Čovjek bez sposobnosti suosjećanja uopće nije čovjek
I pomažite jedan drugome u dobročinstvu i bogobojaznosti; a nemojte pomagati u grijehu i neprijateljstvu – Časni Kur’an
Kao što je prošli put rečeno, grijeh ili prijestup mogu se pojaviti u različitim oblicima. Drugim riječima, u svemu što krši zapovijedi Svemogućeg Boga. Zbog toga se u islamu osuđuje bilo koja vrsta terorizma. Danas želim skrenuti pozornost na još jedno važno pitanje.
Danas nas je svijet u obliku globalnog sela tehnološkim putem približio jedne drugima, nego zašto se bojimo okupiti svoja srca? Možda postoje razlike, sporovi i nesuglasice, ali ipak postoji više zajedničkog. Islam pruža vrlo jednostavno, ali učinkovito pravilo za pronalaženje osnova na kojima mir može trajati. Pomozite jedni drugima u pravednosti i pobožnosti i odmaknite se od grijeha i prijestupa. [1]
Mnogo toga možemo naučiti jedni od drugih da budemo pravedni pod ovim prekrasnim načelom islama, međutim volio bih razgovarati o jednom od proizlazećih aspekata, a to je potreba nahraniti gladne jer to je ispravno djelo.
Bog kaže u Svetom Kur’anu da će ljudi koji žive na nebu pitati o onima u „vatri“:
“Šta vas je uvelo u pakao?” Oni će reći: “Mi nismo bili među onima koji su se klanjali, i nismo hranili siromašne.“ [2]
Drugom prilikom Bog kaže:
“Jesi li vidio onog tko poriče vjeru? To je onaj koji nije prihvatio siroče, i ne podstiče da se hrane siromašni.” [3]
Očito je da postoji vrlo snažna veza između ova dva stiha. Bog je kroz povijest religije objašnjavao da je svrha stvaranja čovjeka približiti ga Bogu.
Obećani Mesija Hazreti Mirza Ghulam Ahmad (a.s.) rekao je:
“Moji zemljaci! Religija koja ne ulijeva univerzalno suosjećanje uopće nije religija. Slično tome, čovjek bez sposobnosti suosjećanja uopće nije čovjek.” [4]
Oni koji su prekinuli svoju svetu vezu sa Svemogućim Bogom, oni su prekinuli svoju vezu s čovječanstvom. Zbog toga Bog kaže da će ljudi izgubljeni u svjetovnim stvarima propasti u svojim odgovornostima..
Bog u Kur’anu kaže da je stvorio sve što je na zemlji i da je stvorio dovoljno hrane za sve u odgovarajućim mjerama kako nitko ne bi gladovao. [5]
Međutim, neznalica je taj koji misli da sve bogatstvo pripada njemu i što god posjeduje ili je zaradio, jednostavno pripada njemu i da u njemu nema udjela za druge. Ti neuki ljudi zaboravljaju da je sve što posjeduju zapravo zajam koji im je dao Svemogući Bog. Bog je jasno stavio do znanja da imamo udjela u onome što posjedujemo – za siromašne i ranjive, za društvo u cjelini.
Čim shvatimo da ima dovoljno za sve na ovoj zemlji i da je naša dužnost biti odgovorni jedni za druge, bit ćemo prosvijetljeni u ljepoti koja se nalazi u ajetu prvog poglavlja Svetog Kur’ana da je Bog „Gospodar svih svjetova“.
- Kalifa Hazreti Mirza Masroor Ahmad (a.b.a.) rekao je tijekom obraćanja u sjedištu UNESCO-a u Parizu, Francuska 2019.:
„Ovo je jedan od osnovnih ajeta za islamsku vjeru, pri čemu se muslimani uče da Svemogući Bog nije samo njihov Gospodar i opskrbljivač, već je onaj koji pruža i uzdržava čitavo čovječanstvo. On je Milostiv i Darovac, pa tako, bez obzira na stalež, vjeru ili boju, Svemogući Bog ispunjava potrebe svog stvaranja. S obzirom na to, istinski muslimani čvrsto vjeruju da su svi ljudi rođeni jednaki i da bez obzira na razlike u vjerovanjima, vrijednosti međusobnog poštovanja i tolerancije moraju biti čvrsto ugrađene u društvo. [6]
No suočimo se sa stvarnošću. Koliko ih je onih koji zanemaruju milost Božju prema njima dok tvrde da su gospodari zemlje. Koliko ih je zatvorilo oči pred tim spomenutim najvažnijim principima.
Tijekom Prve konferencije Humanity First, Hazreti Mirza Masroor Ahmad (a.b.a.) rekao je:
„Svakako, u današnjem svijetu postoji velika doza neizvjesnosti i nejednakosti. Sve veći broj ljudi očajnički pati i suočava se s teškim nedaćama. U gotovo svim dijelovima svijeta nemir, tjeskoba i sukobi su u porastu. Veliki dio poremećaja i patnji u potpunosti je stvoren od čovjeka i izravna je posljedica nepravde i nepravdi koje čine ljudi. Vode se ratovi, izbijaju sukobi i čine stravične okrutnosti. Vidimo kako se odvijaju građanski ratovi, a također vidimo i ratove među narodima. I na domaćem i na međunarodnom nivou društvo postaje sve podijeljenije i fragmentiranije. Gotovo svakodnevno vidimo kako terorističke i ekstremističke skupine izvode odvratne napade i rade neizrecive okrutnosti nad nevinim ljudima“. [7]
Tijekom posljednje dvije godine nije se puno toga promijenilo. Mogu reći da je postalo još gore. Stavimo ratove i sukobe po strani i razgovarajmo o njihovim najgorim rezultatima, siromaštvu i uništenju života:
Do kraja godine oko 13,2 milijuna ljudi što je trećina građana Afganistana trebat će humanitarna pomoć. [8]
Ako se pomoć ne pruži odmah, „milijuni će izgubiti život“ u Jemenu, kaže glavni tajnik Ujedinjenih naroda. [9] UNICEF kaže da se oko 325.000 djece u Jemenu već bori za život protiv gladi. Dok 12 milijuna djece trenutno preživljava od humanitarne pomoći u obliku hrane. [10]
Trenutne procjene pokazuju da je gotovo 690 milijuna ljudi gladno ili 8,9 posto svjetske populacije – ili 10 milijuna ljudi svake godine i gotovo 60 milijuna u posljednjih pet godina. Azija ostaje dom najvećem broju pothranjenih (381 milijun). Afrika je druga (250 milijuna), a slijede je Latinska Amerika i Karibi (48 milijuna).
A trend u nadolazećem vremenu ne obećava nikakvo olakšanje, pandemija COVID-19 mogla bi sada udvostručiti taj broj, dovodeći dodatnih 130 milijuna ljudi u rizik od akutne gladi do kraja 2020. [11]
Iako je ta slika zastrašujuća, podaci pokazuju da bi se zapravo, ako se hrana ne bi rasipala, mogla uspostaviti dobra logistika i infrastruktura opskrbnih linija. Osigurala bi se tehnološka sredstva na globalnom nivou za održavanje ili povećanje proizvodnje hrane da se iskorijeni glad jer plodovi zemlje mogu nahraniti više stanovnika od njihova trenutnog broja koji živi na zemlji.
Pa što nije u redu? Što nedostaje? Rekao bih da strah od Boga i razumijevanje da nam je Bog povjerio veliku odgovornost – brinuti se za druge, pokazivati suosjećanje i ponajviše dijeliti s onima koji su u potrebi.
Moramo prestati „prst“ upirati u druge. Moramo početi od sebe. Što nam govori naše srce? Jesmo li spremni pomoći drugima ne ustupajući mjesto netrpeljivosti, nepravdi i predrasudama?
Sveti Poslanik je rekao:
“Takva osoba nije vjernik koji je noć prošao ispunjenog želuca, dok je njegov bliski susjed ostao gladan.” [12]
Nastavak sljedeći tjedan!
Povezan:
- Hranimo za Allahovo zadovoljstvo, ne želimo nagradu niti zahvalnost
- UNESCO – Islamska načela o obrazovanju i službi čovječanstvu
- Absolutna pravda, dobrota i srodstvo
[1] Časni Kur’an, 5:3
[2] Časni Kur’an, 74:43-45
[3] Časni Kur’an, 107:2-4
[4] Poruka mira, str.1 (https://www.ahmadiyya-islam.org/hr/knjiznica/poruka-mira/)
[5] “On je za vas stvorio sve što je na Zemlji” (2:30) / “On je napravio planine u njenim visoravnima, i stavio u nju blagoslove i odredio na njoj opskrbu u četiri perioda – jednako za sve koji traže.” (41:11) / “Za tebe je određeno da ti ne budeš u njemu ni gladan ni gol. I da ne budeš žedan, ni da goriš na suncu.” (20:119-120)
[6] https://www.ahmadiyya-islam.org/hr/clanci/unesco-islamska-nacela-o-obrazovanju-i-sluzbi-covjecanstvu/
[7] https://www.reviewofreligions.org/13615/address-by-hazrat-khalifatul-masih-vaba-at-the-humanity-first-conference-2018/
[8]https://www.welthungerhilfe.de/presse/pressemitteilungen/2020/internationale-geberkonferenz-fuer-afghanistan/
[9] https://www.zeit.de/politik/ausland/2020-11/jemen-uno-hungersnot-vereinte-nationen-buergerkrieg
[10] https://www.rnd.de/politik/hungersnot-in-jemen-mehrere-millionen-kinder-laut-unicef-vom-tod-bedroht-TDPUYTGZFE6GGBI6FYPRYUSXUQ.html
[11] https://www.un.org/sustainabledevelopment/hunger/ & https://news.un.org/en/story/2020/11/1077792
[12] Mustadrak Al Hakim