \u017eelja za osvetom ne bi smjela nikada motivirati.<\/p>\n

Ova veli\u010danstvena u\u010denja rezultirala su nevi\u0111enim primjerima samilosti, suosje\u0107anja i milosti koje je pokazivao \u010casni Poslanik Muhammad (mir i blagoslovi Allahovi neka budu nad njim) za vrijeme pobjede nad bitkom u Meki.<\/p>\n

Povijest je dokazala da su muslimani bili ubijani, plja\u010dkani i mu\u010deni u Meki, i da su na kraju bili prognani iz svojih domova te bili prisiljeni da migriraju.<\/p>\n

Unato\u010d tome, nakon pobjedonosnog mimohoda i povratka u Meku, s cijelom Mekom pod svojim zapovjedni\u0161tvom, njegov prvi proglas zabranio je bilo kakvo isho\u0111enje osvete prema onima koji su proganjali muslimane.<\/p>\n

U to vrijeme trijumfa, \u010casni Poslanik Muhammad\u00a0 (mir i blagoslovi Allahovi neka budu nad njim) pokazao je iznimnu poniznost i opro\u0161tenje.<\/p>\n

Izjavio je da je u skladu s islamskim u\u010denjima, opro\u0161teno svima koji su mu\u010dili muslimane, i da se nikome ne\u0107e u\u010diniti nepravda, bez obzira na njihovo prihva\u0107anje ili neprihva\u0107anje islama.<\/p>\n

Jo\u0161 jedna moralna revolucija islama u korist najslabijih \u010dlanova dru\u0161tva ti\u010de se ropstva, koje je bujalo prije islama, te se smatralo normalnim dijelom dru\u0161tva. Prema zapovjedi Svemogu\u0107og Allaha, Poslanik islama (mir i blagoslovi Allahovi neka budu nad njim) poku\u0161ao je ukinuti tu praksu.<\/p>\n

Poglavlje 24. stih 34 \u010casnog Kur\u2018ana tvrdi da bi se roba trebalo pustiti ako zatra\u017ei slobodu, a svaka davanja ili nameti moraju biti razumni i lako plativi u manjim obrocima, ili u potpunosti otpisani.<\/p>\n

Kao \u0161to sam rekao, tijekom tog razdoblja ropstvo je bilo sastavni dio dru\u0161tva, te je pozivanjem na ukidanje ropstva Poslanik s.a.v.s.<\/sup> islama uzrokovao revolucionarne promjene u dotada\u0161njim dru\u0161tvenim odnosima.<\/p>\n

U dana\u0161njem svijetu ropstvo vi\u0161e ne postoji u fizi\u010dkom smislu, ali zamijenilo ga je du\u017eni\u010dko ropstvo. U me\u0111unarodnim odnosima, odnosi izme\u0111u bogatih i siroma\u0161nih nacija sve vi\u0161e nalikuju na odnose gospodara i robova. Na primjer, bogate zemlje maskiraju svoje zajmove kao pakete pomo\u0107i, a siroma\u0161ne zemlje nemaju izbora osim toga da prihvate takve uvjete.<\/p>\n

Pritom, stra\u0161ne kamatne stope pretvaraju kratkotrajne zajmove u dugoro\u010dnu bijedu i nesigurnost. Kona\u010dan rezultat je krajnje pod\u010dinjavanje nesolventne zemlje dominantnoj zemlji zajmodavcu. Takvo ropstvo je krajnje nemoralno.<\/p>\n

Islam je tako\u0111er uspostavio pravila nemuslimana i savjetovao muslimanima suzdr\u017eljivost kako bi se o\u010duvao mir i jedinstvo u dru\u0161tvu. Na primjer, u 6. poglavlju, stihu 109 \u010casnog Kur\u2018ana, objavljeno je da muslimani ne bi smjeli lo\u0161e govoriti o idolima nevjernika, jer bi ih to moglo isprovocirati da govore protiv Allaha.<\/p>\n

Kako se ne bi pojavile napetosti i da se za\u0161titi dru\u0161tvo od za\u010daranog nasilja mr\u017enje i neprijateljstva, muslimanima se nala\u017ee da uvijek budu strpljivi.<\/p>\n

U ovo kratko vrijeme, spomenuo sam samo nekoliko to\u010daka koje ilustriraju prava ljudi koje je uspostavio islam. Nadam se da sam vas uspio uvjeriti da islam nije prijetnja Zapadu ili njegovoj kulturi. Ako i postoje muslimani koji bi \u017eeljeli uzurpirati prava nemuslimana, to je samo zbog toga \u0161to odbacuju u\u010denja islama ili ih ne poznaju. Oni ne po\u0161tuju islam te sramote njegov ugled.<\/p>\n

Da zaklju\u010dim, jasno je da \u017eivimo u svijetu koji je na rubu izgreda i katastrofa, te se bojim kako bi takvo stanje moglo eskalirati u bilo koje vrijeme.<\/p>\n

Ljudi moraju shvatiti da njihove rije\u010di imaju posljedice, umjesto da govore o sukobu civilizacija, ili da nepotrebno \u0161ire napetosti izme\u0111u razli\u010ditih zajednica, ljudi bi se trebali suzdr\u017eati od napadanja me\u0111usobnih vjerskih u\u010denja.<\/p>\n

Umjesto ograni\u010davanja na\u010dina izra\u017eavanja vjere, moramo prepoznati da smo svi pripadnici jedne ljudske vrste, vi\u0161e povezani nego ikada prije. Morali bismo objeru\u010dke prihvatiti me\u0111usobnu razli\u010ditost i fokusirati se na uspostavljanje jedinstva, te time osigurati dugotrajan mir u svijetu.<\/p>\n

Me\u0111utim, trenutno mo\u017eemo svjedo\u010diti suprotnom trendu. Muslimani i nemuslimani stavljaju svoje interese ispred interesa svijeta te prelaze svake granice po\u0161tenja i moralnosti u postizanju vlastitih ciljeva. Podsje\u0107aju\u0107i nas na mra\u010dne dane pro\u0161losti, formiraju se suprotni blokovi i savezi, i \u010dini se kako je svijet na rubu uni\u0161tenja.<\/p>\n

Danas postoji nekoliko zemalja koje posjeduju nuklearno oru\u017eje i ostala iznimno destruktivna oru\u017eja koja mogu uni\u0161titi civilizaciju kakvu poznajemo. Tko nam jam\u010di da takva oru\u017eja nikad ne\u0107e pasti u krive ruke? Sve \u0161to je potrebno je jedan nesporazum, jedna pogre\u0161na kalkulacija ili pogre\u0161an korak kako bi se potakla serija nezamislivih doga\u0111aja. Posljedice takvog rata bile bi nezamislive, ali sigurno je da svijet vi\u0161e ne bi bio isti.<\/p>\n

Kada bi se iskoristila nuklearna oru\u017eja, posljedice ne bismo trpjeli samo mi ve\u0107 i na\u0161a djeca i budu\u0107e generacije koje \u0107e trebati trpjeti zbog na\u0161ih grijeha. Generacije djece bit \u0107e ro\u0111ene s intelektualnim i tjelesnim nedostatcima, te \u0107e im se uni\u0161titi svi snovi bez ikakve krivice.<\/p>\n

Je li to ostav\u0161tina koju \u017eelimo ostaviti za budu\u0107e generacije?<\/p>\n

Zasigurno ne!<\/p>\n

Dakle, umjesto raspirivanja mr\u017enje, zasnovane na vjerskim, etni\u010dkim ili politi\u010dkim razlikama, moramo prepoznati znakove upozorenja i promijeniti se prije negoli bude kasno.<\/p>\n

Bez obzira na na\u0161e razlike, morali bismo se udru\u017eiti i raditi u duhu me\u0111usobnog po\u0161tovanja, tolerancije i sklonosti prema svjetskom miru i promociji slobode vjeroispovijesti.<\/p>\n

Neka Allah podari mudrost i razboritost onima koji uzrokuju sukobe u ime vjere i neka mir i pravda prevladaju \u2013 Amen<\/em>.<\/p>\n

Ovim rije\u010dima, \u017eelio bih jo\u0161 jednom zahvaliti na prisustvovanju ovoj ve\u010deri.<\/p>\n

Hvala Vam.\u201c<\/p>\n