Gradnja džamija i tabliqh.
Kratki sadržaj
Huzur ajedullahu teala bineshi-relaziz (aba) je održao hudbu u Njemačkoj govoreći o dvostrukom predmetu: gradnji džamija i tablighu. Pozivajući se na ajet 18 iz sureta Al Teubah (9:18) Huzurovo izlaganje je u jednom dijelu bilo posebno za Njemački džemat kojem je od Halifatul Mesiha IV r.a. bio dat zadatak izgradnje 100 džamija. Dajući kratku istoriju ovog programa, njegove provedbe i nešto odgođenog napretka napravljenog do danas, Huzur a.b.a je govorio o pogrešnom mišljenju nekih da je kao posljedica toga Huzur a.b.a. nezadovoljan sa Njemačkim džematom. Huzur a.b.a je rekao da je zadatak koji im je bio dat (nedavni zadatak: pet džamija u jednoj godini) i koji su oni prihvatili treba da svakako bude ostvaren. On je rekao da je prijedlog nekih ljudi da se fondovi skupljeni za džamije koriste za druge programe koji mogu više koristiti Zajednici posve nakaradan. Huzur a.b.a je rekao da je zaista Obećani Mesija a.s. rekao da ako želimo da razvijemo Zajednicu u datom mjestu mi treba da tamo izgradimo džamiju. Naša dova treba da bude da Allah primi naš napor i našu žrtvu u gradnji džamija zato što proglas Obećanog Mesije a.s. nije bio da jednostavno izazove razmišljanje, nego je to bilo sa dubokim osjećajem uopštene brige za širenje islama; džamije izgrađene od drugih koji su odbili Imama ovog doba su izgrađene jednostavno da se jedan s drugim utrkuju sa arhitektonskim mjerama i u svrhu hvalisanja. Naše džamije niti su građene za ove pretenzije niti trebaju biti, zapravo one treba da budu i zaista su građene sa smislom žrtvovanja kojima odiše Kur’anski ajet proučen na početku.
U poniznom tonu (molbe) Huzur a.b.a je rekao da možda na ahiretu primimo radosnu vijest da je gradnja naših džamija bila radi Allaha i da je to bio naš cilj da Njegovu vjeru uputimo ostatku svijeta. Jedino za ovo mi gradimo džamije i utemeljujemo namaz i nastavit ćemo da tako činimo. Sve naše finansiske žrtve su za Tvoje ime tako da zastava Tvog voljenog Poslanika s.a.v.s. bude uzdignuta i da Tvoja bogobojaznost bude usađena u naša srca i u srca naše buduće generacije. Ti si nas osposobio da prihvatimo Imama ovog doba koji je bio poslan da oživi vjeru; nemoj nas lišiti upute zbog naših slabosti i od Svoje milosti nas uputi pravom putu. Ti znaš stanje našeg srca, primi naše dove i pokloni nam naknadu za našu dobru namjeru da gradimo džamije. Ti znaš ono što mi ne znamo, podari nam Svoju blizinu i osposobi nas da grradimo više džamija i ispunimo ono što je za nas govorio Časni Poslanik s.a.v.s.- da Allah priprema džamiju u Dženetu za onog ko gradi džamiju na ovom svijetu.
Huzur aba je rekao da većina Ahmadi danas provode svoje dobre namjere na ovaj način ali ima mali broj onih koji su slabi i prema možda čine finansiske žrtve za gradnju džamije oni zaostaju iza u ‘popunjavanju’ te džamije. Huzur a.b.a. je spomenuo da neki prave izgovore da su džamije na velikoj udaljenosti i rekao je da, u ovo vrijeme i doba kad svako ima mogućnost prevoza, ovo su samo izgovori. Neko je pisao Huzuru a.b.a osobito o džamijama- da se grade daleko od naseljenih oblasti u Njemačkoj i pitao je jesu li one namijenjene za lokalnu zajednicu?
Huzur a.b.a je objasnio da naša dova treba da bude da ove džamije budu izvor uzdizanja našeg obraćanja Bogu kao i izvor tabligha i da nam za ovo Allah pokloni klanjače iz okoline džamija od lokalnog stanovništva.
Za one koji kažu da su džamije izgrađene u nenaseljenim oblastima, Huzur a.b.a. je skrenuo pažnju na Fazl džamiju u Londonu za čije je mjesto takođe nekad smatrano da je ‘udaljeno’ ali je Hazret Halifatul Mesih II r.a. insistirao da džamija bude tamo izgrađena; danas je ista oblast među najskupljim naseljenim oblastima. Slično oblast mjesta Australiske džamije je nekad bilo stjecište anti-društvenih elemenata i zato je bilo posjećivano od policije ali sada se to promijenilo i oblast je počela da se naseljava.
Izjava od nekoga da samo oni ljudi redovno posjećuju džamiju koji su novi vozači i zato vole da voze Huzur aba je rekao da je to bila negativna pretpostavka i loše mišljenje o onima koji su redovni u odlasku u džamije i opet je to bio samo izgovor.
Huzur a.b.a je objasnio da gradnja džamija u naseljenim oblastima stavlja mnoge probleme, kao što su skupa zemlja, nedostatk prostora za parkiralište, teškoća u dobivanju početne dozvole za džamiju, opoziciju lokalnih ljudi, opštine itd.
Želja Hazret Halifatul Mesiha II je bila da Zajednica izgradi 2 500 džamija u Evropi; mi smo na dugom putu do ovoga. Hazret Halifatul Mesih IV r.a. je takođe dao Njemačkom džematu zadatak za izgradnju džamija poslije velikog razmatranja.
Huzur a.b.a. je spomenuo teškoće s kojima se suočava gradnja džamije u Berlinu i objasnio dugo rastezanje i obimne probleme. On je tražio od Ahmadi muslimana svuda širom svijeta da uče dove za uspješnu gradnju ove džamije koja će biti prva džamija u istočnoj Njemačkoj. Huzur aba je takođe rekao da će Njemačka biti prva zemlja gdje će 100 mjesta biti osvijetljeno sa našim džamijama; da Allah omogući ispunjenje ovoga. Huzur a.b.a je opet ponovio da je pogrešan dojam među nekima da je on bio nezadovoljan sa Amir Sahibom Njemačke ili Njemačkim džematom, međutim, Huzur a.b.a je dodao da, ne daj Bože, ako oni odbiju mogućnost završetka datog zadatka, onda će Huzurovo nezadovoljstvo biti opravdano.
U ovom primjeru Huzur a.b.a. je takođe objasnio da pravljenje zaključaka i zaključivanja ne treba da budu napravljeni bez ikakvog razloga i rekao da oni mogu biti štetni.
Huzur a.b.a. je dao detalje zavjeta i uplata Njemačkih pomoćnih organizacija za fond džamije, on je takođe spomenuo zavjete koje su ljudi izvan Njemačke dali na pojedinačnim osnovama i nada se da su oni ispunjeni.
Huzur a.b.a. je objasnio da je Hazret Halifatul Mesih IV r.a. dao u zalog u ime Hazret Sajida Mehr Apa (žene Hazret Halifatul Mesiha II) koja je ostavila svoje cijelo imanje Zajednici, da napravi godišnju uplatu od 10 000 eura za ovaj fond; da Allah blagoslovi njen imetak.
Huzur aba je rekao da su iz fondova početno skupljenih za ovu svrhu bili kupljeni neki ‘centri’ i ima nekih koji kažu da gradnji džamije treba da bude data prednost. Huzur a.b.a je rekao da su ove kupovine napravljene uz odobrenje Hazret Halifatul Mesiha IV r.a. i da ne treba da se pretjerano izražava tačka gledišta o zadatku koji je završen uz odobrenje Halife tog vremena.
Onim ‘mađlis’ koji tvrde da su ispunili svoju normu uplate za gradnju džamije ali da su fondovi bili upotrebljeni negdje drugo, Huzur a.b.a je savjetovao da počnu tražiti komad zemlje da grade džamiju. Kad nađu zemlju, bit će im obezbjeđeni fondovi. Ako su njihove uplate bile upotrebljene negdje drugo oni ne treba da budu zabrinuti i treba da Huzura obavještavaju. Međutim, Huzur a.b.a. je rekao da ako oni imaju finansisku mogućnost da daju više onda treba da nastave tako i u svjetlu hadisa koji navodi kuću u Džennetu za one koji grade džamije, Huzur a.b.a. je rekao da čovjek ne može imati dovoljno kuća u Dženetu; one omogućuju čovjekovo pomilovanje i oprost.
Druga značajna stvar koju je Huzur a.b.a objasnio je bio tabligh. Nakon što sebe reformišete, nakon što dalje razvijete svoj standard obožavanja Boga, nakon što raširite atmosferu ljubavi i naklonosti i stvarnog Božijeg jedinstva u svojim džamijama, poruka Ahmadijata, to jest istinskog islama treba da bude upućena svakoj osobi u zemlji.
Navodeći ajet 34 iz sureta Ha Mim Al Sedžda (41:34) Huzur a.b.a. je rekao da se ovo dogodi kad su provedena iskrena dobra djela i kad takvi ljudi pozivaju druge Allahu- oni ih slušaju zbog njihove iskrenosti i za njih prepreke budu uklonjene i oni isti ljudi koji su gajili samo mržnju za muslimane i nisu ih mogli tolerisati da se okupe radi klanjanja u njihovim lokalnim oblastima, postanu ljubazni.
Huzur a.b.a. je proučio neke isječke iz plemenitog pisanja Obećanog Mesije a.s. objašnjavajući predmet.
Huzur a.b.a. je naglasio važbost tabligha i rekao da mi danas vidimo model pobožnog Ahmadi kroz kojeg su mnogu dali zavjet odanosti (Bai’at) i koji za uzvrat upućuju ovu poruku u dalje područje ali oni novopridošli koji ostaju u društvu slabih Ahmadi, su posrnuli. Huzur aba je nalagao da se zauzmemo u istigfaru tako da Allah ukloni naše slabosti – on je molio da nas Allah omogući da ovo činimo.