{"id":1302,"date":"2020-04-27T12:20:22","date_gmt":"2020-04-27T12:20:22","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ahmadiyya-islam.org\/hr\/?post_type=articles&p=1302"},"modified":"2022-02-18T11:20:44","modified_gmt":"2022-02-18T11:20:44","slug":"dr-abdus-salam-prvi-musliman-koji-je-osvojio-nobelovu-nagradu","status":"publish","type":"articles","link":"https:\/\/www.ahmadiyya-islam.org\/hr\/clanci\/dr-abdus-salam-prvi-musliman-koji-je-osvojio-nobelovu-nagradu\/","title":{"rendered":"Dr. Abdus Salam – prvi musliman koji je osvojio Nobelovu nagradu"},"content":{"rendered":"

Dr. Abdus Salam bio je pobo\u017ean musliman, unato\u010d \u010dinjenici da je bio veoma uspje\u0161an nau\u010dnik 20. stolje\u0107a. On je potomak veoma pobo\u017enog oca; tako da se karakter njegovog oca ucrtao u njega. Njegova porodica ima bogatu tradiciju nauke, u\u010denja i pobo\u017enosti. Kao \u0161to je bio obi\u010daj, majka ga je nau\u010dila \u010ditati \u010casni Kur’an. Bio je dobro upu\u0107en u arapski jezik. Njegov otac mu je obi\u010dno \u010ditao ajete iz \u010casnog Kur’ana. Preko oca razvio je ljubav prema \u00a0islamu.<\/strong><\/em><\/p>\n

Od djetinjstva je obavljao pet dnevnih namaza. U d\u017eepu jakne nosio je kopiju \u010casnog Kur’ana. U svom domu u Putneju, dok je bio zadubljen u svoja istra\u017eivanja, slu\u0161ao je snimljeno u\u010denje \u010casnog Kur’ana od strane izvanrednih Qari u\u00a0 muslimanskom svijetu. Obavio je mali had\u017e, Umru, dok jo\u0161 nije bio poznat me\u0111unarodno. Uprkos njegovoj \u017eelji da obavi had\u017e, ipak to nije to mogao u\u010diniti, zbog njegovog vjerskog uvjerenja. Saudijska Vlada mu nije odobrila vizu.<\/p>\n

Kada su Ahmadije progla\u0161ene nemuslimanima 1974. od strane Vlade\u00a0 Pakistana, pustio je bradu i preuzeo prezime Muhammed, kako bi pokazao ponos \u0161to\u00a0 je musliman. Obi\u010dno je imamio tokom d\u017eume namaza muslimanskim studentima Me\u0111unarodnog centra za teorijsku fiziku u \u00a0Italiji.<\/strong><\/em><\/p>\n

Kad je njegov otac ostao da \u017eivi sa njim u Londonu, mogao je kupiti ku\u0107u u otmjenom predgra\u0111u Londona, ali odabrao je kupiti ku\u0107u u Putneju, jer je bila u blizini FAZAL d\u017eamije, gdje je njegov otac mogao lak\u0161e i\u0107i na dnevne namaze. Petkom je dr. Salam obi\u010dno odlazio u d\u017eamiju ranije i zauzimao bi mjesto u prvom safu. \u010cak i tokom ljeta nosio je zimsku jaknu i kapu. Kada bi imam zapo\u010deo hutbu, on bi izvadio bilje\u017enicu i po\u010deo zapisivati. Jednog dana, imam Rafik upitao ga je: Da li Vam\u00a0 se\u00a0 moja hutba toliko svi\u0111a pa je zapisujete? Dr. Salam odgovorio je:<\/p>\n

\u201dStvar je u tome da ja dobijem bljesak nau\u010dnih ideja kao udar elektri\u010dne struje, pa ih odmah pribilje\u017eim. Ove ideje naknadno postaju temelj za moje teorije. Ako ih ne zapi\u0161em odmah postoje \u0161anse da \u0107u ih izgubiti.\u201d<\/p>\n

Jedna od omiljenih knjiga dr. Salama je \u0160amail-i-Tirmizi<\/em>, klasi\u010dna knjiga hadisa. Kada se Sir Zafrullah Khan (1893-1985) razbolio, Salam ga\u00a0 je\u00a0 posjetio\u00a0 u bolnici u Londonu i izrazio \u017eelju da bi jednog dana preveo njegovu knjigu.\u00a0 Sljede\u0107i put kada je dr. Salam posjetio Sir Zafrullaha u bolnici, on mu je dao printani primjerak prijevoda s posvetom:<\/p>\n

\u201cS dubokom zahvalno\u0161\u0107u Abdusu Salamu, uglednom fizi\u010daru, \u010dijom idejom je ova knjiga i \u00a0nastala.\u201d<\/strong><\/em><\/p>\n

Djelotvornost dove<\/strong><\/em><\/p>\n

Dr. Salam nije na\u0161ao nikakvu suprotnost izme\u0111u njegove vjere i njegove nauke. On je rekao:<\/p>\n

\u201cNikada nisam vidio suprotnost izme\u0111u moje vjere i moje nauke \u2013 dok je vjera, za mene, izricala bezgrani\u010dnu duhovnu poruku\u00a0 islama, po pitanju onoga u \u010demu je fizika uvijek bila tiha i takva \u0107e i ostati. To je dobilo smisao u prvim ajetima \u010casnog Kur’ana, nakon sure\u00a0Al Fatiha<\/em>.\u00a0\u201eTo je knjiga, u koju nema\u00a0 sumnje, upu\u0107uje bogobojazne, one koji vjeruju u nevidljivo\u201c<\/strong>\u00a0<\/em>Nevidljivo zna\u010di izvan dosega ljudskog \u00a0razuma.<\/p>\n

On je \u010dvrsto vjerovao u djelotvornost dove. On je rekao:<\/p>\n

\u201cJa vjerujem u djelotvornost dove u vrijeme nevolje. Mogao bih razraditi intenzivno li\u010dno mi\u0161ljenje o ovom, ali to izbjegavam. Tako\u0111er vjerujem u Mudrog Gospodara. Moja najve\u0107a \u017eelja prije nego \u0161to umrem, je da me Allah Svojom blagodati nagradi misti\u010dnom\u00a0 vizijom, tako da i ja mogu, iz prve ruke, imati udjela u onom \u0161to su obe\u0107avali vidari-poslanici iz pro\u0161losti.\u201d[1]<\/strong><\/em><\/p>\n

Njegovo vjerovanje u jednog\u00a0 Boga<\/strong><\/em><\/p>\n

Kao \u0161to je mnogima poznato, dr. Salam dijeli Nobelovu nagradu za fiziku sa jo\u0161 dva ameri\u010dka nau\u010dnika, od kojih je jedan ateist, a drugi kr\u0161\u0107anin.<\/strong><\/em>\u00a0To nije bilo lako\u00a0 za \u010dovjeka koji nije vidio struju do svog tinejd\u017eerskog doba. No, zbog njegovog jedinstvenog karaktera, posve\u0107enosti njegovom porijeklu, dubokog nau\u010dnog interesovanja, zbog njegove mo\u0107i koncentrisanja, neiscrpne energije\u00a0 za\u00a0 njegov\u00a0 nau\u010dni rad, iznimne sposobnosti kao organizatora, on je uspio u ujedinjenju snaga\u00a0\u00a0\u0161to Ajn\u0161tajn nije mogao\u00a0 u\u010diniti.<\/p>\n

Za usporedbu ovdje \u0107emo prikazati vjerovanja dva istaknuta evropska nau\u010dnika i to Kopernika i Keplera. Kopernik je dobio svoje astronomske ideje iz\u00a0 njegove teologije. Kepler je kao i Kopernik bio uvjeren da struktura neba odra\u017eava savr\u0161enstvo svog Stvoritelja. To savr\u0161enstvo se otkriva najbolje kroz preciznost geometrije. Keplerove ideja o Bogu osiguravaju njegove hipoteze, i imao\u00a0 je matemati\u010dku sposobnost da ubaci njegove ideje u sistem.<\/p>\n

Keplerove zakone nije te\u0161ko objasniti, ali se nikada ne mogu pogoditi iz njegovih obja\u0161njenja. Dio problema je njegova religija, on je gledao na svoju nauku kao svoju vjersku du\u017enost, i opisao ju je kao nejasan i\u00a0 kompliciran\u00a0 dio \u00a0teologije.<\/p>\n

Njegovi zapisi su \u010dak i gori. List za listom kalkulacija, nagla\u0161eni su misti\u010dnim spekulacijama i molitvama. Ipak, ostaje istina da je Kepler razbio misteriju kretanja planete, zbog njegovog vjerovanja u Bo\u017eiju stvarala\u010dku mo\u0107.[2]\u00a0<\/strong><\/em><\/p>\n

Jednom je posjetio slavnog britanskog filozofa Bertranda Russella zajedno s A.T.M. Mustafom, tada\u0161njim ministrom obrazovanja. Tokom sastanka\u00a0 gospodin Mustafa zapo\u010deo je raspravu o tome da li Bog postoji? Nakon nekog vremena kada gospodin Mustafa nije mogao uvjeriti Russella,\u00a0 oti\u0161ao je.<\/p>\n

Onda dr. Salam\u00a0 ostao je\u00a0 sam sa velikim filozofom.
\nRussell je rekao: Za\u0161to ljudi misle da mogu uvjeriti 95- godi\u0161njaka u pola sata da Bog postoji?
\nDr. Salam rekao mu je:Bez vjere u Boga \u010dovjekov karakter ostaje osiroma\u0161en. Posmatrali smo da ljudi koji vjeruju u Boga,\u00a0 \u017ertvuju\u00a0 se\u00a0 vi\u0161e\u00a0 za\u00a0 \u010dovje\u010danstvo, u pore\u0111enju sa onima koji ne vjeruju\u00a0\u00a0 u\u00a0\u00a0 Boga.Russell je odgovorio: Daj mi primjer.
\nDr. Salam je rekao: Gandi je klju\u010dna ta\u010dka.
\nRussell je pogledao Salama zapanjuju\u0107e i rekao: Gandi\u00a0 je\u00a0 bio\u00a0 okrutan\u00a0 \u010dovjek.
\nDr. Salam upitao ga je: Kako to?
\nOn je odgovorio: 40 godina svojoj supruzi uskratio je u\u017eivanje bra\u010dnog\u00a0 \u017eivota.[3]<\/strong><\/em><\/p>\n

Dr. Salam je osje\u0107ao da su vjerske vo\u0111e u muslimanskim zemljama previ\u0161e bili zadovoljni obja\u0161njavanjem islamske vjeroispovijesti, bez ikakvih nau\u010dnih ili tehnolo\u0161kih dokaza. Tra\u017eio je od njih da u svojim propovijedima poti\u010du muslimane da u\u010de o nauci i tehnologiji, uzimaju\u0107i u obzir 750 ajeta, koji govore o tafakuru i taskhiru, odnosno nauci i tehnologiji. Ve\u0107ina njih odgovorila je da bi \u017eeljeli to u\u010diniti, ali oni ne znaju dovoljno o modernoj\u00a0 nauci.[4]<\/strong><\/em><\/p>\n

U intervju za \u010dasopis\u00a0Novi nau<\/em>\u010dnici\u00a0<\/em>(26. augusta 1976.) dr. Abdus Salam je rekao:<\/p>\n

Svako ljudsko bi\u0107e treba vjeru, kako je i Jung \u010dvrsto tvrdio; a ovo duboko religijsko uvjerenje je jedan od osnovnih poziva \u010dovje\u010danstva.[5]<\/strong><\/em><\/p>\n

U svom \u010dlanku\u00a0Nauka i Religija\u00a0<\/em>prof. Salam napisao je:<\/p>\n

Ajn\u0161tajn je ro\u0111en u Ibrahimovoj vjeri, u njegovom vlastitom pogledu, bio je duboko religiozan. Sada taj osje\u0107aj \u010duda vodi nau\u010dnike prema Vi\u0161em Bi\u0107u \u2013 der Altu, Starom, kako je Ajn\u0161tajn\u00a0 tepao Bo\u017eanstvu \u2013 Nadinteligentni, Gospodar svega stvorenoga i Prirodni zakon.[6]<\/strong><\/em><\/p>\n

U intervju za\u00a0Novi nau<\/em>\u010dnici\u00a0<\/em>rekao je:<\/p>\n

\u201cPoku\u0161avamo otkriti \u0161ta Gospodar misli; naravno u najve\u0107em broju slu\u010dajeva jadno proma\u0161imo, ali\u00a0 ponekad veliko zadovoljstvo je u pronalasku malo \u00a0istine.\u201d[7]\u00a0<\/strong><\/em><\/p>\n

Govor na dodjeli Nobelove\u00a0 nagrade<\/strong><\/em><\/h3>\n

Na sve\u010danosti dodjele Nobelove nagrade 1979. u svom obra\u0107anju izjavio je:<\/em><\/h3>\n

Stvaranje fizike je zajedni\u010dka blagodat cijelog \u010dovje\u010danstva. Istok i zapad, sjever i jug imaju jednak udjel u njoj. U \u010casnoj Knjizi islama, Allah ka\u017ee:\u201d\u2026.. Ti ne vidi\u0161 nikakve proturje\u010dnosti u stvaranju Milostivog, pa baci pogled \u2013 vidi\u0161 li ikakav nedostatak? Potom baci pogled drugi put, (i) tvoj pogled \u0107e se vratiti neuspje\u0161an i umoran.\u201d<\/em>[8]\u00a0<\/em>\u2013<\/strong>Ovakav je u\u010dinak vjere svih fizi\u010dara, i \u0161to dublje tragamo na\u0161e \u010du\u0111enje je uzbudljivije, zbunjeniji su na\u0161i pogledi. Ovo \u010du\u0111enje se pretvara u divljenje, a divljenje je prema Salamovom mi\u0161ljenju, jedno od najja\u010dih korijena vjerskih osje\u0107aja.<\/p>\n

Nakon u\u010denja islama, on je svoj \u017eivot posvetio pronala\u017eenju jedinstva u \u010detiri razli\u010dite prirodne sile. On je bio u mogu\u0107nosti dokazati da razli\u010dite interakcije elementarnih \u010destica su ni\u0161ta vi\u0161e do razli\u010diti aspekti jedne osnovne sile.<\/p>\n

U 1981. prisustvovao sam intervjuu dr. Salama od strane Toronto CHIN radija, dok je bio u New Yorku. Prof. Narrinder Nath upitao ga je \u0161ta mu je bilo na umu u trenutku kada je njegovo ime pro\u010ditano tokom Nobelove sve\u010danosti u dvorani Kraljevske akademije nauka. Dr. Salam je odgovorio:<\/p>\n

Bile su mi dvije stvari na umu: kako je Allah spustio svoju blagodat na mene, koji sam stanovnik ovog malog nepoznatog\u00a0 grada, i ovaj poseban poklon od Boga. Glavna misao koj mi je okupirala um bila je zahvalnost. Volio bih da su moji roditelji bili uz mene; oni su \u017eivili za mene. Volio bih da su bili sa\u00a0 mnom.[9]<\/strong><\/em><\/p>\n

Religija i nauka<\/em><\/h3>\n

Op\u0107enito se smatra da je nauka antireligijska. Da su nauka i religija me\u0111usobno isklju\u010dive. Religijsko vjerovanje i nau\u010dno vjerovanje nikada ne mogu biti zajedno. Religija zahtijeva slijepo vjerovanje. Religija zahtijeva da ljudi vjeruju u svoju dogmu bez postavljanja pitanja, dok nauka nala\u017ee da sve treba biti ispitano i nau\u010dno\u00a0 dokazano. Cilj religije je razviti ideale i te\u017enje \u010dovje\u010danstva, a cilj nauke je ostvariti ove te\u017enje kroz pronala\u017eenje prirodnih zakona.<\/p>\n

Dr. Salam je poku\u0161ao povezati ove prirodne zakone sa znanjem da istinska nauka nikada ne mo\u017ee proturje\u010diti religiji. Salamov integritet i inteligencija ne dozvoljavaju da njegovo vjerovanje odre\u0111uj ishod njegovog nau\u010dnog rada. Njegova vjerska uvjerenja i kulturna pozadina duboko su utjecale na njegovu nau\u010dnu karijeru.<\/p>\n

U svom nau\u010dnom radu on tra\u017ei inspiraciju u svom religijskom uvjerenju. Na primjer, za pojam simetrije inspirisan je kulama Badsahi d\u017eamije u Lahoru. Za njega, njegova vjera je bila sastavni dio njegovog nau\u010dnog rada. Njegova vjerska strast ga je poticala u nau\u010dnim\u00a0 otkri\u0107ima.<\/p>\n

Nobelovac Sir W.H. Bragg je rekao da je nauka u suprotnosti\u00a0 sa religijom onoliko koliko su palac i prsti u suprotnosti jedni drugima. Ajn\u0161tajn je imao isti pogled, samo druga\u010diju sliku: nauka bez religije je hroma, religija bez nauke je slijepa. Salam\u00a0 se slo\u017eio sa tim i rekao da je nauka bez religije je hroma i dakle mora se osloniti na religiju kako bi se izbjegla hramanje.[10]<\/strong><\/em><\/p>\n

Jedan nau\u010dni pisac je rekao za njega:<\/p>\n

Za muslimanske mistike, Bog se tra\u017ei u vje\u010dnoj ljepoti.\u00a0 A za Salama, ljepota dolazi kroz pronala\u017eenje novih, suptilnih, ali pojednostavljenih obrazaca u prirodnom \u00a0svijetu.[11]<\/strong><\/em><\/p>\n

Dr. Salam je imao dvije strasti u \u017eivotu: prva, potreba da razumije prirodu fizi\u010dke realnosti koriste\u0107i se alatima matemati\u010dke fizike. Druga, \u017eelja da postavi islamski svijet na put prosperiteta kroz sticanje nauke i najnovih tehnologija.<\/p>\n

U intervjuu objavljenom u Man\u010dester Guardianu, Robert Walgate pitao je\u00a0\u00a0 dr. Salama o temeljnim kontradikcijama izme\u0111u bilo koje religije koja se odnosi na jedan nepromjenjivi tekst i duh nauke koja mora omogu\u0107iti hipoteze, testiranje, provjeru, dopust na gre\u0161ku i promjenu. Nau\u010dnik je odgovorio da se religija i nauka odnose na dva razli\u010ditih svjeta, vjera na unutarnji svijet ljudskog uma, i nauku na vanjski svijet materije. Kako bi istra\u017eili unutarnji svijet, treba vjerovati i istra\u017eivati vanjski svijet, potreban je razlog.[12]<\/strong><\/em><\/p>\n

U svom prvom susretu s Albertom Ajn\u0161tajnom, cijeli razgovor je bio o religiji.<\/p>\n

Dr. Salam objasnio mu je islamski koncept Jedinstva (Tauheed<\/em>). Ajn\u0161tajn nije odbacio Salama kao vjerskog bigota i dobro su se sporazumjeli. Njegov u\u010denik dr. Michael Duff, sada dekan Fakulteta za fizi\u010dku nauku i \u0161ef katedre Abdus Salam za teorijsku fiziku na Imperial Koled\u017eu u Londonu, prisje\u0107a se da su njegova o\u010daravaju\u0107a predavanja bila tako jedinstvena da su studenti bili odu\u0161evljeni dubinom njegovog znanja.<\/p>\n

Jednom su ga pitali: \u201eDa li Vi mislite da su Vas Va\u0161i vjerski pogledi naveli da mislite da one (\u010detiri temeljne sile prirode) mogu biti jedinstvene?\u201c On je odgovorio:<\/p>\n

Mislim da da, mo\u017eda u dubini mog uma. Ne bih rekao da je to svjesno. No, u pozadini ne\u010dijeg razmi\u0161ljanja jedinstvo umetnuto kroz vjersku misao mo\u017ee igrati ulogu u njegovom razmi\u0161ljanju.[13]<\/strong><\/em><\/p>\n

Na pitanje, gledaju\u0107i na vjersku pozadinu, da li je bilo sukobljavanje sa fizikom? Dr. Salam je odgovorio:<\/p>\n

Ne za\u0161to bi bilo? Sre\u0107om islam je jedna od tri religije koje nagla\u0161avaju fenomene prirode, a njihovo prou\u010davanje\u2026Dakle, islam nema suprotnosti sa\u00a0 naukom.<\/p>\n

Profesor Hoodbhoy navodi da kada je pitao dr. Salama da napi\u0161e predgovor u njegovoj knjizi\u00a0\u201cIslam i nauka\u201d<\/strong>,<\/em>\u00a0dr. Salam napisao je\u00a0 sljede\u0107e o irelevantnosti vjerskih uvjerenja i nau\u010dnih \u00a0otkri\u0107a:<\/p>\n

Ja ne proturje\u010dim svemu \u0161to je dr. Hoodbhoj napisao u ovoj knjizi. Dr. Hoodbhoji citira Stevena Weinberga i moja istra\u017eivanja i ka\u017ee da\u00a0 nema\u00a0 osnovne\u00a0 razlike u na\u0161em radu, dok sam ja \u201epriznati vijernik a Weinberg priznati ateist\u201d.<\/p>\n

Mogu potvrditi da je u pravu. Bili smo oba \u201cgeografski i ideolo\u0161ki udaljeni jedan od drugog\u201d, kada smo zami\u0161ljali iste teorije fizike za objedinjavanje slabe i elektromagnetske sile. Ako je bilo pristranosti prema ujedinjenju paradigme u mom mi\u0161ljenju, to je bilo nesvjesno motivirano mojom pozadinom kao muslimana.[14]<\/strong><\/em><\/p>\n

Dr Salam je odgovorio:<\/p>\n

Postoji samo jedna univerzalna nauka, \u010diji su problemi i modalitete me\u0111unarodni, a ne postoji takvo ne\u0161to kao islamska nauka, kao \u0161to ne postoji ni hindu nauka, niti jevrejska nauka, ni konfu\u010dijanska nauka, ni kr\u0161\u0107anska nauka.[15]<\/strong><\/em><\/p>\n

Intervju u Indiji<\/em><\/h3>\n

Tokom posjeta Indiji u 1981. godini, dao je intervju za Ilustrovane sedmi\u010dne novine Indije. Ovdje bih naveo nekoliko pitanja koja su mu\u00a0\u00a0 postavljena.<\/p>\n

Pitanje:\u00a0Vjerujete li u sudbinu?<\/strong><\/em><\/p>\n

Odgovor: Ne znam \u0161ta je sudbina.<\/p>\n

Pitanje:\u00a0Koji je va\u0161 pojam Boga?<\/strong><\/em><\/p>\n

Odgovor: Postoje mnogi koncepti Boga. Na primjer, tu je koncept Boga kao Onoga koji odre\u0111uje zakon\u2026kao \u0161to je Ajn\u0161tajnov Bog. Tu je i Bog u moralnom poretku. Ako \u010dinite dobro, vratit \u0107e vam se dobro. U koliko \u010dinite zlo, zlo \u0107e vam se vratiti. Ve\u0107ina od nas vjeruju u takve stvari bez da ih pripisuje Bo\u017eijim moralnim odredbama. Neki\u00a0 ljudi vjeruju u Boga historije, Boga koji kontroli\u0161e historiju. Zatim tu je li\u010dni Bog, kojem se mi molimo.<\/p>\n

Pitanje:\u00a0Mo\u017eete li opisati Va\u0161u filozofiju\u00a0 molitve?<\/strong><\/em><\/p>\n

Odgovor: Te\u0161ko je fizi\u010daru raspravljati o molitvi. Ne znam \u0161ta vama ona zna\u010di.<\/p>\n

Jednom je upitan da li se Bog mo\u017ee objasniti matemati\u010dkom jednad\u017ebom? On je tada odgovorio da je pitanje\u00a0 bezveze.<\/p>\n

Da li je njegova teorija slabe energije \u2013 panteisti\u010dka?<\/em><\/h3>\n

Islamski mjese\u010dnik\u00a0\u2013\u00a0Arabija\u00a0<\/strong><\/em>\u2013 objavljen u Londonu, ozna\u010dio je njegov rad ujedinjenja temeljnih sila kao \u201cpanteizam\u201d, dakle kao neislamski i hereti\u010dki. Godine 1983. arapsko-islamski \u010dasopis, koji je tako\u0111er objavljen u Londonu, nazvao je ovu teoriju \u201eHereti\u010dka sufijska dogma Vahdatul Ved\u017euda\u201c. Na ovo odgovorio je:<\/p>\n

Ja sam ponosan da se poistovje\u0107ujem sa al-Kindijm, Al-Razijem, Ibn al-Haitamom, i Ibn Sinom, ali ja se protivim pripisivanju panteisti\u010dkih motiva sebi.<\/p>\n

U raspravi na pitanje:\u00a0\u201cJe li nauka u srednjem vijeku doista islamska\u201d<\/strong>,<\/em><\/p>\n

pisac citiranog \u010dlanka je odgovorio:<\/p>\n

\u201cPri\u010da o poznatim muslimanskim nau\u010dnicima srednjeg vijeka govori o tom da osim \u0161to su bili muslimani, \u010dini se da nisu imali ni\u0161ta islamsko oni sami ili njihova dostignu\u0107a. Naprotiv, \u017eivjeli su izrazito neislamskim \u017eivotima. Njihova dostignu\u0107a u medicini, hemiji, fizici, matematici i filozofiji prirodna su i logi\u010dna pro\u0161irenja gr\u010dkog mi\u0161ljenja.\u201d[16]<\/strong><\/em><\/p>\n

Na pitanje da li postoji sloboda diskusije nauke i vjere u islamu, dr. Salam je odgovorio:<\/p>\n

Ja sam oboje, kako vjernik, tako i musliman koji prakticira vjeru. Ja sam musliman jer vjerujem u duhovnu poruku \u010casnog Kur’ana. Kao\u00a0 nau\u010dnika,\u00a0 \u010casni\u00a0 Kur’an me potakao na razmi\u0161ljanje o zakonima prirode, navode\u0107i primjere iz kosmologije, fizike, biologije, medicine kao putokaz za sve\u00a0 \u00a0ljud<\/strong><\/em>e.<\/p>\n

Zaklju\u010dak<\/em><\/h3>\n

Na kraju bih \u017eelio re\u0107i da dr. Salam nije na\u0161ao suprotnost izme\u0111u religije i nauke. Za njega su njegovo religijsko uvjerenje i nau\u010dni rad neraskidivo\u00a0\u00a0 isprepleteni. Za svoj nau\u010dni rad koji obuhvata preko 40 godina, i 250 nau\u010dnih radova, prona\u0161ao je inspiraciju u u\u010denjima islama, njegovoj nepokolebljivoj vjeri u Boga, koja\u00a0\u00a0 je temelj\u00a0 njegova\u00a0 \u017eivota.<\/strong><\/em><\/p>\n

\n

[1] Salam, renesanse nauke u islamskim zemljama, str.149.
\n<\/em>[2] Bo\u017eiji filozofi, Velika Britanija 2009., str. 288-292
\n[3] Waris Mir, dnevni Nawai Waqt, 3. Decembar 1979.godine.
\n[4] Salam, renesansne nauke u islamskim zemljama,str.245.
\n[5] Salam\u00a0\u00a0 1976.
\n[6] Salam, Ideali i stvarnost, 1989.,285.
\n[7] Tihomir Dimitrov. 50 nobelovaca i drugih nau\u010dnika koji su vjerovali u\u00a0 Boga.http:\/\/nobelist.tripod.com\/sitebuildercontent\/sitebuilderfiles\/50-nobelists.pdf
\n[8] \u010casni Kur’an 67:4-5
\n[9] Virk, Ramooze Fitrat (urdu), 1996., str. 177
\n[10] Jagjit Singh, Abdus Salam, 1992., str. 163
\n[11] Azim Kidwai, Velikani u nauci iz Tre\u0107eg svijeta, 1989., Trst, str. 20.
\n[12] Manchester Guardian, 15. decembar 1989.
\n[13] Salam, Ideali i stvarnost, str. 468.
\n[14] Fascinantni susreti: prof. Abdus Salam, ZORA, \u00a0Karachi.
\n[15] Hoodbhoy, islam i nauka, str. IX, 1991.
\n[16] Salam, renesansne nauke, str. 269.<\/em><\/p>\n

\n

Povezan …<\/h3>\n